Kapetan Mario Zorović, iako zaljubljenik u more i pomorski život koji je i sam iskusio, nije ni sumnjao da će ga zaposlenje u uredu jedne tankerske kompanije dovesti do druge dimenzije kreiranja životnog puta. Tada je uvidio kako je to biti s druge strane, kako zaposliti pomorca. I to mu je osvojilo srce. Iza njega je sada već 9 godina rada u vlastitoj agenciji i preko 1000 pomoraca za koje posreduju. U cilju borbe za prava pomoraca, za što kvalitetniju radnu snagu i pozicioniranje naših pomoraca na stranom tržištu postao je i predsjednik Crosme i savjetodavac u odboru Eurocrew-a. U intervjuu nam, između ostalog, otkriva i koje mjesto na svjetskom tržištu zauzimaju hrvatski pomorci, što nas sprječava da budemo još bolji i čemu se možemo nadati sutra.
Iza Vas stoji karijera pomorca od 3 godine, vlasnik ste agencije Zorović koja djeluje od 2005. godine, odnedavno ste postali predsjednik Crosme u kojoj djelujete već 11 godina i u savjetodavnom ste odboru Eurocrew-a. Poprilično puno poslovnih uloga, čestitam Vam na svakoj. Kako uspijevate koordinirati svim Vašim aktivnostima?
Te uloge se isprepliću kroz istu granu industrije, pomorstvo, odnosno kroz dio vezan za ljudske resurse pa je onda time jednostavnije. Naravno najteži i najodgovorniji dio posla je onaj koji se obavlja za agenciju koja danas broji 18 zaposlenih i preko 1000 pomoraca za koje posredujemo što ponekad zna biti zahtjevno. CROSMA i Eurocrew su više želja za druženjem s kolegama iz business-a gdje razmjenjujemo iskustva i štitimo svoje interese na način da poštenim i kvalitetnim radom donesemo boljitak Europskoj pomorskoj industriji i Europskom pomorcu i svima koji su za njega direktno ili indirektno vezani. Ideja Eurocrew-a je probati se osnažiti i sačuvati pozicije u odnosu na pomorsku radnu snagu s Dalekog istoka.
Naravno da i taj dio posla uzima dosta vremena, ali imam divne kolege u Hrvatskoj i van nje koji su uvijek na raspolaganju i voljni pomoći i sudjelovati.
Obzirom da ste bili pomorac kako Vam leži činjenica da ste sad kopneni čovjek? Da li se rado sjećate dana provedenih na brodu ili pak ne?
Ja sam pomorac (sad iz mog kuta gledanja) bio doista vrlo malo vremena. Nakon kadeture odradio sam dvije godine časničkog staža i stekao uvjete za polaganje kapetanskog ispita što sam i učinio. Nekako u isto vrijeme dobio sam ponudu od strane tankerske kompanije za koju sam plovio da dođem raditi u njihov novootvoreni ured u Rijeci. Pristao sam iz znatiželje premda sam vjerovao da ću se vratiti na brod jer sam zavolio taj život, a i dobro mi je išlo. Pa ipak, dopao mi se posao u uredu i rad s ljudima, zavolio sam taj osjećaj da mogu nekome pomoći pronaći posao i evo od 1996. godine radim taj isti posao. Kad se sjetim života na brodu imam samo pozitivne misli i s mnogima sam ostao u kontaktu nakon toliko godina.
Agencija Zorović slovi za jednu od najcjenjenijih agencija za ukrcaj pomoraca u Hrvatskoj. Kako ste se odlučili za taj potez i što smatrate najvažnijim pri pokretanju jednog takvog biznisa?
Pa agencija Zorović nastala je nakon 9 godina rada u istom poslu kao splet niza okolnosti koje su se dogodile i kao logičan nastavak nečega što smo supruga i ja započeli.
Teško je reći kako postati uspješan i koja su to mjerila. Potrebno je puno rada i odricanja, ali isto tako ljubavi i strasti što je zapravo glavni pokretač svega. Uz to čovjek mora biti pošten, odgovoran i profesionalan jer bez toga ne može računati na vjerodostojnost i dugoročnost u poslu. Još ako kapne kakva doza sreće uspjeh bi nekako i nekada trebao doći.
Što predstavlja najveći problem našim pomorcima kada govorimo o zaposlenju? Što biste im poručili kao kapetan?
Ja bih rekao najveći nedostatak, a ne problem, je zapravo njihova cijena. Iz kuta poslodavca, naravno. A pogotovo u ovo doba ekonomske krize koja traje i traje, a trošak posade iznosi i više od 50% od ukupnog dnevnog troška jednog broda.
Uz takvu situaciju gdje smo skuplji od drugih i gdje je zapravo sve teže doći do posla jedino rješenje opravdanosti investicije u naše pomorce je to da budemo bolji, da budemo kvalitetniji od drugih i na taj način vratimo ulaganje poslodavca u naše znanje, naše zalaganje i naš rad.
