Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st. uzorci drveta glasovitih srednjovjekovnih brodova kondura iz Nina datirani su metodom radioaktivnog izotopa ugljika 14C u 11. i 12. stoljeće. To znači da je organizam, u ovom slučaju drvo, prestalo živjeti u navedenom razdoblju i onda je iskorišteno za konstrukciju brodova.
U sklopu programa Nedjeljom iz Nina koji je Arheološki muzej Zadar pokrenuo nakon uvođenja mjera zbog pandemije koronavirusom, na facebook stranici jučer su objavili zanimljivu temu – radiokarbonsko datiranje u arheologiji na primjeru srednjovjekovnih brodova kondura iz Nina.
Datiranje je određivanje starosti ili smještanje predmeta, razdoblja i pojave u točan kronološki slijed. Datacija može biti relativna, utvrđuje se što je starije, a što mlađe ili apsolutna gdje se utvrđuje precizna starost u godinama.
Radiokarbonsko datiranje
Jedna od najpoznatijih metoda za apsolutno datiranje je tzv. metoda radioaktivnog izotopa ugljika 14C ili radiokarbonsko datiranje. Osim u arheologiji, također se koristi u biomedicinskim istraživanjima, geologiji, oceanologiji i antropologiji. Metoda se temelji na vremenu radioaktivnog raspada izotopa ugljika 14C prisutnog u atmosferi i svim živim bićima. Dok je organizam živ i vrši izmjenu tvari disanjem i hranjenjem, u njega ulazi izotop i njegova razina je u živom biću stalna. Sa smrću organizma, prestaje izmjena i apsorpcija izotopa ugljika čija se koncentracija zbog radioaktivnosti u organskoj tvari smanjuje konstantnom brzinom. Mjereći preostali 14C u ostacima organskog materijala, može se odrediti vrijeme kada je nastupila smrt organizma. Potrebno je 5730 godina da se razina smanji na polovinu vrijednosti od trenutka smrti. Ova metoda koristi se za određivanje starosti organskog materijala (ugljen, drvo, ostaci tkanine, sjemenke bilja) do oko 60 000 godina starosti. Razina izotopa 14C može se odrediti i metodom AMS (Accelerator mass spectrometry) koja zahtjeva puno manju količinu uzorka čime se značajno doprinosi očuvanju organskih nalaza u arheologiji.
Utvrđivanje starosti
Izotop 14C i povezanu metodu utvrđivanja starosti otkrio je američki znanstvenik Willard Frank Libby te je 1960. godine za svoje otkriće dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st. uzorci drveta glasovitih srednjovjekovnih brodova kondura iz Nina datirani su metodom radioaktivnog izotopa ugljika 14C u 11. i 12. stoljeće. To znači da je organizam, u ovom slučaju drvo, prestalo živjeti u navedenom razdoblju i onda je iskorišteno za konstrukciju brodova.
– O različitim metodama datiranja u arheologiji, moći ćete saznati na odjelu Muzeja ninskih starina Nin, kada se Muzej ponovo otvori. U međuvremenu, pratite našu stranicu i ne propustite naučiti nešto novo i zanimljivo u sljedećem članku iz programa Nedjeljom iz Nina za sedam dana, poručili su iz Arheološkog muzeja Zadar.
Originalni članak pročitajte na ZadarskiList.hr
