O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

PARANGAL: Gladnoj državi ni kruh sa sedam kora nije mrzak

“Pomorac je najbolji hrvatski proizvod. Najmanje ulaganja, a stalna dobit”, zaključio je jedan morski vuk u žustroj raspravi o famoznih 183 dana i plaćanju poreza na dohodak u našoj rubrici Parangal, a sve u nadi da će se izmjenama Pomorskog zakonika konačno ispraviti dosadašnja nepravda.

Dok traju pregovori i svojevrsno brušenje konačnih rješenja radne grupe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Minstarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Sindikata pomoraca Hrvatske, Udruge hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca CROSMA, Hrvatske udruge brodara u međunarodnoj plovidbi Mare Nostrum oko ovoga i još nekih pitanja, naši pomorci nestrpljivo isčekuju konačnu verziju najavljenih izmjena.

Umorni su, kažu, od obveza prema državi koja im ništa ne daje zauzvrat. Zar nije dovoljno što teško zarađeni novac troše u svojoj zemlji, pitaju i čude se kako država naplaćuje porez na novac koji su zaradili izvan Hrvatske. Prigovaraju i Sindikatu pomoraca tražeći snažnije zauzimanje u rješavanju pomoračkih muka. Uspoređuju SPH sa stranim sindikatima, primjerice filipinskim koji, ističu, štiti svoje ljude. Ima onih koji, ironično, predlažu da se politički organiziranju i osnuju vlastitu stranku. Među njima su i oni radikalnijeg stava, predlažu kolektivni otkaz resornom ministarstvu i Sindikatu pomoraca.

Hrvatski pomorci strahuju od različitih scenarija. “Bojim se da u slučaju moje smrti, uplatnica ne stigne mojoj ženi, jer nisam ispunio traženih 183 dana”, kaže jedan od njih.

“Na koju god uplatnicu pogledam, piše Državni proračun RH”, primjećuju, a obvezu plaćanja poreza na dohodak u slučaju nedostizanja magične brojke od 183 dana, drže legalnom pljačkom. Prihvatili bi takvo što da ih “država ukrca na brod”, ali ne i u ovakvim prilikama kada sve moraju odraditi sami.

Neki pak rješenje vide u manjoj stopi poreza, kada je država već gladna pomoračkoga kruha. Pozivaju se na rješenja drugih, primjerice Velike Britanije gdje se 183 dana akumulira iz godine u godinu.

Problema je mnogo, kako skupiti 183 dana kod ugovora na rotacije, a tome treba pridodati i druge troškove, plaćanje doprinosa, što je više od polovice njihove zarade. Predlažu dopunjenje liste odbitaka za bolovanje otvoreno kod kuće, gubitka posla… Na tome tragu i SPH, CROSMA i Mare Nostrum, zaključeno je na zajedničkome sastanku 19. listopada u Zagrebu, prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture idu s zajednčkim prijdlogom da se uvedu izuzeci pri izračunu dana provedenih u plovidbi, i to u slučaju smrti pomorca, umirovljenja, raskida ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga i napuštanja pomorca, bolesti ili ozljede, bez obzira je li nastala tijekom plovidbe ili kod kuće, te stručne izobrazbe u RH ili inozemstvu. Usto, traži se povećanje pomorskog dodatka s 400 na 1200 kuna u Pravilniku o porezu na dohodak. Dok SPH zastupa stav da je svako rješenje koje će bolesne, nezaposlene, vježbenike i pomorce koji odlaze u mirovinu osloboditi od plaćanja poreza prihvatljivo, valja podsjetiti na dopuštenje Europske komisije da se pomorcima može odrediti porezna stopa do “nula” posto. Naime, Vlada RH je u prosincu 2016.godine donijela Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2017. godinu te dodatnu analizu odredbi Pomorskog zakonika koja se temelji na prijedlozima i zaključcima Stručnog povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Zakona, a koje je osnovano u svibnju 2017. godine. Među ostalim, kao promjena navodi se “mogućnost ukidanja 183 dana za pomorce kao uvjeta za potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za pomorce u međunarodnoj plovidbi te uređenje pitanja staža, osiguranja s povećanim trajanjem…)

U isčekivanju novog radnog sastanka poznatih sudionika oko izmjena Pomorskog zakonika i konačnog dogovora, zanimljivo je da se 13. studenog u Zagrebu održava stručni skup o porezima, a neke od od najavljenih tema su “Treba li uvesti olakšice u porezu na dohodak” i “Načelo pravednosti kao moguća okosnica porezne politike”. Na skupu će sudjelovati mnogobrojni predstavnici izvršne vlasti, financijskih institucija, strukovnih asocijacija iz Hrvatske, regije i s EU razine.

