O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

Riječani u brod “Galeb” ulupali 4,7 mil. kuna

Dosad uloženo u brod bačen je novac. Najjeftinije bi bilo brod izvući iz mora, konzervirati ga i urediti na suhom – kaže Ivaniš.U pet godina otkako je brod Galeb pod skrbništvom i u vlasništvu Grada Rijeke, za kupnju i održavanje nekadašnje Titove ploveće rezidencije Riječani su izbrojili 4,7 milijuna kuna. Do kraja 2012. taj će se iznos povećati, a ako ne bude zainteresiranih za gospodarsko korištenje broda, što će se vidjeti kad se potkraj ove ili početkom iduće godine raspiše natječaj za koncesiju, teret održavanja i brige o brodu na mrtvom vezu u Martinšćici i dalje će biti na leđima građana. Otkad je njihov, Riječani su tek jednom lani imali priliku razgledati ga.Upravo su troškovi i nedostatak vizije, a ne ideologija, ono što oporba zamjera gradonačelniku Vojku Obersnelu prozivajući ga da je Galeb rupa bez dna i da zbog njega nema novca za autohtonu spomeničku baštinu. Iz Liste za Rijeku gradonačelniku stižu najžešće kritike, tajnik te stranke Predrag Miletić kaže da nisu protiv toga da Galeb usidren u riječkoj luci bude muzej, ali ponavlja da bi za njegovo održavanje i obnovu novac trebao pritjecati iz državnog proračuna jer Galeb je nacionalno kulturno dobro. U Primorsko-goranskom savezu kažu pak da je kupnja Galeba bila loša odluka, ali se to ne želi priznati. Dosad uloženo bačen je novac, kaže Nikola Ivaniš.

– Dati Galeb u koncesiju ugostitelju još je i gore, znatno ispod razine kulturnog dobra. Brod treba izvući iz mora, konzervirati i urediti na suhom jer je to najjeftinije rješenje. Primjer je parobrod SS Robin, kultni brod engleske trgovačke mornarice koji je danas kulturna znamenitost Londona – kaže Ivaniš.

Gradske vlasti izabrale su svoj put pa će, kad se izradi potrebna dokumentacija i studije, što će opet platiti Riječani, biti raspisan natječaj za koncesiju. Obveze budućeg koncesionara kompletna su sanacija i obnova broda koji treba dovesti u plovno stanje, a u 20 godina trebao bi plaćati naknadu od 14.000 kuna na godinu i tri posto od prihoda ostvarenog od gospodarske djelatnosti. Dijelovi broda trebaju ostati u izvornom stanju.

Vlasnik dubokog džepa

Obveza je koncesionaru i da brod nekoliko mjeseci godišnje bude privezan u riječkoj luci i koristi se za protokolarne aktivnosti. Jasno je da Riječanima treba koncesionar s jako dubokim džepom, a dok ga ne nađu, oronuli ruzinavi brod bit će im trošak.

vecernji.hr

Dosad uloženo u brod bačen je novac. Najjeftinije bi bilo brod izvući iz mora, konzervirati ga i urediti na suhom – kaže Ivaniš.U pet godina otkako je brod Galeb pod skrbništvom i u vlasništvu Grada Rijeke, za kupnju i održavanje nekadašnje Titove ploveće rezidencije Riječani su izbrojili 4,7 milijuna kuna. Do kraja 2012. taj će se iznos povećati, a ako ne bude zainteresiranih za gospodarsko korištenje broda, što će se vidjeti kad se potkraj ove ili početkom iduće godine raspiše natječaj za koncesiju, teret održavanja i brige o brodu na mrtvom vezu u Martinšćici i dalje će biti na leđima građana. Otkad je njihov, Riječani su tek jednom lani imali priliku razgledati ga.Upravo su troškovi i nedostatak vizije, a ne ideologija, ono što oporba zamjera gradonačelniku Vojku Obersnelu prozivajući ga da je Galeb rupa bez dna i da zbog njega nema novca za autohtonu spomeničku baštinu. Iz Liste za Rijeku gradonačelniku stižu najžešće kritike, tajnik te stranke Predrag Miletić kaže da nisu protiv toga da Galeb usidren u riječkoj luci bude muzej, ali ponavlja da bi za njegovo održavanje i obnovu novac trebao pritjecati iz državnog proračuna jer Galeb je nacionalno kulturno dobro. U Primorsko-goranskom savezu kažu pak da je kupnja Galeba bila loša odluka, ali se to ne želi priznati. Dosad uloženo bačen je novac, kaže Nikola Ivaniš.

– Dati Galeb u koncesiju ugostitelju još je i gore, znatno ispod razine kulturnog dobra. Brod treba izvući iz mora, konzervirati i urediti na suhom jer je to najjeftinije rješenje. Primjer je parobrod SS Robin, kultni brod engleske trgovačke mornarice koji je danas kulturna znamenitost Londona – kaže Ivaniš.

Gradske vlasti izabrale su svoj put pa će, kad se izradi potrebna dokumentacija i studije, što će opet platiti Riječani, biti raspisan natječaj za koncesiju. Obveze budućeg koncesionara kompletna su sanacija i obnova broda koji treba dovesti u plovno stanje, a u 20 godina trebao bi plaćati naknadu od 14.000 kuna na godinu i tri posto od prihoda ostvarenog od gospodarske djelatnosti. Dijelovi broda trebaju ostati u izvornom stanju.

Vlasnik dubokog džepa

Obveza je koncesionaru i da brod nekoliko mjeseci godišnje bude privezan u riječkoj luci i koristi se za protokolarne aktivnosti. Jasno je da Riječanima treba koncesionar s jako dubokim džepom, a dok ga ne nađu, oronuli ruzinavi brod bit će im trošak.

vecernji.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video