Od travnja do kraja listopada 2020. godine u sklopu PEPSEA projekta – Protecting the Enclosed Parts of the Sea in Adriatic from Pollution – sufinanciranog iz programa Interreg V-A Italija-Hrvatska, provedeno je istraživanje istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva čiji rezultati su ukazali kako najveću trajnu prijetnja predstavlja živa iz nesanirane bivše tvornice Jugovinil. Istraživanje je provedeno u dvije faze, ljetnoj i zimskoj nakon čega je izrađeno završno izvješće.
Projekt se u Hrvatskoj provodio na tri lokacije: Sali, istočni dio Kaštelanskog zaljeva i kanal Sv. Ante u estuariju rijeke Krke; prenosi Morski. Na području Splitsko-dalmatinske županije realiziran je u suradnji s konzorcijem SeaSky, plovila za sva istraživanja ustupila je Marina Kaštela.
Cilj međunarodnog PEPSEA projekta je povećati stupanj zaštite mora i priobalja od onečišćenja s brodova, platformi i kopnenih izvora onečišćenja te zaštititi način života stanovništva uz obalno područje Jadranskog mora, kao očuvati biološku raznolikost Jadranske regije.
Istraživanje je provedeno sezonski (zimska i ljetna sezona.). U okviru istraživanja provedena je batimetrijska i geodetska izmjera istraživanog područja integralnim mjernim sustavom (multibeam, IMU, RTK-GPS), a uz to su prikupljene te obrađene satelitske fotografije visoke rezolucije. Na temelju toga izrađeni su digitalni modeli istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva i obalnog prostora.
Obavljeno je kartiranje dna te je na temelju uzoraka sedimenata, modela tvrdoća dna i morfometrijskih kriterija primjenom objektnoorijentiranih analiza izrađena klasifikacija sedimenata istočnog dijela Kaštelanskog zaljeva. Izrađena je granulometrijska analiza i određen je pH i redoks potencijal u stupcu sedimenta. Određena je aktivnost radionuklida i koncentracija toksičnih metala, organske tvari, TBT-a i policikličkih aromatskih ugljikovodika te je obavljena mikrobiološka analiza sedimenta.
Obavljena je i analiza vodenog stupca na više lokacija u kojim su određeni fizičko kemijski parametri, koncentracija toksičnih metala, PAH-ova, organske tvari, te je ustanovljena sanitarna kvaliteta mora. Ispitano je i stanje fitplanktonske i zooplanktonske zajednice.
Prikupljeni su podatci o morskim strujama, meteorologiji, morskim mijenama i pomorskom prometu. Za cijelo područje prepoznate su prijetnje i procijenjena je izloženost područja. Na temelju toga karakterizirani su i evoluirani rizici te je izrađen i testiran model rizika iz kojeg su slijedili planovi za izvanredne situacije. Kao najveća trajna prijetnja prepoznata je živa iz nesanirane bivše tvornice Jugovinil.
