Foto: Marin Aničić
»Le Lyrial« ipak nije klasični kruzer, iako nudi maksimalni komfor svakom putniku. To je više prikriveni istraživački brod za ljubitelje nedirnutih prirodnih ljepota na mjestima gdje je rijetko koja ljudska noga kročila.
Ovoga ljeta krstari Jadranom i skoro svakog tjedna stigne na Kvarner, točnije na sidro pred Opatijom, koja naravno ne spada u čuda netaknute prirode, iako itekako ima svojih čari.
A to je bila prilika da i naša novinarska ekipa bude gost »Le Lyriala«, broda koji je prošle godine tri puta oplovio zemaljsku kuglu i nosi svoje goste od uvala Mljeta, zidina Dubrovnika, kanala Venecije, sve do grčkih otoka i ostalih ljepota Mediterana i dalje do norveških fjordova i ledenih divljina Islanda, pa sve do karipskih plaža ili na drugu stranu svijeta do Indonezije, pa još dalje do Patagonije i ledenjaka Antartike, gdje je temperatura zraka i ljeti dobrano ispod nule, a more previše ledeno da bi se itko u njemu okupao. Svugdje je ovaj brod bio i ponovo će ići.
Ni njegova ruta na Jadranu nije baš klasična, iako plovi na ruti između Dubrovnika i Venecije. Stat će i kod Senja, ali i na Mljetu i Pagu, jer za svoje putnike traže i one manje poznate destinacije iz kojih se onda organiziraju jednodnevni izleti na odabrane destinacije kao što su Krka ili Plitvice.
Francuz s tri sestrice
»Le Lyrial« vije francusku zastavu i nije jedini u floti francuskog brodara »Ponant«. Ima još tri sestrice – »Le Boreal«, »L’Austral« i »Le Soleal«. Riječ je o brodovima istih karakteristika i gotovo sasvim identičnima po dizajnu unutarnjeg interijera. Sestrice trenutno plove oko Islanda ili obalama Norveške obilaze fjordove. Na nekoliko sati naš domaćin na »Le Lyrialu« bio je George Aronis, koji je u rangu prvog časnika na brodu i prije svega je zadužen za ljude, odnosne sve što se tiče putnika i posade. A to nije mala odgovornost, jer je na brodu bilo 225 putnika i 142 člana posade, koja stiže s praktično svih svjetskih kontinenata, najviše iz Francuske, Filipina i Indonezije.
Jedan je i iz Hrvatske, električar, koji dolazi iz Splita, ali nije bio raspoložen za razgovor s novinarima. Aronis, pak, naglašava da je brod dug 142 metra, širok 18 i ima mali gaz od 4,6 metara što mu omogućava uplovljavanje u manje luke. Maksimalni kapacitet je za 264 putnika, a oni su smješteni u 122 sobe od kojih svaka ima svoj privatni balkon s najčešće predivnim otvorenim pogledom na more ili kraj u kojem se brod nalazi.
»Le Lyrial« je izgrađen i isporučen 13. travnja 2015. godine u talijanskom brodogradilištu Fincantieri nakon 477 dana gradnje.
Komfor uz intimu
– Ovo je ipak nešto drugačiji brod u usporedbi s velikim plovećim hotelima na kružnim putovanjima. I ovdje je komfor izuzetan, ali je atmosfera intimnija, manje je putnika. Sobe i svi ostali sadržaji za putnike i posadu nalaze se na ukupno sedam paluba povezanih s četirima lifta. Imamo na brodu nekoliko restorana, u većem je francuski chef i francuska kuhinja na meniju, a u drugom grill i taj je otvoren prema palubi s bazenom i prostorom za sunčanje. Imamo nekoliko barova na palubi i u zatvorenom prostoru. Zatim je tu i biblioteka i internet caffe, dječji kutak, teatar u kojem se prikazuju filmovi i predstave, spa i wellnes, teretana, salon za masažu, frizer…
Na brodu je liječnička ekipa, koja često ima intervencija dijelom i zato što su putnici u prosjeku ipak stariji ljudi. Natpisi na kabinama i ostale obavijesti na tabelama po palubama postoje i na Brailleovu pismu za slijepe osobe, pored čega imamo niz platformi i prostorija prilagođenih potrebama osoba s invaliditetom. Na brodu su mali »Zodiac« brodovi koje koristimo u nepristupačnim i divljim krajevima kako bismo omogućili putnicima da izbliza vide teško dostupne prirodne ljepote kao što su fjordovi ili rijetke životinjske vrste.
