Savez pomoraca Crne Gore reagirala je na tekst “Naši pomorci uskoro opet na Bijeloj listi”, objavljenom u dnevnom listu “Pobjeda”, a prenešenom na Bar Infu 4. rujna 2016. godine. U priopćenju Unije se kaže:
Želimo da se u ime NVO Savez Pomoraca Crne Gore obratimo našem članstvu, kao i svim ostalim crnogorskim pomorcima, čija životna pitanja zavise od spomenutog Zakona, Pravilnika, tzv. “integrirane obuke” i cijelog seta drugih regulativa koje u članku nisu ni spomenute. U cilju boljeg razumijevanja cjelokupne situacije, nastojat ćemo kronološki poredati događaje kako bi javnost bila što bolje upoznata sa svim događanjima.
Naše udruženje je počelo s radom u travnju 2016. godine. Odmah po osnivanju stupili smo u kontakt s Vladanom Radonjićem (Direktorom Ureda za pomorski prometj pri Ministarstvu pomorstva i prometa) koji nam je zakazao sastanak u prostorijama ministarstva 1. travnja 2016. godine. Na trosatnom sastanku članovi našeg udruženja su Radonjiću predali obimnu dokumentaciju, koja je do detalja objašnjavala ono što piše u svim međunarodno priznatim konvencijama, kao i nekim nacionalnim zakonima (kao referentan primjer uzet je Zakon Velike Britanije), kako bi na što jednostavniji način pokazali u kolikom zaostatku i kakvoj kompliciranoj situaciji se nalazi crnogorski sustav pomorstva. Sve naše sugestije su primljene pozitivno i istog dana upućeni su dopisi svim crnogorskim ustanovama koje se bave spomenutom problematikom s konkretnim pitanjima i prijedlozima.
Nakon toga od Radonjića, kao predstavnika resornog Ministarstva, dobivamo poziv da sudjelujemo u radu Komisije koja će odraditi Prijedlog izmjena i dopuna Pravilnika koji regulira cijelu problematiku. Na dva šestosatna sastanka koja su održana u kotorskoj Lučkoj kapetaniji, pored naših i predstavnika Ministarstva, sudjelovali su i predstavnici kotorske i barske Lučke kapetanije, kotorskog Fakulteta za pomorstvo, barskog Pomorskog fakulteta, barskog i tivatskog Trening centra, kotorske Srednje pomorske škole i trening centra “Azalea” iz Bijele. Na oba sastanka smo ponovili i izričito zastupali stavove koje smo iznijeli i na prethodnom sastanku u Ministarstvu, a to su bili: usvajanje minimuma standarda koje propisuju međunarodne konvencije i promptno reagiranje resornog Ministarstva kako bi smo što prije pokušali nadoknaditi ogroman zaostatak u odnosu na globalne trendove. Čak su naši članovi preuzeli na sebe obavezu da sastave tabele sa brojem satova koje će propisivati “obnovu znanja” iz pojedinih obuka, koristeći se isključivo modelima koje propisuje STCW konvencija i britansko zakonodavstvo kao jedno od najeminentnijih u oblasti pomorstva.
Veoma je bitno istaknuti da su se predstavnici pojedinih trening centara zalagali za “postrožavanje” kriterija i za proširivanje fonda satova za pojedine obuke, a isto tako i za uvođenje potpuno nepotrebnih obuka koje će, po njihovim riječima, biti obavezne za par godina. Nakon više od mjesec dana napornog rada i svakodnevnih međusobnih konzultacija članova našeg udruženja, došli smo do verzije koju smo uputili Ministarstvu. U tom periodu, iz nama neznanih razloga, dolazi do usporavanja i naizgled stagnacije cjelokupnog procesa, da bi na kraju, kroz medije, došli do saznanja da je Pravilnik usvojen krajem srpnja bez ikakve najave. Ostavši zakinuti za radne verzije “Izmjena i dopuna Pravilnika”, a koja nam je mogla biti proslijeđena i elektronskim putem, na žalost nismo imali uvid u sadržaj, pa samim tim ni u obim predloženog teksta. Na taj način smo onemogućeni da preventivno reagiramo i ispravimo eventualne propuste, na što smo kao sudionici cijelog projekta nesumnjivo imali pravo, i bili ne malo iznenađeni saznavši za, između ostalog, novouspostavljen termin “Integrirana obnova znanja” u objavljenom sadržaju novog Pravilnika. Stoga, poštujući logiku stvari, samo onda kad naši predstavnici budu u mogućnosti ispratiti cjelokupan proces donošenja odluka, naziv našeg udruženja može s pravom biti spomenuto u tom kontekstu.
Nakon objavljivanja “Izmjena i dopuna Pravilnika” u Službenom listu CG, na opće nezadovoljstvo naših članova, a vjerujemo i ostalih pomoraca, uvidjeli smo da su naši zahtjevi usvojeni samo djelomično. U preostalom dijelu, o kome je na sastancima diskutirano, značajno je pretjerano s brojem satova, a za određenu vrstu tečajeva kriteriji postroženi do granica koje u spomenutoj situaciji apsolutno nisu bile razumljive, niti opravdane.