Konačno smo ušli u Europsku Uniju. Smatrate li da će članstvo u takvoj jednoj zajednici pomoći pomorcima u lakšem zaposlenju?
Pa u konačnici ja mislim da hoće, odnosno barem vjerujem u to. U razgovoru s nekim Europskim brodarima oni kažu da bi radije zapošljavali Europske pomorce nego one iz dalekih zemalja. Bliži smo si i sličniji, pripadamo istoj zajednici i tržištu, bolje se razumijemo pa je time i lakše zajedno raditi. Nadamo se da će EU, a time i pojedine administracije donijeti nove propise koji bi štitili i davali prednosti zapošljavanju upravo Europskim pomorcima pri Europskim brodarima i zastavama kroz određene povlastice ili olakšice kako bi se smanjila nezaposlenost i time potaknuo gospodarski rast.
Nedavno ste s mjesta dopredsjednika imenovani predsjednikom udruge Crosma. Koji su Vaši daljnji ciljevi za rad te udruge?
Na mjesto predsjednika CROSMA-e došao sam zapravo nažalost zbog preranog odlaska našeg dragog kolege Capt. Ivana Božića, te sam kao potpredsjednik udruge, na molbu ostalih kolega prihvatio novu ulogu.
Udruga danas broji 23 članice koje zapošljavaju gotovo 7000 pomoraca i nezaobilazni je socijalni partner u hrvatskoj pomorskoj industriji kada je riječ o pomorcu i relevantnim zakonskim aktima i propisima. Naša administracija, sindikati i ostale državne institucije ili privredni subjekti prepoznali su naš značaj, naše iskustvo i dugogodišnji rad na međunarodnom tržištu što je preraslo u jednu vrlo korisnu i konstruktivnu suradnju gdje smo, nerijetko, upravo inicijatori vrlo važnih tema. To je zapravo naša snaga i naš cilj koji eto našim postankom i ostvarujemo.
U rujnu ćemo imati nove web stranice. Nastavit ćemo raditi na izmjenama Pravilnika o posredovanju pomoraca.
Moram spomenuti odličnu suradnju među agencijama i nadam se da će nam se pridružiti još članova.
Eurocrew je udruženje od 7 europskih zemalja koje posreduju u zapošljavanju pomoraca u kojoj Vi obavljate savjetodavnu ulogu. Gdje bi smjestili Hrvatsku nasuprot ostalih zemalja članica?
Hrvatski pomorci su bili prvi koji su poslije drugog svjetskog rata počeli raditi na svjetskom pomorskom tržištu i za strane kompanije. Na taj način stekli smo značajnu prednost pred ostalim istočno Europskim zemljama koje danas imaju dosta pomoraca. To iskustvo se vidi kroz kvalitetu naših pomoraca, njihovom profesionalnom odnosu i odgovornosti prema radu, boljem engleskom jeziku, lojalnosti. Kao i pomorci i naša administracija je bolje i brže radila nego ostale zemlje tako da su naši zakonski i ostali akti koji reguliraju status pomoraca daleko napredniji, konkretniji i svrsiishodniji nego kod ostalih zemalja. Na sastancima Eurocrew-a to se spomene svako malo i morali smo im dostaviti materijale i objasniti kako funkcioniraju određene stvari po pitanju poreza, socijalne sigurnosti, obrazovanja i ostalih stvari u kojima, vjerujte, prednjačimo pred ostalima.
Uzevši u obzir krizu u kojoj se nalazimo i ulazak u Uniju što mislite kakva je općenito budućnost pomoraca?
Ono što dolazi teško je predvidjeti. Ja bih, poučen svojim 17-godišnjim iskustvom na međunarodnom pomorskom tržištu i radom u ljudskim resursima rekao da nade svakako ima. Kako za više od 16.000 hrvatskih pomoraca, mahom oficira tako i za 500-tinjak potencijalnih kadeta (palube, stroja i elektro) koji svake godine uspješno završavaju svoje srednjoškolske, odnosno fakultetske obaveze.
Europskoj uniji je definitivno u cilju smanjiti nezaposlenost svojih građana i povećati konkurentnost Europskih pomoraca što ona već čini i što će činiti kroz svoje regulative kako bi prvenstveno brodarskim kompanijama iz Europe omogućili da dođu do kvalitetnih i konkurentnih pomoraca za kojima neće morati posezati na drugi kraj svijeta.
Ostali razlozi za optimizam:
1) Kvaliteta čini razliku – hrvatski pomorac mora biti bolji od drugih da bi opravdao uloženi novac i zadržao radna mjesta te otvarao nova.
