Obrazac A1 dokument je koji služi kao potvrda primjene zakonskih propisa države radnika na njegovo socijalno osiguranje. Ovjerava ga vaša matična država, te time potvrđuje da u njoj plaćate sve socijalne doprinose i nemate obvezu plaćanja istih u stranoj državi u kojoj obavljate posao. Radnici takvoga statusa nazivaju se radnici izaslanici, upućenici ili pak detašmani. Obrazac A1 vrijedi do datuma isteka ili dok ga ne poništi ustanova koja ga je izdala. Na izaslanu osobu, odnosno radnika u inozemstvu, zakonodavstvo socijalnih propisa matične države primjenjuje se sve dok izaslanje ne traje duže od dvije godine ili kada radnik nije izaslan da zamijeni nekoga drugog radnika. Također, uvjet dobivanja A1 obrasca je i da je osoba najmanje trideset dana prije izaslanja bila u socijalnom sustavu matične zemlje, a to podrazumijeva da je bila u sustavu zdravstvenoga osiguranja ili da je bila u statusu nezaposlene osobe na Hrvatskom Zavodu za Zapošljavanje.
Nadalje, A1 obrazac izdaje se samo ukoliko poslodavac svoju djelatnost redovito obavlja unutar granica matične države radnika izaslanika. To se ponajviše odnosi na financijsko poslovanje, jer samo obavljanje administrativnih i upravljačkih poslova iz matične zemlje, dok se preljevi kapitala vrše u drugim državama, nije dovoljno. Da bi obrazac A1 ostao važećim za vrijeme rada u inozemstvu, radnik izaslanik mora biti u neposrednoj vezi sa poslodavcem u vremenu trajanja rada u drugoj državi, a ukoliko takva veza ne postoji ili se prekine u nekom trenutku ugovora, obrazac A1 prestaje biti važećim.
A1 obrazac će za vas predati poslodavac, ukoliko radite u jednoj stranoj zemlji. Ukoliko je riječ o više zemalja, obrazac podnosite sami ili će to za vas također odraditi poslodavac ukoliko su takva pravila unutar samoga poduzeća. Zahtjev za rad u inozemstvu uvijek se predaje prije početka rada u stranoj državi. Po isteku maksimalna dvadeset i četiri mjeseca odsustva iz matične zemlje, novi A1 obrazac moguće je dobiti tek nakon dva mjeseca pauze od rada u inozemstvu. Mnoge zemlje i ograničavaju kretanje radnika, a jedan od primjera je Njemačka. Ona svoja vrata po potrebi otvara i zatvara za strane radnike, te time direktno utječe na ekonomske migracije unutar Europe i svijeta kao jedna od najpoželjnijih zemalja za rad u inozemstvu, no to je priča van sfere pomorstva jer su hrvatski pomorci pretežno na brodovima, a u izuzetno rijetkim slučajevima u službi lučkih terminala.
U vrijeme izaslanja ubrajaju se i svi prekini rada u inozemstvu kraćega vremenskog opsega, točnije svi izostanci sa radnoga mjesta do šezdeset dana ne smatraju se prekidom. Stoga sva stručna usavršavanja, bolovanja i godišnji odmori, te bilo kakvi povratci u matičnu državu, ne ulaze u sustav kao prekid radnoga odnosa. U slučaju da izaslanje traje kraće od dvadeset i četiri mjeseca, moguće ga je produžiti na dodatna dvadeset i četiri mjeseca, te tako osigurati kontinuum od gotovo četiri godine rada u inozemstvu, mogućnošću dodatnog produženja na maksimalnih pet godina, nakon čega se radnik dužan vratiti u svoju zemlju. Ukoliko dođe do bilo kakvih promjena u radnome odnosu između radnika i poslodavca, poslodavac je dužan o tome obavijestiti zemlju maticu koja će odrediti posljedice takva događaja. U takve događaje spadaju: završetak izaslanja prije ugovorenoga roka, prekidi u obavljanju posla duži od dva mjeseca i raspoređivanje radnika kod drugoga poslodavca.
Poslodavac je u obrascu dužan navesti najduže trajanje radnoga vremena i najkraće trajanje odmora, vrijeme godišnjega odmora (ako ga ima), najnižu plaću i naknadu za prekovremeni rad, te je dužan ispuniti sve potrebne uvjete za zaštitu zdravlja radnika i sigurnost na radu. Poslodavac mora i zaštiti radnice trudnice, te one koje su neposredno prije upućivanja postale majke, zaštiti maloljetnike na radu, ustupiti svu dokumentaciju o posredovanju pri zapošljavanju ukoliko radnik dolazi preko agencije za radnike, te suzbiti svaku diskriminaciju i spriječiti bilo kakvo kršenje prava radnika.
U stranim zemljama je velik broj inspektora rada. Inspektori rada imaju ovlaštenje zatražiti stranoga radnika izjave, isprave i popratne dokumente kako bi utvrdio je li radnik zaposlen u skladu sa zakonom. Inspektori provjeravaju je li upućivanje legalno, radi li radnik van dogovorenog i zakonom dopuštenog vremena na radnom mjestu, te rade uviđaj primanja radnika za vrijeme boravka u stranoj zemlji. Zato je uvijek kod sebe potrebno imati identifikacijsku ispravu, ugovor o radu, presliku A1 obrasca kao dokaza o socijalnim davanjima svojoj državi, te osobnu platnu listu. U slučaju da navedeno ne posjedujete, inspektor ima ovlasti pozvati organe reda da nad vama provedu represivne mjere, te pomno ispitati ponašanje poslodavca u zemlji obavljanja rada.
Raste trend rada u inozemstvu, što na brodovima u međunarodnoj plovidbi, što na fiksnim radnim mjestima. Dakle, prvi korak je slanje Zahtjeva za izdavanje A1 obrasca, te po njegovom dobitku, ispunjavanje istoga i predavanje u uredima socijalnog, odnosno zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Ukoliko vam poslodavac ne spominje A1 obrazac, budite slobodni upitati ga hoće li ga predati on ili će to biti vaša dužnost, jer ste bez A1 obrasca u inozemstvu i ne plaćanje doprinosa stranoj državi nelegalan radnik, a to vodi u velike probleme, te onemogućavanje nastavka rada na određeno razdoblje ili, u najgorim slučajevima, potpuna zabrana rada u državi u kojoj ste bili bez potrebnih dokumenata.
A1 obrazac možete skinuti na stranicama HZZM-a, a više detalja pogledajte ovdje.
