Cijene nafte su se stabilizirale u srijedu nakon što je OPEC grupa u studenom sklopila prvi dogovor o limitiranju proizvodnje sirove nafte od pada tržišta prije dvije godine zbog prevelikih zaliha, navode izvori iz OPEC-a.
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) je na Internacionalnom Energetskom Forumu održanom od 26.-28. rujna u Alžiru postigla dogovor da limitira proizvodnju za gotovo milijun barela na dan na 32,5 milijuna barela, izjavili su izvori za Reuters.
OPEC će dogovoriti konkretne razine proizvodnje za države na sastanku u Beču koji će se održati 30. studenog, dodaju izvori.
Nakon što dostignu ciljanu razinu tražiti će pomoć proizvođača koji nisu članovi organizacije kako bi dodatno olakšali globalno zasićenje tržišta.
Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u energetskom sektoru za 4 posto, što je njihov najveći dnevni rast od siječnja.
“Ovo je povijesni dogovor. Prvi put da su se članice i nečlanice OPEC-a složile i dogovorile u više od desetljeća. To bi trebalo staviti granicu na cijenu nafte koje bi se trebala početi dizati prema 60 dolara za barel”, rekao je Phil Flynn, analitičar brokerske kuće Price Futures Group iz Chicaga.
“Ovo je kraj ‘proizvođačkog rata’ – OPEC je proglasio pobjedu.”
Drugi analitičari vide preprodaju u narednom periodu, pozivajući se na to da se OPEC ne pridržava kvota.
Jeff Quigley, direktor energetskog tržišta u tvrtki Stratas Advisors u Houstonu, kaže da je “prerano” da bi se uzbuđivali oko dogovora OPEC-a.
“Sve mi je to vrlo sumnjivo. Ne znamo još tko će što proizvesti. Htio bih čuti iz usta iranskog ministra nafte da neće vratiti na prethodno sankcioniranu razinu.”
Cijene nafte su se prepolovile od sredine 2014. kada je cijena barela bila iznad 100 dolara zbog porasta proizvodnje nafte iz škriljevca u SAD-u, prevelikih zaliha na globalnoj razini i proizvodnje država članica OPEC-a.
Kako su trgovci naftom tražili od OPEC-a da smanji proizvodnju, ključni članovi, kao što su Saudijska Arabija i Iran, postali su zaštitnički nastrojeni prema svom pojedinačnom udjelu na tržištu. Dogovor u Alžiru je uslijedio nakon propalih pregovora u Kataru o zamrzavanju proizvodnje, koji su održani u travnju.
Cijene nafte su se pokrenule nakon što su podaci vlade SAD-a pokazali iznenađujući pad u domaćim zalihama sirove nafte četvrti tjedan za redom. Pad je umanjen za 2 milijuna barela ugrađene u zalihe benzina.
Saudijski ministar energetike Khalid al-Falih izjavio je u utorak da će Iranu, Nigeriji i Libiji biti dopušteno da proizvode “razumne maksimalne razine”, kao dio izlaznih ograničenja koja bi mogla biti postavljena već na sljedećem sastanku OPEC-a u studenom.
Prije vijesti o sporazumu sklopljenom u srijedu, iranski ministar nafte Bijan Zanganeh rekao je da će Islamska Republika pristati na zaustavljanje proizvodnje “na blizu 4 milijuna barela dnevno”. Iranska proizvodnja je stagnirala na 3,6 milijuna barela dnevno nakon ukidanja zapadnih sankcija.
Michael Cohen, voditelj robnog istraživanja energije u Barclaysu u New Yorku, bio je također pesimističan.
“Naše je mišljenje da je će se dogoditi ništa više nego status quo, u kojem će Saudijci smanjiti proizvodnju nakon ljetnog perioda”, rekao je Cohen. “A ovo je dobar način da se uljepša slika ovoga što se događa.”