Reakcija našeg udruženja je uslijedila 5. kolovoza 2016. u vidu pisma elektronskom poštom koje je bilo adresirano na Vladana Radonjića i Savića Božovića. Nakon što nismo dobili odgovor u razumnom periodu, uslijedilo je još jedno obraćanje 16. kolovoza, ovaj put adresirano na Ministarstvo pomorstva i prometa, u čiji sadržaj su uvid imali članovi našeg udruženja i ostale relevantne institucije. Na žalost, do danas odgovora još nema.
Ne želeći ulaziti u cjenovnu politiku, kao ni u kvalitetu tečajeva određenih centara za obuku, a o kojima je bilo riječi ovih dana u dnevnom tisku, ovdje bismo naveli samo par primjera flagrantnih manjkavosti koje se provlače kroz Pravilnik, a koje osim jednokratnih financijskih, mogu implicirati i mnogo veće posljedice po crnogorske pomorce:
1. Takozvana “Integrirana obnova znanja” (engl. “Refreshments”) po broju obaveznih tečajeva i po broju propisanih sati uvelike prelazi međunarodne standarde i samim tim crnogorske pomorce neosnovano izlaže dodatnim troškovima. Najbolji primjer za to su tečajevi za obnovu znanja iz prve pomoći, koji nije propisan međunarodnim regulacijama kao obavezan, i medicinske njege kao potreban samo pomorcima kojima je u opisu posla da istu primjenjuju na brodovima pod zastavom Europske Unije, u ukupnom trajanju od dodatnih 16 radnih sati.
2. Zahtjevi za “High voltage tečaj” (koji je potreban časnicima stroja i brodskim elektrotehničarima) su propisani na takav način da ga moraju posjedovati svi časnici stroja, umjesto samo upravitelj, prvi časnik stroja i elektrotehničari, i to po cijeni koja nije zanemariva. U tom pogledu, problem usložnjava činjenica da se tečaj u ovom trenutku održava samo u centru za obuku “Azalea” iz Bijele, a koji nema kapaciteta da obuči sve zainteresirane kandidate do 1. siječnje 2017., kada ova regulativa globalno stupa na snagu, te bi ovakav jedan “propust” mogao ostaviti ogroman broj pomoraca bez posla.
Donošenje ovakvog Pravilnika, a bez prethodnog obavještavanja onih koji su sudjelovali u njegovoj izradi je najblaže rečeno nekorektno, tim prije što nas Vladan Radonjić u spomenutom tekstu naziva “ekspertnim timom”! Mi sebe ne smatramo nikakvim ekspertima, već grupom savjesnih profesionalaca koji su iz najbolje namjere svoje znanje i iskustvo, u kritičnom trenutku po crnogorsko pomorstvo, ponudili resornom Ministarstvu. Sve to sa ciljem pospješivanja efikasnijeg i kvalitetnijeg definiranja Pravilnika, na taj način doprinoseći povratku tamo gdje pripadamo a odakle smo nepravedno “izbačeni”, ne našom, već greškom resornog Ministarstva i svih ostalih institucija povezanih s pomorskom industrijom, uključujući školske ustanove, centre za obuku i lučke kapetanije kao izvršne organe Ministarstva prometa i pomorstva.
Spominjanje našeg udruženja u dnevnim novinama “Pobjeda” dalo nam je povoda da reagiranje na sve spomenuto izdignemo na javni nivo, i to sve u namjeri da odgovore na naša pitanja konačno i dobijemo. U nadi da spominjanje članova našeg udruženja u tekstu nije imalo za cilj diskreditiranje, kako osobno tako i cijelog udruženja, željeli bismo također povjerovati da naše sudjelovanje u spomenutim komisijama nije iskorišteno kao alibi za neosnovano prelijevanje novca pomoraca na račune centara za obuku. Obzirom da se u skorijoj crnogorskoj povijesti Pravilnik vrlo često mijenjao (na žalost u odnosu na međunarodne normative nikad pravovremeno), svjedoci smo da se isti po obimu i kriterijima uvijek prilagođavao interesima raznih institucija, a nikako i pomorcima.
Ovim putem želimo još jednom obavijestiti crnogorske pomorce i širu javnost da je Unija Pomoraca Crne Gore sudjeluje u radu spomenute radne komisije, ali da su rezultati i usvojeni Pravilnik u žestokoj koliziji s našim sugestijama. Iako svaka državna administracija ima diskrecijsko pravo da uvede strože kriterije od međunarodno propisanih minimuma, mi se ne možemo oteti utisku da je to u ovom slučaju napravljeno suprotno interesu pomoraca, a u korist centara za obuku. Kao strukovno udruženje mi od resornog Ministarstva očekujemo neku vrstu partnerskog odnosa kroz koji bi se najbolje mogla definirati suradnja na usuglašavanju i primjeni međunarodno priznatih propisa. To podrazumijeva uključenost u procese koji se tiču pomoraca, na taj način prekidajući praksu kroz koju su se mnogobrojne odluke o pomorcima donosile mimo njih, a čiji je konačan ishod bio usmjeren u pravcu tuđih interesa – stoji u priopćenju kojeg potpisuje za NVO Unija pomoraca Crne Gore kap. Neđeljko Radulović, potpredsjednik Udruženja.
