Najveći brod talijanske brodarske kompanije Costa »Costa Fascinosa«, uplovio je početkom tjedna u luku Kopar na predstavljanju nove rute koja obuhvaća i Hrvatsku. Naime, u najavi itinerera za ovu godinu Costini brodovi će ticati i hrvatske luke Split te naravno Dubrovnik kao luku koja je treća na Mediteranu po broju dolazaka kruzera. »Costa Fascinosa« jedan je od tih brodova. Konkurencija među kruzing kompanijama je sve veća kako se grade novi brodovi. Stoga je svaki novi luksuzniji i ima više ponude. »Costa Fascinosa« tako ima pravi mali grad unutar sebe, odnosno shopping zonu s trgovinama, kafićima i restoranima. Trgovine su u bescarinskoj zoni pa su tako, dok je brod u luci, zatvorene. Na »Costa Fascinosi« gostima su ponudili i teatar na tri kata, casino, disko, ali i knjižnicu. No posebno su ponosni na svoje 4D kino te simulator golfa. Naime, na palubi se nalazi simulator na kojem gosti, s vjetrom u kosi usred mora, mogu uz trenera naučiti igrati golf. Tu su i 4 bazena, otvorena i zatvorena, 5 jacuzzija te spa wellness na površini od čak 6.000 »kvadrata«.
Riječ je o kruzeru koji je dug 290 metara i 114.000 tona težak. Maksimalan kapacitet mu je 3.800 putnika, s time da ukrcava i 1.100 članova posade koja brine o putnicima. Na luksuznom brodu se moglo čuti što je nova u kruzing industriji te koliko brodova kompanije trenutno grade.
Kruzing je za neke kič, za druge idealan odmor koji isključuje tramak iz hotela u hotel, probleme s parkiranjem, prijevozom i slično, a osigurava da svaki dan u drugoj luci, odnosno turističkoj destinaciji. Ovo je turistički sektor koji je tijekom svih godina ekonomske krize imamo uzlaznu putanju. Doduše, početkom ove godine taj je rast usporila havarija Coste Concordije, moglo se čuti na ovogodišnjim turističkim sajmovima. Ipak, trend rasta ovog sektora ukazuje na njegovu priličnu žilavost i otpornost na najrazličitije utjecaje.
Milijuni putnika
Prošla je godina kruzing industriji donijela preko 16 milijuna putnika, odnosno oko milijun i pol turista više te povećanje zauzetosti brodova od 3 posto. Od toga ponovno najveći dio otpada na turiste iz Sjeverne Amerike. Prosječno se na kruzeru provodilo 7 dana i više.
Prema podacima Europskog kruzing vijeća (EEC) u prošloj godini je oko 6 milijuna Europljana bukiralo kružno putovanje, čime je broj gostiju udvostručen u desetak godina. Od toga se oko 5,7 milijuna europskih putnika na kruzerima, na brod ukrcalo u nekoj od europskih luka. Prema ovim podacima, svaki od tih putnika je potrošio blizu 100 eura kod posjeta nekoj luci, s čime se u hrvatskim lukama vjerovatno ne bi složili, pa ovo kruzing udruženje procjenjuje da je potrošnja iznosila oko 2 i pol milijarde eura. Zanimljivo, većina brodova za kružna putovanja građena je u europskim brodogradilištima. Doduše, očekuje se da će udio domaće komponetne koja se ugrađuje u sljedećim godinama smanjiti, no izgradnja kruzera i nadalje ostaje jedan od profitabilnih poslova za europska brodogradilišta.
Važna 2014.
Do 2015. u svijetu bi se pak trebalo izgraditi desetak novih brodova. Samo u idućoj godini prve valove bi trebalo zasjeći 6 novih velikih brodova s oko 8.000 kreveta. U 2014. se u industriji kapaciteti povećavaju za više od 15.000 kreveta na samo 4 broda, dok bi u 2015. trebalo zaživjeti još oko 4.000 brodskih kreveta na kruzerima čime će se kapacitet povećati na više od 360.000 kreveta.
U nove brodove uložit će se oko 10 milijardi eura. Sama kompanija Costa, koja je ove godine ostala bez »Costa Concordije« u strašnoj pomorskoj nesreći, ove godine u flotu uvodi brod »neoRomanticu«, u čiju je rekonstrukciju i renoviranje uloženo 90 milijuna eura. Za dvije godine na prvu plovidbu bi trebao krenuti najveći brod u floti. Još neimenovani kruzer imat će kapacitet oko 5 tisuća gostiju te će biti i jedan od najvećih kruzera na svijetu. Time će ova tvrka, inače dio najvećeg kruzing brodara Carnival cruises, flotu povećati na ukupno 16 brodova ukupnog kapaciteta oko 46.000 putnika.
