Što će se dogoditi pođe li nešto po zlu u Tankerkomercovom Terminalu za trgovinu tekućom robom u Gaženici? Scenariji su različiti, a u najgorem slučaju kolapsa svih spremnika benzina i dizela te nastanka požara bio bi ugrožen život svih djelatnika koji bi se u trenutku nesreće našli na Terminalu; piše 057info. Materijalna šteta bila bi velika, došlo bi do nestanka struje, sustavi za gašenje požara bili bi uništeni te bi došlo do onečišćenja zraka produktima izgaranja naftnih derivata. U ovom slučaju, djelatnici na području postrojenja ne bi bili u mogućnosti reagirati na nasreću te bi bilo nužno aktiviranje Vanjskog plana zaštite i spašavanja Zadarske županije preko ŽC 112 Zadar, stoji u Vanjskom planu zaštite i spašavanja, kojega je Zadarska županija objavila u novom broju Službenog glasnika.
Vanjski plan zaštite i spašavanja u slučaju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari izrađuju županije za svako područje postrojenja koje prema odredbama Uredbe o sprečavanju velikih nesreća uključuju opasne tvari. Njime se određuju vrste opasnosti i moguće posljedice velike nesreće u području postrojenja po ljude, materijalna dobra i okoliš izvan područja postrojenja, preventivni postupci, mjere za uklanjanje neposrednih posljedica itd.
U ovom slučaju radi se o Tankerkomercovom terminalu kojim upravlja Crodux, a navodno ne prelazi u vlasništvo Petrola, koji je prema izjavama Ivana Čermaka otkupio samo biznis s benzinskim postajama. Temeljna djelatnost operatera na lokaciji TTTR je skladištenje i manipulacija tekućom robom. Pretakanje tekućih naftnih derivata obavlja se iz brodova u spremnike i iz spremnika u brodove, vagon cisterne i auto cisterne. Svi spremnici su izgrađeni na betonskoj podlozi i smješteni su u betonske tankvane koji služe da u slučaju havarije spremnika zadrže teret unutar bazena i na taj način spriječe razlijevanje tereta. Spremnici su zaštićeni antikorozivnim premazima i reflektirajućom svijetlom bojom s natpisom „Crodux”.
Rješenjem MUP-a Policijske uprave Zadarske Tankerkomerc d.d. – Terminal i trgovina tekućom robom u Gaženici razvrstan je u Ih kategoriju ugroženosti od požara. Na području postrojenja Terminal i trgovina tekućom robom nije formirana služba zaštite od požara te poslove preventivne zaštite od požara i unutarnji nadzor nad provođenjem propisanih mjera zaštite od požara obavlja jedan referent. Operativne poslove zaštite od požara koji uključuju intervencije gašenja požara, intervencije kojima se otklanjaju opasna stanja koja mogu prouzročiti požar/eksploziju, tehničke intervencije te intervencije vezane za spašavanje ljude i imovine iz prostora ugroženih požarom/eksplozijom obavlja temeljem Ugovora JVP Zadar – Ispostava Gaženica.
Najgori slučaj na području postrojenja Terminal i trgovina tekućom robom podrazumijeva istjecanje čitave količine benzina i dizela iz svih spremnika na lokaciji kao posljedica domino efekta te nastanak požara. U crvenoj zoni visoke smrtnosti, koja se prostire u radijusu do 275 metara između spremnika R-3 i R-4 i izlazi izvan samog postrojenja, šireći se na objekte i spremnike Kepola, Polikema (u stečaju) i Elgrada, u ovom slučaju očekuju se smrtne posljedice za osobe koje se u njoj zateknu. U narančastoj zoni u radijusu do 330 metara također bi nastala značajna materijalna šteta sa smrtnim ishodima,dok se žuta i zelena zona šire do 475 metara udaljenosti, u kojima se ne očekuju posebne štetne posljedice. U slučaju štetnog događaja koji bi mogao dovesti do havarije potrebno će biti evakuirati do 150 osoba.
Uzrok štetnog događaja može biti prirodna nepogoda jačeg intenziteta (potres), nepažnja i nepravilno rukovanje opremom, zamor materijala, kvar uređaja, pukotina na spremniku itd. Kako bi se izbjegli neželjeni događaji potrebno je konstantno educirati djelatnike, mjeriti debljine stijenki, upotrebljavati materijala prema standardima, redovito održavati postrojenje.
U slučaju nastanka nesreće na području postrojenja odgovorna osoba ili očevidac pozivaju Županijski centar 112 koji aktivira žurne službe te o nesreći obavještava čelnike jedinice lokalne i regionalne samouprave. Gradonačelnik Zadra i načelnik Bibinja aktiviraju vlastite snage sustava civilne zaštite te po potrebi traže da župan aktivira vlastite snage sustava civilne zaštite.
