Ulazak fondova gospodarske suradnje u privatizacijski proces brodogradilišta 3. maj i Brodotrogir tema je o kojoj ulagači ne žele javno govoriti, a u Vladi je izazvala podjele piše Večernji list. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić u medijima je prvi put potvrdio da se pregovara o angažmanu tri fonda gospodarske suradnje među kojima su Prosperus i Quaestus, a ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, koji se prije nekoliko dana ogradio od takve ideje, tvrdi da nikakav službeni zahtjev za mišljenje o ulaganjima u brodogradilište nije stigao u njegovo ministarstvo.
– Moj stav prema ulaganju FGS-ova u brodogradilišta nije negativan, ali naglašavam da ne želim govoriti načelno, već isključivo na temelju analize pojedinog projekta – komentirao je Maras. Podsjeća da je za donošenje odluke o ulaganju potrebno 75 posto glasova. Neslužbeno doznajemo da ministri iz SDP-ove kvote ne podržavaju ideju, a sličan je stav i jednog dijela ulagača.
Privatizacija putem FGS-ova za Domagoja Ivana Miloševića, kandidata za predsjednika HDZ-a, još je jedna potvrda da ‘Vlada nema jasan plan ni strategiju za izlazak iz krize’.
– Hrvatsku brodogradnju mogu spasiti i dugoročno održati isključivo privatni ulagači, koji imaju izravan pristup svjetskom tržištu, a s ugovornom obvezom održavanja visoke zaposlenosti te uz obvezu ulaganja dijela prihoda u razvoj i istraživanje u brodogradnji – mišljenje je Miloševića, koji ulogu države vidi isključivo u podršci i osiguravanju što jeftinijeg i dugoročnog financiranja i za veliku i malu brodogradnju. Europska komisija izrazila je sumnju prema ideji pa je upitno dopuštenje Bruxellesa za ulazak FGS-ova u škverove. Postavlja se pitanje koja je politička pozadina modela privatizacije škverova i je li na vidiku još jedna podjela u vladi Zorana Milanovića.
Iz FGS-ova nema informacija o pregovorima, jer ih tretiraju kao poslovnu tajnu.
– Posao fondova je da analiziraju desetke projekata od kojih eventualno odaberu jedan i o tome se ne govori u javnosti jer su to standardi etičkog koda – kazao je Borislav Škegro iz Quaestusa. Ulaganje FGS-ova u brodogradilišta upitno je iz dva razloga: činjenice da se privatizacija obavlja kroz fondove koji su u djelomičnom vlasništvu države te uvjeta od 8 posto prinosa koji fondovi očekuju.
Potpredsjednik Vlade Čačić ne vidi problem u vlasničkoj strukturi tvrdeći da je država manjinski vlasnik. Država prema novom pravilniku može srezati svoj udjel u fondu na minimalno 25%, a ukupno može posjedovati do 50% udjela u FGS-u. Međutim, veliki ulagači u fondove su i obvezni mirovinski fondovi pa kapital kojim bi se sanirala brodogradilišta zapravo potječe iz državne blagajne. Zato je Europska komisija poručila da će detaljno ispitati proces dođe li do prodaje 3. maja i Brodotrogira FGS-ovima, a u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja neslužbeno kažu da je to vrlo osjetljivo pitanje. Nisu sigurni ni da FGS-ovi imaju dovoljno kapitala za 3. maj i Brodotrogir. Za FGS-ove je država u proračunu za 2012. osigurala samo 50, a s lanjskim iznosom 220 milijuna kuna. Kad bi država spustila udjel na 25 posto i sav raspoloživ novac upotrijebila za privatizaciju škverova, imala bi potencijal od 200 milijuna kuna. To pokriva samo godišnju plaću zaposlenika 3. maja, čije su obveze veće od 3,5 milijardi kuna, a rashodi oko milijardu kuna godišnje. Kako je riječ o velikom financijskom zalogaju i činjenici da je u brodogradilištima teško računati s prinosom od 8 posto, koji se očekuje od FGS-ova, dio ulagača oprezan je prema ulasku u brodogradnju i neće dati svoju potporu. U nedostatku pravih igrača, jer su ruski i kineski ulagači daleko od preuzimanja škverova, dio se Vlade odlučio za ideju koja garantira jedino medijsku popraćenost.
rijekadanas.com