U proteklih desetak godina tvrtka je u izgradnju flote uložila oko 6 milijardi eura, s time da su brodovi u pravilu građeni u talijanskom brodogradilištu Fincatieri Marghera pored Venecije. I u Kopru su istaknuli kako nastoje promovirati koncept »made in Italy« koji uključuje poseban dizajn , gradnju i opremu broda iz talijanske radinosti. Sama »Costa Fascinosa« je koštala 510 milijuna eura. Njena gradnja zaposlila je 3.000 radnika samoga brodogradilišta i još oko 7.000 djelatnika tvrtki kooperanata, od kojih je većina talijanskih tvrtki.
Danas na ovom brodu plovi, dakle, više od 1.000 članova posade, zaposlenika tvrtke koju čini sveukupno više od 20.000 djelatnika. Većina njih, čak 80 posto, je mlađe od 40 godina, a zaposlenici dolaze iz ukupno 70 zemalja. Tvrtka također radi s oko 80.000 turističkih agencija i touroperatora u svijetu.
Costa je lani, zajedno s tvrtkama kćerima – njemačkom Aida cruises te španjolskom Iberocruceros, na putovanjima imala 2,3 milijuna ljudi, Prihodi tvrtke su iznosili 3,1 milijardi eura.
Što se tiče prisustva njihovih brodova na svjetskim morima, svoj najnoviji brod ovog su ljeta pozicionirali na rutu koja obuhvaća i Hrvatsku, ukazujući na potencijal koji naša zemlja ima za ovakav tip turizma.
Zanimljiva Hrvatska
Dario Rustico, direktor prodaje Coste za Sjevernu Europu, Srednji istok i Indiju, je tako u Kopru istaknuo kako su tržišta Slovenije i Hrvatske u porastu.
– Kako bismo gostima s ovih područja omogućili još jednostavniji dolazak na naše brodove, neke itinerere postavili smo tako da im je luka ukrcaja Trst. Za Sloveniju i Hrvatsku je to vrlo jednostvna opcija. Inače, područje ove regije nam je zanimljivo, ne samo zbog luka u koje naši brodovi pristaju, već upravo i kao tržište koje ima potencijal rasta, kazao je Rustico te najavio neke od trendova putovanja za ovu, ali i već postavljene itinerere za 2013. godinu.
Tako je »Costa Fascinosa« ovog tjedna prošla predstavljanje u Kopru, Trstu, Dubrovniku i Splitu. Ovog vikenda krenula je pak na 11-dnevno putovanje prema Grčkoj, Izraelu, Turskoj i Hrvatskoj, tijekom kojeg će, uz ostalo, pristati u Bariju, Krfu, izraelskoj Haifi, turskoj Smyrni te u Dubrovniku, da bi nadalje, sve do kraja studenog plovila na ruti iz Venecije i Barija, prema Olympiji, Santoriniju, Rodosu i Dubrovniku kao nezaobilaznoj destinaciji posjeta. Zimsku sezonu će brod provesti u Južnoj Americi gdje će ploviti između Rio de Janeira, Buenos Airesa, Portobella i Santosa. Dubrovčani će ga pak nagodinu opet vidjeti pred zidinama grada.
Govoreći o trendovima za iduću godinu, Rustico je kazao kako se pojačava prisutnost kompanije u Južnoj Africi, ali i na Mediteranu, Crvenom moru, Karibima i Emiratima.
Pravac Međugorje
Južna Amerika je, kažu u Costi, za kruzing industriju tržište s velikim rastom pa se tako ponuda kruzing putovanja na ovom području nagodinu povećava za čak 35 posto. Sama Costa onamo tijekom zime šalje čak pet brodova. Zanimljivo je da se brodari vraćaju Egiptu. Tako će tijekom zime Costa, primjerice, imati tjedan dana dugo putovanje po Crvenom moru koje kreće iz poznatog egipatskog ljetovališta Sharm el Sheik.
Ljeto i jesen 2013. najviše Costinih brodova provest će na Mediteranu. Što se Hrvatske tiče, u Dubrovnik će uplovljavati i »Costa Classica« koja kreće iz Trsta i Ancone, a obuhvatit će dalmatinsku obalu, točnije Split i Dubrovnik, s posjetom, kako kažu »jednom od svjetskih najpoznatijih hodočasničkih destinacija« – Međugorju.
