O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Array

ACI ima samo korist od crnogorskih marina

U splitskoj ACI-jevoj marini neuobičajeno visoke srpanjske temperature nikome ne smetaju. Dapače, ACI-jevi djelatnici zasigurno su rijetki koji se raduju ljetnim žegama, jer to znači brojniji dolazak nautičara, veću zaradu, ali i početak udarnog dijela sezone u srpnju i kolovozu.

Brodova više nego lani

− Brojke za prvi dio ove godine, u odnosu na lanjsku godinu, odlične su − kaže nam Edo Karuza, direktor splitske ACI-jeve marine.

− Od 1. siječnja do 3. srpnja prošle godine imali smo 1250 brodova koji su noćili u našoj marini, a u istom razdoblju ove godine već imamo 1264 broda. Od toga su 863 broda bila pod hrvatskom zastavom, 60 brodova pod engleskom zastavom, potom slijede Talijani, pa Nijemci.

Prva polovina godine statistički je pokazatelj po kojem možemo znati koliko će sezona biti dobra − rekao nam je direktor Karuza. Prema Karuzinim riječima, nautičari u Splitu u prosjeku provedu najviše dva dana, i to obilazeći Dioklecijanovu palaču i opskrbljujući brod hranom i opremom. Pitamo ga koliko su velike ambicije male Crne Gore u nautičkom biznisu doista prijetnja hrvatskim marinama, uključujući i splitsku ACI-jevu marinu.

‘Porto Montenegro’

Kao primjer vrhunske marine kojoj, navodno, hrvatske ne mogu konkurirati, domaći mediji redovito navode novu marinu u Tivtu, projekt “Porto Montenegro”.

− Čini mi se da su strahovi i rasprave o tome pomalo deplasirani. Naime, više od 90 posto nautičara iz Crne Gore plovi hrvatskim dijelom Jadrana i tu troši novac. S druge strane, malo tko iz Hrvatske odlazi ploviti u crnogorsko primorje. Svaki novi nautički kapacitet u Crnoj Gori zapravo donosi više klijenata Hrvatskoj. Jedina je razlika u tome što, kako mi se čini, Crna Gora ulaže više napora u promociji svog nautičkog turizma jer želi privući dio nautičkog biznisa − kaže Karuza.

Mladi i obrazovani nautičari biraju Split

Upitali smo direktora kakav je profil nautičara koji dolaze u splitsku ACI-jevu marinu.

− Na temelju anketa znamo kakav je sociodemografski profil nautičara. Prosječne su dobi oko 44 godine, a najveća je zastupljenost nautičara između 30 i 44 godine, i to 57 posto. Po stupnju obrazovanja 80 posto nautičara ima višu školu ili fakultet, a naravno da to odmah korespondira i s kvalitetnijim položajima na njihovim radnim mjestima.

Riječ je o inženjerima, liječnicima i direktorima tvrtki. Što se tiče prosjeka vrijednosti brodova kojima nam gosti dolaze, kreću se od 300 tisuća do pola milijuna eura, neovisno o tome je li riječ o jedrilicama ili motornim brodovima. Treba reći da je Split kao tranzitni grad omiljen među našom klijentelom jer je, s obzirom na blizinu autoceste i zračne luke, moguć brz i jednostavan transfer gosta do broda u marini − objašnjava Karuza.

slobodnadalmacija.hr

U splitskoj ACI-jevoj marini neuobičajeno visoke srpanjske temperature nikome ne smetaju. Dapače, ACI-jevi djelatnici zasigurno su rijetki koji se raduju ljetnim žegama, jer to znači brojniji dolazak nautičara, veću zaradu, ali i početak udarnog dijela sezone u srpnju i kolovozu.

Brodova više nego lani

− Brojke za prvi dio ove godine, u odnosu na lanjsku godinu, odlične su − kaže nam Edo Karuza, direktor splitske ACI-jeve marine.

− Od 1. siječnja do 3. srpnja prošle godine imali smo 1250 brodova koji su noćili u našoj marini, a u istom razdoblju ove godine već imamo 1264 broda. Od toga su 863 broda bila pod hrvatskom zastavom, 60 brodova pod engleskom zastavom, potom slijede Talijani, pa Nijemci.

Prva polovina godine statistički je pokazatelj po kojem možemo znati koliko će sezona biti dobra − rekao nam je direktor Karuza. Prema Karuzinim riječima, nautičari u Splitu u prosjeku provedu najviše dva dana, i to obilazeći Dioklecijanovu palaču i opskrbljujući brod hranom i opremom. Pitamo ga koliko su velike ambicije male Crne Gore u nautičkom biznisu doista prijetnja hrvatskim marinama, uključujući i splitsku ACI-jevu marinu.

‘Porto Montenegro’

Kao primjer vrhunske marine kojoj, navodno, hrvatske ne mogu konkurirati, domaći mediji redovito navode novu marinu u Tivtu, projekt “Porto Montenegro”.

− Čini mi se da su strahovi i rasprave o tome pomalo deplasirani. Naime, više od 90 posto nautičara iz Crne Gore plovi hrvatskim dijelom Jadrana i tu troši novac. S druge strane, malo tko iz Hrvatske odlazi ploviti u crnogorsko primorje. Svaki novi nautički kapacitet u Crnoj Gori zapravo donosi više klijenata Hrvatskoj. Jedina je razlika u tome što, kako mi se čini, Crna Gora ulaže više napora u promociji svog nautičkog turizma jer želi privući dio nautičkog biznisa − kaže Karuza.

Mladi i obrazovani nautičari biraju Split

Upitali smo direktora kakav je profil nautičara koji dolaze u splitsku ACI-jevu marinu.

− Na temelju anketa znamo kakav je sociodemografski profil nautičara. Prosječne su dobi oko 44 godine, a najveća je zastupljenost nautičara između 30 i 44 godine, i to 57 posto. Po stupnju obrazovanja 80 posto nautičara ima višu školu ili fakultet, a naravno da to odmah korespondira i s kvalitetnijim položajima na njihovim radnim mjestima.

Riječ je o inženjerima, liječnicima i direktorima tvrtki. Što se tiče prosjeka vrijednosti brodova kojima nam gosti dolaze, kreću se od 300 tisuća do pola milijuna eura, neovisno o tome je li riječ o jedrilicama ili motornim brodovima. Treba reći da je Split kao tranzitni grad omiljen među našom klijentelom jer je, s obzirom na blizinu autoceste i zračne luke, moguć brz i jednostavan transfer gosta do broda u marini − objašnjava Karuza.

slobodnadalmacija.hr

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video