Vlada je odlučila Brodotrogir prodati tvrtki Kermas energija Danka Končara, jer je njegovu ponudu ocijenila boljom od ponude tvrtke More Trogir, a obje je ponude na sjednici Vlade objasnio prvi potpredsjednik i ministar gospodarstva Radimir Čačić. Time je Vlada donijela sve najvažnije odluke o sudbini domaćih škverova i sada njihova budućnost ovisi isključivo o tome hoće li se te odluke provesti i hoće li novi vlasnicu uspjeti održati tu industriju.
Končareva ponuda
Što se Brodotrogira tiče Čačić je pojasnio da su oba ponuditelja dala kvalitetna korporativna jamstva u iznosu od 70 i 75 milijuna kuna.
More Trogir poduzetnika Slobodana Ljubičića nudio je izgradnju novog sadržaja i djelatnosti koje su najprimjerenije lokaciji, a nakon završetka projekta bilo bi novozaposleno najmanje tisuću ljudi. Ulaganja bi u prvih pet godina iznosila 260 milijuna eura, dok bi konačna ulaganja dosegnula 580 milijuna eura.
Ponuda Kermas energije je zapravo transformirana ponuda Končarevih Jadranskih ulaganja iz prethodnog pokušaja privatizacije i on je više orijentiran na zadržavanje brodograđevne industrije što je Vladu i motiviralo da mu proda trogirski škver. Sadašnji broj od 1239 radnika smanjio bi se tijekom ove godine za 239 radnika, a u idućih pet godina za još 105 radnika, ali bi se u brodogradnji zadržao najveći broj ljudi. Uz to ide turistička ponuda – marina, servisnu baza i poslovno-turistička zona.
Čačić je ocijenio kako je Ljubičićev projekt »više developerski«, a Končarov »više industrijski«.
– Osobno mi je bliži developerski projekt ali povjerenstvo koje je razmatralo ponude odlučilo je drukčije, jer Končarova ponuda značajnije predviđa zadržavanje brodograđevne djelatnosti, kazao je Čačić.
Premijer Zoran Milanović istaknuo je kako se Vlada bez obzira na afinitete, odlučila za prijedlog koji jamči zadržavanje industrijske proizvodnje. Uz to premijer je odlučio pohvaliti svog prvog potpredsjednika i njegove suradnike »koji pola godine, pod pritiskom vremena, ekonomske i financijske krize i obaveza preuzetih pred EU, pokušavaju naći rješenje za brodogradnju, što nitko u zadnjih 20 godina nije ozbiljnije pokušao«.
Neskromno hvaljenje
No, nekoliko sati kasnije, ističući kako nije vrijeme za skromnost Čačić je i sebe i svoje suradnike pohvalio sam na konferenciji za novinare koju je sazvao da bi objasnio što su oni to napravili u brodogradnji u posljednjih šest mjeseci. Izračunao je i da je radi odgađanja odluka o privatizaciji brodogradnje na teret države pala dodatna milijarda kuna gubitaka.
Čačić kaže da su građani od 1992. do danas neuspješno sanirali brodogradnju prosječnim godišnjim iznosom od 1,4 milijarde kuna, što je ukupno 28 milijardi kuna. Kako u idućih pet godina državu očekuje trošak od 2,5 milijarde, ukupan se iznos penje na više od 30,6 milijardi kuna.
– Negdje je potrošeno tih 30 milijardi kuna, otišli su u nečije džepovi, ali hrvatski građani više neće biti krava muzara. Razumijem da su neki očajni radi toga, kazao je Čačić. Uvjeren je Čačić da u tom izvlačenju novca ima posla i za USKOK.
Na pitanje je li sada problem brodogradnje konačno zatvoren, Čačić je odgovorio da će i dalje biti napora da se zaustavi njegovo rješavanje, ali i da je uvjeren da će priča o problemima u brodogradnji konačno završiti. Uspjehom smatra i to da će u brodogradnji broj zaposlenih smanjiti za najviše 20 posto, s obzirom na to da i puno uspješnija javna poduzeća koja stvaraju dobit imaju toliko viška radnika.
Radničko dioničarstvo
Već do kraja srpnja trebala stići i pisana suglasnost Europske Komisije da se potpiše kupoprodajni ugovor s DIV-om za Brodosplit. Krenula je i privatizacija Uljanika i Čačić vjeruje da će prva faza u kojoj se provodi radničko dioničarstvo završiti uspješno, a nakon toga slijedi i privatizacija 3. maja kojeg bi trebao kupiti baš Uljanik. Da bi ESOP uspio radnici moraju kupiti najmanje 39,04 posto dionica Uljanika.
– Do sada je od ciljanog broja iskazan interes za kupnju 70,52 posto tog paketa, pa je vrlo izgledno da će privatizacija Uljanika uspjeti, kazao je Čačić.
Što se tiče prijetnji da 3. maj ostane bez posla dok se čeka privatizacija u Ministarstvu gospodarstva kažu da taj škver ima narudžbe do prvog tromjesečja sljedeće godine, da Vlada daje jasne signale naručiteljima da škver neće u stečaj ili likvidaciju i da su njihove narudžbe sigurne, ali da poslove treba ugovoriti uprava.
Na kraju je Čačić napomenuo da se »nikada ništa ne napravi bez onih koji podmetnu leđa«, a to je Ministarstvo gospodarstva s njime na čelu.
Vlada SDP-a i HNS-a
Iako je u više navrata isticao da će govoriti samo o brodogradnji i da će odgovarati samo na pitanja o brodogradnji, potpredsjednik Čačić nije odolio odgovoriti na medijske spekulacije da su njegovi dani u Vladi odbrojani i da uskoro odlazi iz Milanovićeva tima.
– Toliko je zlonamjernih stvari bilo u posljednje vrijeme, ali moram vas razočarati. Što god se desi ova Vlada će se sastojati od SDP i HNS, kao strateških partnera. Predsjednik Vlade Zoran Milanović je i predsjednik SDP-a, a predsjednik HNS je Radimir Čačić koji će to sasvim sigurno ostati. Jedini za koje sam sasvim siguran da će u toj Vladi biti su predsjednici te dvije stranke«, kazao je Čačić na kraju konferencije za novinare.
Kraljevički varioci
Čačić je organizirao i svojevrsnu nagradnu igru u kojoj je nagrada bila ručak na njegov računa
– Tko pogodi koliko je u Kraljevici bilo varioca od ukupno 450 ljudi? Tko zna odgovor vodim ga na ručak, izazvao je novinare, fotoreportere i snimatelje Čačić.
– 20, 25, 40, »gađale« su kolege a odgovor je bio sedam
– Vi se javite za ručak, kazao Čačić kolegi koji je ispalio točan odgovor i pojasnio da od tih sedam dvojica imaju licence za taj posao.
novine.novilist.hr
