U nedavno objavljenom nalazu Državne revizije za Ministarstvo gospodarstva, splitsko brodogradilište opet se spominje kao najproblematičnija točka u priči o privatizaciji škverova. Dok su ostali škverovi, poput trogirskoga, izišli iz postupka restrukturiranja, ili na trošenje namjenskih sredstava nema prigovora, kada je “Brodosplit” u pitanju, stvari su potpuno drukčije.
U izvješću – koje se odnosi na 2016. – upozorava se kako je ovo već treća godina da Revizija upozorava Ministarstvo na nepravilnosti, i pritom se poziva na izvješća “Hrvatske brodogradnje – Jadranbrod” d.d., koji u ime države nadzire program restrukturiranja.
Riječ je o nešto manje od milijardu i pol kuna državnih sredstava, navodi se u nalazu: “Prema izvještajima HBJ najznačajnija odstupanja su utvrđena u realizaciji Ugovora o prodaji i prijenosu dionica Brodograđevne industrije Split d.d. Navedenom brodogradilištu je od 2012. do 2016. dana subvencija za restrukturiranje u iznosu 1.414.268.641 kunu. Prema izvještajima HBJ, navedeno brodogradilište primljenu potporu ne koristi namjenski, ne ostvaruje unos vlastita doprinosa troškovima restrukturiranja u iznosu i po namjenama predviđenim Programom restrukturiranja i Smjernicama EK, nema dovoljnu zaposlenost kapaciteta s poslovima za koje je osigurana financijska konstrukcija i koji bi osigurali pozitivan financijski rezultat te odstupa od organizacijskog i kadrovskog restrukturiranja predviđenog Programom restrukturiranja i Ugovorom.”
Debeljakovo tumačenje
Revizija dalje napominje kako je za odlučivanje o subvencijama nadležna Europska komisija (EK) koja može naložiti povrat subvencija ako restrukturiranje nije provedeno u skladu s planom. Kao i zadnje tri godine, Revizija je i ovaj put naložila Ministarstvu da poduzme mjere za pravilno trošenje proračunskih sredstava. Suprotno tome, može se iščitati iz odgovora Ministarstva gospodarstva, na djelu je veliko pranje ruku.
Prije svega, napominju kako se HBJ i “Brodosplit” spore oko toga što se prizna, a što ne kao doprinos kupca restrukturiranju. Po izračunu kupca, a to je DIV Tomislava Debeljaka, oni su ispunili sve svoje obveze. Smatraju da su neposredno uložili čak 1,8 milijardi kuna, unatoč slabo popunjenim navozima i propalim pojedinim ugovorima s isporučiteljima.
S druge strane, HBJ tvrdi da se kao doprinos može priznati maksimalno “700,52 milijuna kuna, i to uz uvjet da Društvo za dio stavki dostavi vjerodostojnu dokumentaciju o izvoru/unosu i namjeni vlastitih sredstava”, stoji u izvješću. Ministarstvo dalje odgovara kako je “kupac/društvo angažirao odvjetničku kuću, specijaliziranu iz područja državnih potpora i restrukturiranja društava, koja potvrđuje stavke dostavljene od Uprave Društva”.
Izvješće bez potpisa
Solomunsko rješenje koje navodi Ministarstvo gospodarstva je da konačni pravorijek može dati samo Europska komisija. Ministarstvo je, pak, prošle godine nadležnom Uredu za zakonodavstvo, Ministarstvu financija, Ministarstvu državne imovine te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova poslalo “prijedlog Zaključka Vlade RH o primanju na znanje izvješća Stanje u hrvatskim brodogradilištima na mišljenje”.
Prijedlog je prošao Stručnu radnu skupinu te je u prosincu prošle godine upućen Vladi Republike Hrvatske, Koordinaciji za gospodarstvo, investicije i fondove EU-a na daljnje postupanje. Od tada mu nema traga. Očito da nitko ne želi potpisati izvješće koje navodi kako je sporno potrošeno barem milijardu i pol kuna državnih sredstava.
O izvješću Revizije poslali smo upit i “Brodosplitu”, no nisu na njega odgovorili.