Costa i ove godine nastavlja s tradicijom višemjesečnih putovanja, koja su očito našla put do srca (i novčanika) publike. Tako novouređeni brod »neoRomantica«, krajem godine kreće iz Melbourna na krstarenje koje će trajati 110 dana i tijekom kojeg će proći Oceaniju, Aziju, Afriku i Europu. Nagodinu, pak, kreće na još duži put, od čak 122 dana, tijekom kojeg će proći južnu zemljinu hemisferu. Na tom će putu, doslovno svjetski putnici, brodom uploviti u rijeku Amazonu, obići obale Brazila i Čilea, vidjeti Falklandske otoke i Ognjenu zemlju, potom Uskršnje otoke, Bora-Boru, Južnu Afriku i Senegal. Ohrabreni najavama za ova dva putovanja, u Costi su najavili još jedno tromjesječno putovanje, i to za 2014. godinu. Ovaj put riječ je o putovanju oko svijeta. Pa tko voli…
Inače, luka Kopar, u kojoj je održana prezentacija najmlađeg Costina broda, ove godine očekuje dolazak 77 kruzera s oko 110.000 putnika. U Rijeku je, da podsjetimo, stigao jedan kruzer. I to je, čini se to, za ovu godinu.
BRODAR U BROJKAMA
5 TISUĆA GOSTIJU moći će ugostiti još neimenovani brod Coste koji je najavljen za 2014.biti i jedan od najvećih kruzera na svijetu
16 BRODOVA za oko 46.000 putnika imat će 2014. kompanija Costa najvećeg kruzing brodara Carnival cruises
6 MILIJARDI EURA uložila je kompanija u izgradnju flote u proteklih desetak godina
20.000 RADNIKA zaposleno je u Costi
80 POSTO zaposlenih je mlađe od 40 godina, a zaposlenici dolaze iz 70 zemalja
80.000 TURISTIČKIH agencija i touroperatora u svijetu su partneri Coste
2,3 MILIJUNA ljudi je na putovanjima imala lani Costa zajedno s tvrtkama kćerima – njemačkom Aida cruises te španjolskom Iberocruceros
3,1 MILIJARDU eura je prošlogodišnji prihod brodara Carnival cruises
110 DANA trajat će putovanje na novouređenom brodu »neoRomantica«, koji krajem godine kreće iz Melbourna na krstarenje Oceanijom, Azijom, Afrikom i Europom
122 DANA trajat će 2013. putovanje »neoRomanticom« Amazonom, obalama Brazila i Čilea, Falklandskih otoka i Ognjene zemlje, potom Uskršnjih otoka, Bora-Bore, Južne Afrike i Senegala
2014. »NEOROMANTICA« isplovljava na put oko svijeta
Havarija ograničila samovlast kapetana broda
Havarija Costa Concordije, a kasnije i požar na Costa Allegri, natjerale su ovog brodara da standarde sigurnosti digne na najvišu razinu. Tako su početkom veljače na snagu stupila nova pravila oko sigurnosti gostiju. Novih sedam inicijativa za poboljšanje standarda sigurnosti pretpostavlja, uz ostalo, upoznavanje gostiju s procedurama u slučaju opasnosti prije nego brod na koji su se ukrcali, napusti luku ukrcaja. Mjere su proširene u odnosu na zakonske, s time da se goste mora obučiti unutar 24 sata prije odlaska iz luke ukrcaja. Gosti isto tako dobivaju karticu slikovito nazvanu Emergency drill card koju gosti moraju predati na obuci za spašavanje. Tako se, naime, provjerava jesu li svi prošli obuku. Znači, nema »švercanja«. Sustav automatski registrira odsutne putnike koje se poziva na idući krug obuke idući dan.
Costa je, potom, na svoje web stranice stavila dodatne informacije o operacijama koje se provode zbog sigurnosti, informacije o treningu osoblja, a uskoro bi na stranicama trebali osvanuti i profili svih kapetana.
Što se tiče same plovidbe, uveli su direktan monitoring plovila u realnom vremenu pa se tako s kopna uspoređuje ruta koju je odredio kapetan u odnosu na standardnu rutu, kao i trenutna pozicija broda u odnosu na rutu koju je zacrtao kaopetan te na onu standardnu. Novi sustav automatski identificira nepredviđene primjene smjera plovidbe.
Zanimljivo, nova pravila su ograničila »vladavinu« kapetana na brodu. Konkretno, kapetan je i dalje prvi čovjek na brodu zadužen za odlučivanje, međutim, više nije jedina osoba koja izdaje naredbe. Kapetan prilikom manevara mora razmišljati naglas kako bi se i ostali mogli uključiti u donošenje odluka.
Zeleni brodovi
Održivi kruzing naziv je EU projekta čiji je Costa glavni menadžer. Projekt je pokrenut u rujnu prošle godine, a njime se želi istražiti mogućnost da se iz organskog otpada na brodu napravi gorivo ili ga se pretvori u kompost. Projekt također uključuje recikliranje papira i ambalaže. Projekt bi trebao biti zaključen 2014., a trenutno se provodi na Costinom bordu Costa Pacifica. Inače, tvrtka u svojim itinererima nudi 300-ak izleta ekološkog turizma koji je očito postao turistički proizvod koji se dobro prodaje.
novine.novilist.hr
