O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Centar za marikulturu vrijedan 4,5 milijuna kuna: zapošljavat će se radnici za uzgoj školjaka i riba, ali i znanstvenici

Bude li kako je predviđeno, do ljeta će u mandalinskoj uvali Sv. Petar biti izgrađen objekt Centra za razvoj marikulture, dugo očekivana jezgra budućeg zamaha proizvodnje hrane iz mora na ušću Krke. Riječ je o projektu Razvojne agencije Šibensko-kninske županije u vrijednosti od 4,5 milijuna kuna zajedno s troškovima opreme, a financirat će se novcem europskih fondova i državnog proračuna; piše Otvoreno more.

Provedba je povjerena Razvojno-inovacijskom centru “Alu-Tech” u krilu Razvojne agencije, čiji tim na tome poslu čine Zoran Belak, ravnatelj, te Ante Marić, Danko Junaković i Damir Buntić. Nakon izgradnje, Centar za razvoj marikulture djelovat će u sastavu “Alu-Techa”.

Objekt budućeg Centra naslanja se na postojeću zgradu Pomorskog učilišta “Libar”, na zemljištu u koncesiji ŽLU-a, i prostirat će se na oko 300 četvornih metara. U utorak je raspisan natječaj za izvođača radova i traje do 24. veljače, a u pogonu Centra predviđene su linije za prihvat školjaka, sortiranje, pročišćavanje (depuraciju) te pakiranje u vreće, napominje Zoran Belak.

Osim radnika na obradi školjaka, u drugoj fazi zaposlit ćemo znanstvenike radi nužne potpore razvoju ovdašnje marikulture. Kada se Centar uhoda, komercijalni dio sigurno može preuzeti neka buduća udruga školjkara, a Razvojno-inovacijski centar preuzeo bi dio znanstveno-stručne potpore i prijave na europske projekte – govori Zoran Belak.

– Trebat će s vremenom sve to još snažnije promovirati u marketinškom smislu, budući da je školjkarstvo u Šibeniku razmjerno dugog vijeka, a šire se o tome možda i ne zna dovoljno, koliko o Stonu, primjerice – napominje Belak.

Odlukom da izgradi ovakav Centar Županija je zapravo napravila ono u čemu združeni školjkari nisu uspjeli u posljednjih nekoliko godina i dala dragocjen impuls napretku marikulture. Drugačije nije išlo, razvoj je zastao i ovo je sigurno vrijeme za iskorak u proizvedenim količinama i vrstama morskih organizama na plavim poljima poznatim gotovo isključivo jedino po dagnji ili pidoči. Za ilustraciju, cijela zemlja u marikulturi proizvede 2000 tona školjaka, što bi mogao sam šibenski akvatorij da se optimalno razvije.

– U sklopu programa “Coast” prije šest godina proveli smo istraživanje mogućnosti komercijalnog uzgoja male Jakobove kapice u suradnji s jednim uzgajivačem. Došlo je, međutim, do nekih problema, no ovo govorim samo da istaknem kako pidoča ne bi trebala biti jedini mekušac koji će se ovdje uzgajati. Postoji još komercijalnih vrsta, treba proširiti asortiman na druge vrste školjaka koje je moguće uzgajati, pa i ribe – govori Damir Buntić, agronom, inače istaknuti maslinar te predani promotor maslinarstva i kvalitetnog ulja.

Za njega je jako vrijedna ideja uzgoja u divljini jako prorijeđene, gotovo nestale jegulje, tim više što već postoji dokazana tehnologija i razvijena praksa u nekim zemljama EU-a. A to bi bio i način da se vrati u Krku, iznosi Buntić.

U posao u šibenskom zaljevu ušle su i neke jače, etablirane tvrtke, a među novim koncesionarima je i tvrtka “Platforma 22”, koju predstavlja Matija Bumbak.

Bumbak svim srcem pozdravlja županijski projekt Centra za marikulturu i skreće pažnju na uzgajivačima vrlo važno produljenje koncesija na dulji rok, budući da je to jedan od važnih preduvjeta da se mogu natjecati za novac iz europskih fondova i poduzimati ozbiljnije investicije.

Na stranu da smo kao nacija dosta teški za suradnju i dogovaranje, zbog čega nam i zadrugarstvo nije uspješno, no ovaj potez županijske uprave pun je pogodak i zbog toga što je Županiji prilikom natjecanja za europske projekte moguće dobiti stopostotne iznose sufinanciranja, a školjkarima, sve da se i udruže, ne više od 75 posto, podsjeća Matija Bumbak. To je vrlo bitan moment, a na budući Centar može se nastaviti još puno korisnih službi od koristi za razvoj marikulture. I udruženi školjkari, po njegovu mišljenju, ne bi trebali biti nedostižan cilj u novom poglavlju šibenske marikulture.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

 

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica

Bude li kako je predviđeno, do ljeta će u mandalinskoj uvali Sv. Petar biti izgrađen objekt Centra za razvoj marikulture, dugo očekivana jezgra budućeg zamaha proizvodnje hrane iz mora na ušću Krke. Riječ je o projektu Razvojne agencije Šibensko-kninske županije u vrijednosti od 4,5 milijuna kuna zajedno s troškovima opreme, a financirat će se novcem europskih fondova i državnog proračuna; piše Otvoreno more.

