O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

‘Treba uvesti zaštitu uzgajivača školjaka od orada’

U Jadranu je kaotična situacija ne samo po pitanju orada i uzgajivača školjaka, nego općenito, osvrnuo se nekadašnji predsjednik Ceha ribara Petar Baranović na priču Slobodne Dalmacije o nekontroliranom razmnožavanju orada koje uništavaju urod školjaka uzgajivačima u Stonu i Istri.

– Orada se skuplja tamo gdje ima najviše hrane i logično je da će doći na uzgajališta školjaka. Otkad je na Jadranu intenziviran uzgoj dagnji, normalno je da će se orade skupiti tamo gdje imaju neograničenu hranu, ali ludost je na temelju toga tvrditi da ih ima previše – smatra Baranović.

Dodaje da u Jadranu nijedne ribe nema previše, generalno, to je more koje je zbog nepostojanja ribarske politike u biološkom ‘knock outu’ i s hrvatske i s talijanske strane, kaže Baranović koji, kada je riječ o zaštiti uzgajivača školjaka na Jadranu, poziva na stvaranje nacionalne strategije.

Da bi uveli red na moru, moramo stvoriti neke temeljne pretpostavke i omogućiti ribarima i uzgajivačima uvjete rada da mogu uloviti dovoljno za egzistenciju držeći se zakona, dodaje.

– Ne možemo zbog uzgajivača školjaka raspisati tjeralicu za oradama, ali može se osigurati pomoć države i novac iz EU blagajne – kazao je Baranović.

Temeljni preduvjet je da sektor ribarstva preuzmu ljudi od struke, a ne ga drže oni koji nikad nisu digli kašetu ribe, upozorio je Baranović, a nakon toga, uz pomoć države i europske blagajne mogli bi se organizirati neki oblici zaštite uzgajivača školjaka u smislu sufinanciranja zaštitnih mreža ili offshore tehnologije gdje se uzgajališta sele dalje od obale gdje nisu na meti orada.

– Naravno, prethodno treba imati strategiju i ako su prioritet tradicijska proizvodnja u Stonu, Limskom i Šibenskom zaljevu, uzgajivačima školjaka baš tamo treba omogućiti optimalne uvjete.
S Baranovićem se slaže šibenski uzgajivač pidoča Duško Prelević čiji su pergulari kod Šibenskog mosta i kod Travčića.

– Prije nekoliko godina jedva sam se oporavio od orada koje su za desetak dana pojele nekoliko tona mlađi. Država bi svakako mogla pomoći kupnju zaštitnih mreža koje su dosta skupe, tim više što uzgajivači trebaju zaštiti nekoliko tisuća pergulara – nezadovoljan je Prelević.

Dodaje da se na susretima ribara razgovara o državnoj pomoći, ali obećanja su još uvijek samo obećanja i ništa nije realizirano ni po pitanju odštete ni sufinanciranja.

– Situacija je izmakla kontroli i već dugo ne znamo kada će se orade hraniti. Prije su jele u ljetnim mjesecima, prije nego odu na mriještenje u dublje more, a sad se od njih teško obraniti cijele godine – rekao je Prelević.

Nešto je bolja situacija kod Marka Ćorana, uzgajivača pidoča čiji su pergulari prema Skradinu. Njemu su orade lani pojele oko 70 posto pidoča, odnosno 20 tona malih školjaka što je ravno 70 tona velikih, ali ove je godine dobro prošao.

– Imam nekoliko načina kako se zaštititi, ali neću ih otkrivati. Svaki uzgajivač zapravo ima neke svoje metode, ali najteže je onima ispod mosta – upozorio je Ćoran.

Postoje specijalne španjolske mreže, dodaje, protiv kojih orada nema šanse, ali sto metara mreže košta dvjestotinjak kuna. Rok trajanja joj je oko četiri godine, unište ju sol i struja, a i ne zna se točno kako se ta mreža ponaša na Jadranu, pojasnio je uzgajivač.

– Kad se zbroje svi troškovi, to jednostavno nije isplativo. Ove godine imat ću oko deset tisuća pergulara, samo mreže bi koštale deset tisuća eura, a to još nisu svi troškovi postavljanja – kazao je Ćoran i prisjetio se plove od nekoliko tona orada koja mu je lani uništila školjke. S godinama će to biti sve veći problem, istaknuo je.

Upravo zato Baranović upozorava da na moru zbog nedostatka vizije i strategije vlada potpuni raspad sustava.

– Imali smo i boljih i gorih ribarstvenih politika, ali nekakav red na moru je postajao, a danas je red kako za koga. Sjećam se izlova nekoliko tona orade koje su se prije par godina iskrcale na Jadriji i prodavale po ribarnicama i velikim centrima. Po Facebooku su kružile slike tih riba koje su bile manje od minimalne lovne duljine, a završile su u prodaji. Koliko znam, nitko na to nije nikad reagirao, a kazne su za takav izlov enormne – kazao je Baranović i upozorio da u Jadranu generalno, nema dovoljno ni orade ni drugih vrsta ribe.

www.sibenik.in

U Jadranu je kaotična situacija ne samo po pitanju orada i uzgajivača školjaka, nego općenito, osvrnuo se nekadašnji predsjednik Ceha ribara Petar Baranović na priču Slobodne Dalmacije o nekontroliranom razmnožavanju orada koje uništavaju urod školjaka uzgajivačima u Stonu i Istri.

