Ministarstvo prometa i pomorstva očekuje da bi do kraja godine Europska komisija mogla vratiti Crnu Goru na takozvanu pomorsku “bijelu listu” Europske unije, na kojoj se ne nalazi od 1. rujna prošle godine, piše “Pobjeda”.
Kako je “Pobjedi” kazao generalni direktor za pomorski promet u Ministarstvu Vladan Radonjić, takav bi ishod bio od ogromnog značaja i za pomorce i za državu sa više od 6.000 aktivnih pomoraca.
On je objasnio da se pozitivna ocjena Europske komisije očekuje na temelju svih provedenih izmjena na planu prilagođavanja zakonskih i podzakonskih akata, kao i poboljšanja sustava obuke čije su manjkavosti i dovele do gubitka statusa.
Biti van “bijele liste” imalo je posljedicu da je Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA) stavila zabranu zbog koje crnogorski pomorci ne mogu ploviti pod zastavama zemalja EU. To je u praksi rezultiralo odbijanjem priznanja naših pomorskih ovlaštenja i problemima za osiguranja posla na brodskim kompanijama koje plove pod zastavama zemalja Unije.
Radonjić je podsjetio da je negativna ocjena za Crnu Goru uslijedila nakon kontrole koju je u ime Europske komisije u ožujku prošle godine provela Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA).
Europska komisija je 1. rujna 2015. godine uputila zemljama članicama EU dopis kojim se navode zemlje van Unije čiji se obrazovni sustavi i obuke preporučuju kao relevantni za plovidbu na brodovima zemalja Europske unije.
“Na toj listi se nije našla Crna Gora, između ostalog zbog nedostataka u sustavu obuke, odnosno činjenici da nije implementirana odredba o potrebi uvođenja dopunske, takozvane integrirane obuke predviđene amandmanima iz Manile”, ističe Radonjić.
Prema njegovim riječima, Ministarstvo prometa i pomorstva je nakon negativnih preporuka koje je donijela EMSA odmah krenulo u korjenite promjene otklanjanja pronađenih nedostataka.
“Korektivnim akcijskim planom Ministarstva i postupanjem po tom planu doneseni su brojni zakonski i podzakonski akti, izrađen je softver kojim se prati obuka i izdavanje certifikata pomorcima, uveden sustav nezavisne kontrole od strane priznate organizacije, sustav kvaliteta ISO 9001, kako u Ministarstvu, tako i u lučkim kapetanijama Crne Gore”, kazao je Radonjić.
On ističe da je cjelokupan napredak prepoznala i EMSA, što je i potvrđeno na sastanku kojeg je delegacija Crne Gore imala u Lisabonu (sjedište EMSA) u veljači 2016. godine.
“S reformama je nastavljeno i nakon sastanka, da bi u lipnju ove godine dobili službeni dopis Europske komisije sa zahtjevom da pošaljemo kompletnu dokumentaciju Korektivnog akcijskog plana i dokaza o postignutom napretku do 20. kolovoza kako bi on bio proslijeđen zemljama članicama na mišljenje. Materijal, u potpunosti preveden na engleski jezik je poslan 29. srpnja 2016. godine Europskoj agenciji za pomorsku sigurnost (EMSA) i Europskoj komisiji, pa se iskreno nadamo da ćemo do kraja 2016. godine uspjeti da se vratimo na ‘bijelu listu’ Europske komisije”, precizirao je sugovornik.
Na pitanje da pojasni u čemu se sastoji famozna obuka, Radonjić je kazao da je riječ o obavezujućem zahtjevu koji proističe iz Manila amandmana iz 2010. godine na STCW konvenciju, koja je okvirni dokument za stjecanje zvanja u pomorstvu.
Amandmanima se predviđa dopunska obuka za verificiranje osnovnog kursa B2, koji je polazište za obnovu svih pomorskih licenci.
“Navedeni B2 je skup osnovnih obuka koje mora proći svaki polaznik da bi imao zvanje pomorca, a odnosi se na znanja iz protupožarne zaštite, pružanja prve pomoći i osobne sigurnosti… Kad se to položi, onda se stječe zvanje i licenca koja važi pet godina. Do usvajanja Manila amandmana, ta licenca se po automatizmu obnavljala ukoliko je od pet godina pomorac najmanje godinu proveo na moru”, kaže Radonjić.
Međunarodna pomorska organizacija je, kako je dodao, procijenila da postoje određeni segmenti iz te osnovne obuke koje su pomorci vrlo rijetko tijekom petogodišnjeg perioda bili u prilici iskusiti, a samim tim i praktično obnoviti.
“To su mjere u izvanrednim situacijama, kao što je ušivanje rana, skakanje s pojasom u more i slično. Dakle, shvaćeno je da se tako što rijetko događa, a da se ipak mora održavati stupanj obuke i za najteže slučajeve na moru, pa je iz tog osnovnog kursa izvučen dio elemenata i uključen u takozvanu integriranu obuku”, pojasnio je Radonjić.
U koncipiranju tih dodatnih 40 sati, prema njegovim riječima, najviše je pomogla Unija pomoraca.
“Oni su iz prakse najbolje znali što je moglo ostati van uobičajeno ‘proživljenog’ na moru i pomogli nam da uobličimo sadržaj tog dopunskog kursa neophodnog za obnovu B2 tečaja po isteku licence”, zaključuje Radonjić.
Cijenu integrirane obuke u trajanju od 40 sati, koja je međunarodnim dokumentima propisana kao obavezna za obnavljanje B2 kursa (skup osnovnih obuka; protupožarna, prva pomoć..) određuju trenažni centri i obrazovne institucije koje je provode, pojasnili su iz Ministarstva.
Pored tri trenažna centra – “Azalea maritime” u Bijeloj, “BMW shiping” u Baru i Centra za obuku pomoraca u Tivtu, program obuke sprovode i obrazovne ustanove, fakulteti za pomorstvo u Baru i Kotoru i Srednja pomorska škola u Kotoru.
Radonjić ističe da, za razliku od nekih modela obuke u regiji, država je odlučila da tu nema koncesija i da trenažni centri ne plaćaju naknadu državi.
“To je olakšica na cijenu, a time je napravljena mogućnost zdrave konkurencije među trening centrima”, smatra Radonjić.
Jedna od ključnih stavki u primjeni integrirane obuke za pomorce je i prateći softver koji evidentira svaki korak do izdavanja certifikata.
Pomoću softvera se na osnovu unesenog broja sati računa vrijeme završetka i ne dozvoljava prijevremeno podnošenje potvrde iz trening centra.
“Istovremeno, daje mogućnost Lučkoj kapetaniji da provjeri da li podnijeta potvrda o završenoj obuci odgovara elektronskoj, softverskoj evidenciji konkretnog kandidata”, kaže Radonjić.
On pojašnjava da softver ima dodatnu kontrolnu funkciju jer onemogućava da jedan kandidat bude “prisutan” na više različitih trening obuka u isto vrijeme.
Dakle, koncipirano je tako da nema fingiranja obuke, niti mogućnosti da se skrati rok.
Radonjić ponavlja da na osnovu svega što je poduzeto za proteklih godinu i po opravdano je očekivanje u pozitivan ishod, odnosno povratak validnog statusa za crnogorske pomorce.