Provedba je povjerena Razvojno-inovacijskom centru “Alu-Tech” u krilu Razvojne agencije, čiji tim na tome poslu čine Zoran Belak, ravnatelj, te Ante Marić, Danko Junaković i Damir Buntić. Nakon izgradnje, Centar za razvoj marikulture djelovat će u sastavu “Alu-Techa”.

Objekt budućeg Centra naslanja se na postojeću zgradu Pomorskog učilišta “Libar”, na zemljištu u koncesiji ŽLU-a, i prostirat će se na oko 300 četvornih metara. U utorak je raspisan natječaj za izvođača radova i traje do 24. veljače, a u pogonu Centra predviđene su linije za prihvat školjaka, sortiranje, pročišćavanje (depuraciju) te pakiranje u vreće, napominje Zoran Belak.

Osim radnika na obradi školjaka, u drugoj fazi zaposlit ćemo znanstvenike radi nužne potpore razvoju ovdašnje marikulture. Kada se Centar uhoda, komercijalni dio sigurno može preuzeti neka buduća udruga školjkara, a Razvojno-inovacijski centar preuzeo bi dio znanstveno-stručne potpore i prijave na europske projekte – govori Zoran Belak.

– Trebat će s vremenom sve to još snažnije promovirati u marketinškom smislu, budući da je školjkarstvo u Šibeniku razmjerno dugog vijeka, a šire se o tome možda i ne zna dovoljno, koliko o Stonu, primjerice – napominje Belak.

Odlukom da izgradi ovakav Centar Županija je zapravo napravila ono u čemu združeni školjkari nisu uspjeli u posljednjih nekoliko godina i dala dragocjen impuls napretku marikulture. Drugačije nije išlo, razvoj je zastao i ovo je sigurno vrijeme za iskorak u proizvedenim količinama i vrstama morskih organizama na plavim poljima poznatim gotovo isključivo jedino po dagnji ili pidoči. Za ilustraciju, cijela zemlja u marikulturi proizvede 2000 tona školjaka, što bi mogao sam šibenski akvatorij da se optimalno razvije.

– U sklopu programa “Coast” prije šest godina proveli smo istraživanje mogućnosti komercijalnog uzgoja male Jakobove kapice u suradnji s jednim uzgajivačem. Došlo je, međutim, do nekih problema, no ovo govorim samo da istaknem kako pidoča ne bi trebala biti jedini mekušac koji će se ovdje uzgajati. Postoji još komercijalnih vrsta, treba proširiti asortiman na druge vrste školjaka koje je moguće uzgajati, pa i ribe – govori Damir Buntić, agronom, inače istaknuti maslinar te predani promotor maslinarstva i kvalitetnog ulja.

Za njega je jako vrijedna ideja uzgoja u divljini jako prorijeđene, gotovo nestale jegulje, tim više što već postoji dokazana tehnologija i razvijena praksa u nekim zemljama EU-a. A to bi bio i način da se vrati u Krku, iznosi Buntić.

U posao u šibenskom zaljevu ušle su i neke jače, etablirane tvrtke, a među novim koncesionarima je i tvrtka “Platforma 22”, koju predstavlja Matija Bumbak.

Bumbak svim srcem pozdravlja županijski projekt Centra za marikulturu i skreće pažnju na uzgajivačima vrlo važno produljenje koncesija na dulji rok, budući da je to jedan od važnih preduvjeta da se mogu natjecati za novac iz europskih fondova i poduzimati ozbiljnije investicije.

Na stranu da smo kao nacija dosta teški za suradnju i dogovaranje, zbog čega nam i zadrugarstvo nije uspješno, no ovaj potez županijske uprave pun je pogodak i zbog toga što je Županiji prilikom natjecanja za europske projekte moguće dobiti stopostotne iznose sufinanciranja, a školjkarima, sve da se i udruže, ne više od 75 posto, podsjeća Matija Bumbak. To je vrlo bitan moment, a na budući Centar može se nastaviti još puno korisnih službi od koristi za razvoj marikulture. I udruženi školjkari, po njegovu mišljenju, ne bi trebali biti nedostižan cilj u novom poglavlju šibenske marikulture.

Članak u cijelosti pročitajte ovdje.

 

 

 

 

ODLAZAK LEGENDE – Preminuo Ante Mrvica

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video