– Orada se skuplja tamo gdje ima najviše hrane i logično je da će doći na uzgajališta školjaka. Otkad je na Jadranu intenziviran uzgoj dagnji, normalno je da će se orade skupiti tamo gdje imaju neograničenu hranu, ali ludost je na temelju toga tvrditi da ih ima previše – smatra Baranović.

Dodaje da u Jadranu nijedne ribe nema previše, generalno, to je more koje je zbog nepostojanja ribarske politike u biološkom ‘knock outu’ i s hrvatske i s talijanske strane, kaže Baranović koji, kada je riječ o zaštiti uzgajivača školjaka na Jadranu, poziva na stvaranje nacionalne strategije.

Da bi uveli red na moru, moramo stvoriti neke temeljne pretpostavke i omogućiti ribarima i uzgajivačima uvjete rada da mogu uloviti dovoljno za egzistenciju držeći se zakona, dodaje.

– Ne možemo zbog uzgajivača školjaka raspisati tjeralicu za oradama, ali može se osigurati pomoć države i novac iz EU blagajne – kazao je Baranović.

Temeljni preduvjet je da sektor ribarstva preuzmu ljudi od struke, a ne ga drže oni koji nikad nisu digli kašetu ribe, upozorio je Baranović, a nakon toga, uz pomoć države i europske blagajne mogli bi se organizirati neki oblici zaštite uzgajivača školjaka u smislu sufinanciranja zaštitnih mreža ili offshore tehnologije gdje se uzgajališta sele dalje od obale gdje nisu na meti orada.

– Naravno, prethodno treba imati strategiju i ako su prioritet tradicijska proizvodnja u Stonu, Limskom i Šibenskom zaljevu, uzgajivačima školjaka baš tamo treba omogućiti optimalne uvjete.
S Baranovićem se slaže šibenski uzgajivač pidoča Duško Prelević čiji su pergulari kod Šibenskog mosta i kod Travčića.

– Prije nekoliko godina jedva sam se oporavio od orada koje su za desetak dana pojele nekoliko tona mlađi. Država bi svakako mogla pomoći kupnju zaštitnih mreža koje su dosta skupe, tim više što uzgajivači trebaju zaštiti nekoliko tisuća pergulara – nezadovoljan je Prelević.

Dodaje da se na susretima ribara razgovara o državnoj pomoći, ali obećanja su još uvijek samo obećanja i ništa nije realizirano ni po pitanju odštete ni sufinanciranja.

– Situacija je izmakla kontroli i već dugo ne znamo kada će se orade hraniti. Prije su jele u ljetnim mjesecima, prije nego odu na mriještenje u dublje more, a sad se od njih teško obraniti cijele godine – rekao je Prelević.

Nešto je bolja situacija kod Marka Ćorana, uzgajivača pidoča čiji su pergulari prema Skradinu. Njemu su orade lani pojele oko 70 posto pidoča, odnosno 20 tona malih školjaka što je ravno 70 tona velikih, ali ove je godine dobro prošao.

– Imam nekoliko načina kako se zaštititi, ali neću ih otkrivati. Svaki uzgajivač zapravo ima neke svoje metode, ali najteže je onima ispod mosta – upozorio je Ćoran.

Postoje specijalne španjolske mreže, dodaje, protiv kojih orada nema šanse, ali sto metara mreže košta dvjestotinjak kuna. Rok trajanja joj je oko četiri godine, unište ju sol i struja, a i ne zna se točno kako se ta mreža ponaša na Jadranu, pojasnio je uzgajivač.

– Kad se zbroje svi troškovi, to jednostavno nije isplativo. Ove godine imat ću oko deset tisuća pergulara, samo mreže bi koštale deset tisuća eura, a to još nisu svi troškovi postavljanja – kazao je Ćoran i prisjetio se plove od nekoliko tona orada koja mu je lani uništila školjke. S godinama će to biti sve veći problem, istaknuo je.

Upravo zato Baranović upozorava da na moru zbog nedostatka vizije i strategije vlada potpuni raspad sustava.

– Imali smo i boljih i gorih ribarstvenih politika, ali nekakav red na moru je postajao, a danas je red kako za koga. Sjećam se izlova nekoliko tona orade koje su se prije par godina iskrcale na Jadriji i prodavale po ribarnicama i velikim centrima. Po Facebooku su kružile slike tih riba koje su bile manje od minimalne lovne duljine, a završile su u prodaji. Koliko znam, nitko na to nije nikad reagirao, a kazne su za takav izlov enormne – kazao je Baranović i upozorio da u Jadranu generalno, nema dovoljno ni orade ni drugih vrsta ribe.

www.sibenik.in

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video