Ledeno krstarenje
Je li Jadran ljepši od grčke obale i otoka? Ja jesam domoljub i Grčka je za mene najljepša zemlja na svijetu, ali je i hrvatska obala stvarno prekrasna. Nudite vrhunsku hranu prilagođenu mediteranskom podneblju, gastronomski miks istoka i zapada i to mi se jako sviđa, govori Aronis, koji dijelom potvrđuje našu opasku kako je krstarenje na ovom brodu ipak nešto skuplje od prosjeka. To se pogotovo odnosi na Antartiku zato što je malo brodova koji odlaze u taj dio svijeta. Takvo ledeno krstarenje koštat će najmanje oko 5.000 eura za sedam dana za dvije osobe, vjerojatno i više, jer ta krstarenja nerijetko traju po 15 dana.
»Le Lyrial« svake godine redovno ide na Antartik, a tako će biti i ove, i to u razdoblju od listopada do veljače, inače ljetnom razdoblju na artičkim područjima. To ljeto ipak treba shvatiti uvjetno, jer je temperatura tamo i ljeti nerijetko ispod nule. Nema niti naseljenih mjesta u blizini za posjetiti, ali je interes svejedno ogroman i brod je bukiran za cijelu narednu godinu. Štoviše, francuska kompanija »Ponant« gradi još četiri broda sličnih karakteristika kao »Le Lyrial«, što znači da potražnja itekako postoji. Što je toliko sjajno u polarnom krstarenju?
Australci na Galipolju
– To je nešto sasvim drugačije. Ovaj brod ima sve potrebne certifikate i dozvole da bi mogao ploviti tim dijelom svijeta, koji je strogo zaštićen. Brod nema karakteristike ledolomca, ali se znalo dogoditi da se ledene sante odbijaju od oplate broda. Najdalje smo išli do 78. stupnja južne geografske širine. Dolazimo na područja svijeta gdje nema nikoga i malo tko je ikada dolazio. Putnici mogu i kročiti na ledena područja i osjetiti to silno prostranstvo, vidjeti polarnog medvjeda ili pingvine, osjetiti kako je to kada pored vašeg čamca pliva kit dug 25 metara.
To je nešto nesvakidašnje i posebno, zato je zanimanje veliko, objašnjava Aronis i pritom pokazuje niz polarnih fotografija koje krase unutrašnjost »Le Lyriala«. Prizori su doista nestvarni i atraktivni, sasvim drugačiji od onih s krstarenja Jadranom čije će vode »Le Lyrial« ovoga tjedna napustiti. U utorak je u Veneciji kao »home portu« bio zakazan ukrcaj velike grupe australskih turista te je brod krenuo na 15-dnevno putovanje, prvo prema Dubrovniku i Kotoru, pa do Otranta i dalje prema Mikonosu i drugim grčkim otocima, a onda sve do Turske, gdje je planirana posjeta Galipolju – mjestu na kojem se odigrala jedna od najkrvavijih bitki Prvog svjetskog rata, koja predstavlja važan događaj u povijesti Australije.
Neobična je tako i priča »Le Lyriala«, broda na kojem nije toliko važno biti viđen, već imati priliku vidjeti neka od najljepših mjesta na planeti, netaknutu i teško dostupnu prirodu. Od toplog i pitomog Kvarnera do ledene pustinje Antartike za tren oka. Na palubi »Le Lyriala«.
