Studija predizvodivosti za pelješki most i neumski koridor, u petak prezentirana predstavnicima hrvatske i bosanskohercegovačke vlade, zasad kao bolje rješenje povezivanja krajnjeg juga s ostatkom Hrvatske ocjenjuje pelješki most. To su neslužbene informacije iz kruga sudionika s prezentacije.
Službeni i konačni pravorijek autora studije, francuskih konzultanata iz tvrtke STTE Consortium, bio je najavljen za 23. rujna, no autori su zatražili još vremena za doradu studije i pripadajućeg prijedloga Europskoj komisiji.
Još vremena zatražila je i bosanskohercegovačka strana, pod izlikom da nije imala dovoljno vremena da prouči dokumentaciju konzultanata, pa je odlučeno da se rok za finalnu prezentaciju studije produlji do 1. studenoga ove godine.
Naši izvori kažu da su otpale sve druge varijante osim mosta i koridora, te da financijski kriterij u ocjeni što je povoljnije − most ili koridor − ne nosi ni 50 posto “bodova”, a kamoli 70 posto, kako se nagađalo u medijima u BiH. Uz financijski, kombiniraju se i brojni drugi kriteriji – prometni, pravni, ekološki, gospodarski i tehnološki.
Financijski kriterij, tvrde naši izvori, ne može biti presudan jer postoji mnogo nejasnoća oko možebitnog neumskoga koridora. Koridor, primjerice, nije u pripadajućim prostornim planovima, nejasan je pravni status zemljišta na zamišljenoj trasi, dvojbeno je tko bi otkupljivao zemljište, po kojim cijenama i još niz pitanja.
Doznajemo da su sudionici pregovora blizu zajedničkog stajališta o cijeni mosta i koridora, iako nisu do kraja usuglašene sve važnije jedinične cijene. Hrvatska strana, prema našim informacijama, raspolaže proračunom da bi most koštao između 250 i 280 milijuna eura, a koridor kroz Neum oko 130 milijuna eura.
Odstupanja u cijeni mosta ovise o pristupnim cestama, dok su u cijenu koridora uračunati troškovi izgradnje schengenskog režima.
Atmosferu u kojoj se odvija rad francuskih konzultanata i pripadajuće komisije, koju čine predstavnici hrvatskih i bosanskohercegovačkih vlasti, dosta je, kako doznajemo, opteretilo pismo koje je Nikola Dobroslavić, župan Dubrovačko-neretvanske županije, 6. rujna uputio predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu. Dobroslavić piše Barrosu da je jedino prihvatljivo rješenje pelješki most i sufinanciranje njegove gradnje iz fondova EU-a.
U Bruxellesu se Dobroslavićev pristup doživljava kao politički pritisak koji opterećuje izradu spomenute studije, jer je župan u prilogu pismu dostavio popis sudionika skupa o pelješkom mostu što se održao 28. kolovoza u Dubrovniku, na kojem su i sami francuski konzultanti. Ispalo je da Francuzi podržavaju Dobroslavićev zaključak iako se na skupu uopće nisu obratili nazočnima, a kamoli podržali konkretan prijedlog.
Zbog Dobroslavićeva pisma šefu Europske komisije Barrosu nisu najsretniji ni u Vladi, štoviše. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Siniša Hajdaš Dončić prokomentirao je trenutačnu situaciju oko studije predizvodivosti za pelješki most i neumski koridor.
− Sve se dobro odvija i to je sve što mogu reći o tome. Ne želimo vršiti politički pritisak na Europsku uniju kao razna piskarala koja žele uzeti neke zasluge, jer uopće nisu ovlašteni da ih preuzimaju, nego nam samo stvaraju probleme. Molimo ta piskarala da nam ne “pomažu”, nego da puste ovo Ministarstvo i radnu komisiju da odrade svoj posao – poručio je u petak ministar Siniša Hajdaš Dončić.
