O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Neobična riba ulovljena u moru ispred Malinske

Nepoznata riba ulovljena u akvatoriju otoka Krka našla se u objektivu kamere našeg fotoreportera. »Sretni« ribolovac je Vojo Kovačević iz Malinske, piše Novi list.

Rijedak ulov posrećio mu se prilikom ribolova iz barke, negdje između Malinske i Kijca, objašnjava mi Ivica Tomić i dodaje: Malo sliči na šanpjera, ali nije ta riba. Pogledaj fotografiju…

Nije trebalo puno odgonetavati. Riba uistinu nije svakodnevna lovina ali, isto tako, ne predstavlja senzacionalni ulov. Riječ je o kostorogu, rijetkoj ribi, ali stalnom stanovniku Jadranskog mora.

Neki autori kostoroga svrstavaju među mediteranske ribe. Nastanjen je i u Atlantiku, živi uz istočnu i zapadnu obalu, od ekvatora daleko prema sjeveru i jugu, uključujući neke otočne skupine. Najgušće je naseljen u tropskim predjelima.

Elipsast i spljošten

U Jadranu kostorog je gušće naseljen u njegovu južnom i srednjem dijelu, dok je na sjevernojadranskim prostorima rijedak. Tek posljednjih godina češći je gost na sjeveru našega mora, obično u najtoplijem dijelu godine. Neki to objašnjavaju globalnim zatopljenjem…

Kostorog maksimalno naraste do 45 centimetara u duljinu te jedan kilogram težine, navodi se u stručnoj literaturi. Prosječnim primjercima težina se kreće oko pola kilograma.

Tijelo mu je elipsasto i spljošteno, s razvijenim perajama, od kojih je zanimljiva prva leđna. Nju čine tri tvrde oštre šipčice međusobno spojene opnom. Trbušne peraje srasle su u jednu tvrdu. Kostorog nema škržnih zaklopaca, usta su mu mala, a u njima se nalaze 22 jaka zuba koji izgledaju poput malo iskrivljenih čovjekovih sjekutića.

Boja tijela varira od olovnosive do sivoplavkaste sa zelenkastim odsjajima i modrikastim mrljama. Koža je tvrda, sa žlijezdama koje luče sluz, što se naročito pojačava nakon ulova. Živi na dubinama od 10 do 100 metara, iznad tvrda hridinasta dna, odrasli usamljeno a mlađi u parovima.

Oprečne ocjene

Kostorog se obično ulovi mrežama stajačicama, posebno poponicama. Ponekad se nađe i u pridnenoj povlačnoj mreži – koći, poznato mi je nekoliko ulova kostoroga podvodnom puškom, te tunjom s obale. Sada je ulovljen iz barke, vjerojatno povrazom.

U literaturi stoji da je kostorog nejestiv, da je njegovo meso tvrdo i neukusno. Pojedini autori čak navode da je otrovno. Svojedobno su mi se javili neki naši ljudi koji su govorili da su ulovljenog kostoroga ispekli na gradelama i pojeli. I, ništa im nije bilo, a tvrdili su da mu je meso kvalitetno.

U inozemnoj literaturi našao sam tekst u kojemu piše da je meso kostoroga odlične kvalitete, te da se konzumira svježe, dimljeno, sušeno ili soljeno.

Nepoznata riba ulovljena u akvatoriju otoka Krka našla se u objektivu kamere našeg fotoreportera. »Sretni« ribolovac je Vojo Kovačević iz Malinske, piše Novi list.

Rijedak ulov posrećio mu se prilikom ribolova iz barke, negdje između Malinske i Kijca, objašnjava mi Ivica Tomić i dodaje: Malo sliči na šanpjera, ali nije ta riba. Pogledaj fotografiju…

Nije trebalo puno odgonetavati. Riba uistinu nije svakodnevna lovina ali, isto tako, ne predstavlja senzacionalni ulov. Riječ je o kostorogu, rijetkoj ribi, ali stalnom stanovniku Jadranskog mora.

Neki autori kostoroga svrstavaju među mediteranske ribe. Nastanjen je i u Atlantiku, živi uz istočnu i zapadnu obalu, od ekvatora daleko prema sjeveru i jugu, uključujući neke otočne skupine. Najgušće je naseljen u tropskim predjelima.

Elipsast i spljošten

U Jadranu kostorog je gušće naseljen u njegovu južnom i srednjem dijelu, dok je na sjevernojadranskim prostorima rijedak. Tek posljednjih godina češći je gost na sjeveru našega mora, obično u najtoplijem dijelu godine. Neki to objašnjavaju globalnim zatopljenjem…

Kostorog maksimalno naraste do 45 centimetara u duljinu te jedan kilogram težine, navodi se u stručnoj literaturi. Prosječnim primjercima težina se kreće oko pola kilograma.

Tijelo mu je elipsasto i spljošteno, s razvijenim perajama, od kojih je zanimljiva prva leđna. Nju čine tri tvrde oštre šipčice međusobno spojene opnom. Trbušne peraje srasle su u jednu tvrdu. Kostorog nema škržnih zaklopaca, usta su mu mala, a u njima se nalaze 22 jaka zuba koji izgledaju poput malo iskrivljenih čovjekovih sjekutića.

Boja tijela varira od olovnosive do sivoplavkaste sa zelenkastim odsjajima i modrikastim mrljama. Koža je tvrda, sa žlijezdama koje luče sluz, što se naročito pojačava nakon ulova. Živi na dubinama od 10 do 100 metara, iznad tvrda hridinasta dna, odrasli usamljeno a mlađi u parovima.

Oprečne ocjene

Kostorog se obično ulovi mrežama stajačicama, posebno poponicama. Ponekad se nađe i u pridnenoj povlačnoj mreži – koći, poznato mi je nekoliko ulova kostoroga podvodnom puškom, te tunjom s obale. Sada je ulovljen iz barke, vjerojatno povrazom.

U literaturi stoji da je kostorog nejestiv, da je njegovo meso tvrdo i neukusno. Pojedini autori čak navode da je otrovno. Svojedobno su mi se javili neki naši ljudi koji su govorili da su ulovljenog kostoroga ispekli na gradelama i pojeli. I, ništa im nije bilo, a tvrdili su da mu je meso kvalitetno.

U inozemnoj literaturi našao sam tekst u kojemu piše da je meso kostoroga odlične kvalitete, te da se konzumira svježe, dimljeno, sušeno ili soljeno.

HTML Code here

Što nas pokreće

HTML Code here