Nakon što su na Visovačkom jezeru podno Roškog slapa predstavljena dva nova katamarana na električni pogon izgrađena u brodogradilištu Dalmont u Kraljevici za Javnu ustanovu Nacionalni park Krka, novinarsku ekipu Otvorenog mora najviše je u svemu ovome, uz tehnička svojstva novih brodova, zanimala potencijalna slana strana priče.
Točnije, mogućnost da se ista ili slična plovila izgrade za potrebe kraćih izletničkih tura po Jadranu, odnosno za pomorski prijevoz putnika i vozila između kopna i bliskih otoka, odnosno između susjednih mjesta na međusobno bliskim otocima.
Svaki katamaran može ukrcati 50 putnika plus dva člana posade i ploviti na baterije punih 8 sati. Cijena dvaju brodova, koji su dobili prikladna lokalna imena Visovac i Miljevci, iznosila je 5,8 milijuna kuna, a 60 posto toga iznosa osigurano je iz europskih fondova u okviru šireg projekta Nepoznata Krka čiji je cilj očuvanje ovog bisera prirode.
Detalje o tehničkim svojstvima novih katamarana strujni pogon koje je brodogradilište Dalmont prvi put izgradilo, doznajemo od Roberta Miletića, mladog voditelja tehničke službe toga škvera, koji je na tome projektu izravno i radio:
– Katamarani su dugi 14 i široki 4,7 metara, izgrađeni su od visoko kvalitetnog aluminija otpornog na more i teški 7,5 tona. Svaki ima dva suvremena elektromotora Danfoss bez četkica snage po 12,5 kilovata, te set od 8 litij-ionskih baterija Mastervolt od 24 volta ukupne snage 40 kW/h. S napunjenim baterijama katamaran može ploviti 8 sati putnom brzinom od 5 čvorova, dok je maksimalna 7,5 čvorova. No, kako svaki na krovu ima 26 solarnih panela ukupne snage 8 kilovata, vrijeme plovidbe može im se produljiti za još deset sati. To im omogućuje pametni regulator punjenja i nadzora koji uvijek prvo koristi struju iz solarnih panela, a iz baterija povlači samo onoliko struje koliko trenutno nedostaje. Zbog toga po sunčanom vremenu bez problema mogu ploviti i cijeli dan bez vanjskog punjenja baterija – niže nam podatke Robert.
Dodaje kako se potpuno ispražnjene baterije na pristaništu kraj Roškog slapa napune za 6 sati na standardnoj električnoj mreži, iako bi se mogle napuniti i za samo dva sata kada bi u NP Krka postajao snažniji izvor napajanja.
TRAJEKTI NA STRUJU
Na upit o brzini gradnje, navodi da im je od potpisa ugovora do isporuke trebalo 8 mjeseci, ali vrlo intenzivnog rada jer su prvi put gradili potpuno električne brodove.
Projekt je po njihovoj ideji izradio Navis Consult iz Rijeke, a veliki dio opreme brodova proizvele su hrvatske tvrtke. Sada kad su usvojili tehnologiju gradnje, spremni su za nove narudžbe, a saznajemo da interesa već ima. I to za prijevoz turista na kraćim morskim relacijama.
Robert nam je također otkrio kako je ovaj projekt za Dalmont ujedno bio i priprema za novu razvojnu fazu brodogradilišta, a to je gradnja trajekata na strujni pogon. U gradnji klasičnih trajekata i brodova imaju već veliko iskustvo i odlične referencije, pa im je električni zeleni pogon prirodan izazov.
– Temeljem stečenoga znanja o elektropogonu i dosadašnjih projekata, u stanju smo izgraditi trajekt na električni pogon dug 80 metara s kapacitetom 60 automobila i 350 putnika koji bi pokretale četiri propulzije od po 300 kilovata. Bio bi idealan za kraće jadranske relacije, poput linija Zadar – Preko, Prizna – Žigljen, Brestova – Porozina, Stinica – Mišnjak i slične. Mogao bi bez prekida ploviti 12 milja, a onda bi imao pauzu od pola sata za punjenje baterija. Naravno, trebalo bi za tu svrhu u jednom od pristaništa imati brze konektore i snažan izvor struje, no i to je tehnički već riješeno. U luci gdje se obavlja punjenje instalira se jaki set baterija koje se pune cijeli dan iz obnovljivih izvora, poput sunca, vjetra, plime i oseke… Kad trajekt treba napuniti svoje baterije, priključi se na te na kopnu i povuče iz njih potrebnu struju. Takav sustav Norvežani već koriste za svoje električne trajekte.
ZELENA PLOVIDBA
Vlasnik i direktor Dalmonta Ivan Ivić potvrdio nam je da spomenuti scenarij ima dobre izglede za realizaciju, i to u relativno bliskom roku.
– S Jadrolinijom i Rapskom plovidbom već smo imali neke kontakte i oni su jako zainteresirani za takav model transporta do otoka, osobito za kraće relacije. To više što ga svojom razvojnom strategijom i fondovima snažno potiče i Europska unija, pa bi se i za gradnju zelenih trajekata i za potrebne prilagodbe energetske infrastrukture u lukama moglo povući čak do 80 posto europskih sredstava. Pojedine lučke uprave već su povlačile određena sredstva EU-a za ekološke projekte na svome području, bilo za zaštitu okoliša, eko-plovila unutar područja luke i slično, pa imaju na tom planu iskustva. Stoga sam uvjeren da ćemo u tom pravcu svi krenuti i da je to budućnost. Naravno, s gradnjom potrebne infrastrukture za brzo punjenje električni trajekti postupno će moći ploviti na sve dužim linijama. Za one najduže bi se pak mogli graditi trajekti s hibridnim pogonom, što također više nije nikakav problem u tehnološkom smislu – zaključio je vlasnik Dalmonta.
Na upit kada bi prvi trajekt na električni pogon mogao zaploviti na nekoj jadranskoj liniji i time najaviti početak zelenog doba u pomorskom transportu, kazao nam je kako osobno drži da bi to moglo biti za tri godine.
Kontejnerski terminal Jadranska vrata u 2020. srušio novi rekord po prometu