2) Zbog ekonomske krize puno brodara seli u Aziju, razlike u plaćama se smanjuju – ako svi crpimo vodu iz istog izvora, on neminovno presušuje, a cijena vode raste. Upravo to se događa na azijskom tržištu. Raspoloživog kadra je sve manje i gotovo ga nema. S grozničavim „stvaranjem“ novog pomorskog kadra kvaliteta istog drastično pada dok s druge strane zbog nedostatka cijena broj pomoraca raste. S obzirom na povećanu potražnju, a smanjenu ponudu svjedoci smo da su brodari trenutno prisiljeni dizati plaće azijskim pomorcima dva do tri puta godišnje kako bi ih zadržali na svojim brodovima. Razlike u primanjima pomoraca na globalnom nivou se smanjuju.
3) Svjetsko tržište neminovno raste, a s njim i broj brodova i pomoraca – nije teško zaključiti da će se s obzirom na rast broja ljudske populacije stalno povećavati svjetsko tržište, a time i potreba za prijevozom robe i sirovina morskim putem kao najjeftinijim i najpouzdanijim. Specifičnosti tržišta i oscilacija pojedinih industrijskih grana i usluga vezano uz ekonomski svjetski poredak uvijek će biti prisutni no realno je očekivati da će tržište globalno rasti. Vodeće konzultantske tvrtke procjenjuju da danas nedostaje 10.000 kvalificiranih oficira s tendencijom rasta.
Tko nam je najveća konkurencija na tržištu po pitanju kvalitetne radne snage?
Konkurencija je velika i jaka, to je neosporno. S druge strane ponekad mi se čini da sami sebi ponekad predstavljamo konkurenciju i problem. Malo smo se uljuljkali u toj svojoj nedodirljivosti. Možda smo postali malo prekomotni. Možda je to normalan ciklus smjene nacija gdje onu skupu i zahtjevnu mijenjaju oni koji su manje skupi, a opet dovoljno kvalitetni, oni kojima 3 mjeseca nije predug ugovor, koji neće tražiti povišicu svakih 6 mjeseci, koji su spremni otići na stariji brod, otići npr. na kemikalca bez obzira što prevozi opasne terete i koji se neće iskrcati bez smjene zato što je 01.08, a smjena dolazi u sljedeću luku.
Nadam se da griješim, odnosno da su primjeri koje navodim tek sporadični slučajevi koji neće naštetiti imidžu hrvatskih pomoraca.
Pa ipak, ono o čemu najviše moramo brinuti i na čemu najviše moramo raditi jest kvaliteta. Naime ako imamo isti proizvod očekujemo da onaj skuplji bude bolji i kvalitetniji kako bi zadovoljio naše potrebe i očekivanja u odnosu na onaj jeftiniji. Dakle želimo povrat ulaganja i opravdanje za uloženi novac.
Zašto bi netko za hrvatske pomorce platio više nego za neku drugu naciju što će godišnje brodaru donijeti kudikamo veće troškove na ime plaća?
Platit će više isključivo onda kada je performans, odnosno učinak broda sa hrvatskom posadom sigurniji, kvalitetniji i provjereniji.
Učinak svakog broda je mjerljiv i nazivamo ga operativnom izvrsnošću.
Pomorstvo i brodarstvo je vrlo kompetitivna, konkurentna i neobično dinamična grana industrije s tankom linijom između vrlo isplativih titana i propadajućih tvrtki ponekad unutar relativno kratkog vremenskog perioda.
Kvalitetan i dobro obrazovan pomorac često može donijeti prevagu na stranu uspjeha. Potrebno je puno truda i ulaganja kako bi u tome uspjeli, odnosno opstali.
No, osim titula i uloga o kojima pričamo, Vi ste prije svega obiteljski čovjek. Kako i gdje najviše volite provoditi vrijeme sa svojim najbližima?
Obitelj je stup društva i sretan je onaj koji je ima i može uživati u njoj jer to je dimenzija koja te čini potpunim. I zapravo je svejedno gdje si da bi uživao s obitelji. Naravno da uz današnje dnevne obaveze i manjak vremena najljepše je kada ste na odmoru gdje možete više vremena provoditi u zajedničkom druženju.
Što smatrate najvrjednijim zalaganjem Pomorac.net-a i da li ga stižete pratiti?
Pomorac.net je jedan od malobrojnih portala koji se bave pomorstvom i pomorcima i na tome vam svaka čast. Kao pomorska država trebali bi biti što zastupljeniji sa pomorskim temama. Ponekad pogledam stranicu kad uhvatim vremena. Želim vam puno uspjeha u daljnjem radu.
Gdje se osjećate najviše Vi?
Volim svoj posao koji je dio mene, naše drage pomorce i kolege s posla s kojima provodim puno vremena. No najviše ja sam uz svoju obitelj i na svom otoku koji me očarava svojom ljepotom i čini me dodatno sretnim.