“Pomorac je najbolji hrvatski proizvod. Najmanje ulaganja, a stalna dobit”, zaključio je jedan morski vuk u žustroj raspravi o famoznih 183 dana i plaćanju poreza na dohodak u našoj rubrici Parangal, a sve u nadi da će se izmjenama Pomorskog zakonika konačno ispraviti dosadašnja nepravda.

Dok traju pregovori i svojevrsno brušenje konačnih rješenja radne grupe Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Minstarstva financija, Ministarstva rada i mirovinskog sustava, Sindikata pomoraca Hrvatske, Udruge hrvatskih posrednika pri zapošljavanju pomoraca CROSMA, Hrvatske udruge brodara u međunarodnoj plovidbi Mare Nostrum oko ovoga i još nekih pitanja, naši pomorci nestrpljivo isčekuju konačnu verziju najavljenih izmjena.

Umorni su, kažu, od obveza prema državi koja im ništa ne daje zauzvrat. Zar nije dovoljno što teško zarađeni novac troše u svojoj zemlji, pitaju i čude se kako država naplaćuje porez na novac koji su zaradili izvan Hrvatske. Prigovaraju i Sindikatu pomoraca tražeći snažnije zauzimanje u rješavanju pomoračkih muka. Uspoređuju SPH sa stranim sindikatima, primjerice filipinskim koji, ističu, štiti svoje ljude. Ima onih koji, ironično, predlažu da se politički organiziranju i osnuju vlastitu stranku. Među njima su i oni radikalnijeg stava, predlažu kolektivni otkaz resornom ministarstvu i Sindikatu pomoraca.

Hrvatski pomorci strahuju od različitih scenarija. “Bojim se da u slučaju moje smrti, uplatnica ne stigne mojoj ženi, jer nisam ispunio traženih 183 dana”, kaže jedan od njih.

“Na koju god uplatnicu pogledam, piše Državni proračun RH”, primjećuju, a obvezu plaćanja poreza na dohodak u slučaju nedostizanja magične brojke od 183 dana, drže legalnom pljačkom. Prihvatili bi takvo što da ih “država ukrca na brod”, ali ne i u ovakvim prilikama kada sve moraju odraditi sami.

Neki pak rješenje vide u manjoj stopi poreza, kada je država već gladna pomoračkoga kruha. Pozivaju se na rješenja drugih, primjerice Velike Britanije gdje se 183 dana akumulira iz godine u godinu.

Problema je mnogo, kako skupiti 183 dana kod ugovora na rotacije, a tome treba pridodati i druge troškove, plaćanje doprinosa, što je više od polovice njihove zarade. Predlažu dopunjenje liste odbitaka za bolovanje otvoreno kod kuće, gubitka posla… Na tome tragu i SPH, CROSMA i Mare Nostrum, zaključeno je na zajedničkome sastanku 19. listopada u Zagrebu, prema Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture idu s zajednčkim prijdlogom da se uvedu izuzeci pri izračunu dana provedenih u plovidbi, i to u slučaju smrti pomorca, umirovljenja, raskida ugovora o radu iz poslovno uvjetovanih razloga i napuštanja pomorca, bolesti ili ozljede, bez obzira je li nastala tijekom plovidbe ili kod kuće, te stručne izobrazbe u RH ili inozemstvu. Usto, traži se povećanje pomorskog dodatka s 400 na 1200 kuna u Pravilniku o porezu na dohodak. Dok SPH zastupa stav da je svako rješenje koje će bolesne, nezaposlene, vježbenike i pomorce koji odlaze u mirovinu osloboditi od plaćanja poreza prihvatljivo, valja podsjetiti na dopuštenje Europske komisije da se pomorcima može odrediti porezna stopa do “nula” posto. Naime, Vlada RH je u prosincu 2016.godine donijela Program za preuzimanje i provedbu pravne stečevine Europske unije za 2017. godinu te dodatnu analizu odredbi Pomorskog zakonika koja se temelji na prijedlozima i zaključcima Stručnog povjerenstva za izradu nacrta prijedloga Zakona, a koje je osnovano u svibnju 2017. godine. Među ostalim, kao promjena navodi se “mogućnost ukidanja 183 dana za pomorce kao uvjeta za potpuno oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak za pomorce u međunarodnoj plovidbi te uređenje pitanja staža, osiguranja s povećanim trajanjem…)

U isčekivanju novog radnog sastanka poznatih sudionika oko izmjena Pomorskog zakonika i konačnog dogovora, zanimljivo je da se 13. studenog u Zagrebu održava stručni skup o porezima, a neke od od najavljenih tema su “Treba li uvesti olakšice u porezu na dohodak” i “Načelo pravednosti kao moguća okosnica porezne politike”. Na skupu će sudjelovati mnogobrojni predstavnici izvršne vlasti, financijskih institucija, strukovnih asocijacija iz Hrvatske, regije i s EU razine.