O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

KORALJAR – Mistično zanimanje koje nestaje

Novi pravilnik o ribolovu ronjenjem želi ili ne razumije da želi izbrisati dugu tradiciju koraljarstva u Hrvatskoj.

Možete misliti o ovome što god želite ali ipak kad kažete Koraljar znate da se tu radi o zanimanju koje nosi mistiku. Vežemo ga uz ronjenje na velikim dubinama, skrivanjem pošti, malom krugu ljudi i često suludim ronjenjima. S obzirom na to da sve ide k tome da nestane, nema smisla da ga pokušamo demistificirati, naprotiv neka ostane takvo.; piše Vedran Dorušić za Morski hr.

Naime ovih dana je na javnom savjetovanju  pravilnik donesen na temelju članka 12. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 7. i 9., članka 15. stavka 8. te članka 26. stavka 11. Zakona o morskom ribarstvu („Narodne novine“, br. 62/17, 130/17 i 14/19) ministrica poljoprivrede donosi: PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU RONJENJEM, pa ga možete vidjeti.

A vi koji se bavite ovime možete OVDJE i poslati vaše prijedloge ali prije svega komentirati i pomoći da bude bolji.  Bilo kako bilo, Crveni Koralj je strogo zaštićena vrsta koja se smije komercijalno vaditi. Apsurdistan, ali navikli ste već, zar ne?

Foto: TZ Zlarin

Spužve vežemo uz Krapanj, a koralje uz Zlarin

Kako to, kako to? Pa eto postoji duga tradicija vađenja koralja koja seže do 14. stoljeća i mi ga vežemo uz otok Zlarin. Ako spužve vežemo uz Krapanj to ne znači da se nije radilo i drugdje. Prema antičkoj legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more. Morske alge, pokrivene krvlju iz Meduzine glave okamenile su se i postale koralj. Kako je istočna obala Jadrana vezana uz Antički svijet, sigurno se vadio i kod nas u to doba.

I tako se koralj vadi s Inženj-em dok se ne pojave ronioci, tada to postaje ronilački posao. Usavršavanjem SCUBA opreme ( hrvatski ARA – autonomni ronilački aparat ) počinje era koraljara. Ali realno je da  se koralj više vadi nego što stigne narasti, od ovog koraljari ne bježe. Ulovi padaju cijena raste ali ipak isplativost je manja nego prije.

Foto: Vedran Dorušić

I gdje smo sad? Vjetar puše iz Bruxellesa i “ne treba” se opirati

Koraljarima se čini da je pravilnik napravljen da im se onemogući rad. Pročitajte sami. Da vam koraljar da: GPS poziciju i dubinu ????? Pa to je smiješno, to se ne govori nikome! Da koraljari ne vjeruju u sigurnost tih podataka kada dođu u ruke nadležnih ureda, pa je valjda svima jasno. To nije državna tajna ili nešto slično, a za koraljare je to strogo čuvana poslovna tajna.  Vjetar puše iz Bruxellesa i ne treba se opirati vjetru. Teško je sad objasniti što sve ne valja u pravilniku ali nam je jasno da želi ukinuti koraljarstvo.

Znači situacija je ovakva, koralja sve manje, koraljara malo, EU želi ukinuti vađenje, uvijete za rad po novom pravilniku nemogući, koralj strogo zaštićena vrsta koju želimo vaditi ali super nadzirano po nemogućim uvjetima. I za dalje se gledaju zadnje 3 godine, a neki nisu radili zadnjih godina i nigdje nije pisalo da se mora raditi.  Mogli bi mi sad o ustavu i retrogradnim zakonima ali, znamo tko će izvući deblji kraj. Lovostaj u ljetnim mjesecima kada je more najmirnije za ronjenje, sve to vodi do samo jednog zaključka, gotovo.

Foto: TZ Zlarin

Realno je da se alati iz povlastice otkupe po nekoj fer cijeni, ne mogu pisati za sve ali većina je svjesna kuda to ide. Država otkupi povlastice, koraljari ipak nekako odlaze u povijest ne s nogom u guzicu nego uzdignuta čela. Smatram da bi ovo podržale sve organizacije za zaštitu prirode. Ako pogledate sve koji su u zadnjih 10 godina prijavili koralj, malo je to. I eto imamo zanimljivu situaciju, koraljari su za to da se tako napravi, vidjet ćemo kako će završiti

Kako je u ribarstvu puno toga vezano uz tradiciju i mi smo ju odlučili poštivati i fotografije uzeti s otoka koralja Zlarina. Zahvala Turističkoj zajednici Zlarin na ustupljenim fotografijama, a ako želite saznati više, pogledajte OVDJE.

Vedran Dorušić

Novi pravilnik o ribolovu ronjenjem želi ili ne razumije da želi izbrisati dugu tradiciju koraljarstva u Hrvatskoj.

Možete misliti o ovome što god želite ali ipak kad kažete Koraljar znate da se tu radi o zanimanju koje nosi mistiku. Vežemo ga uz ronjenje na velikim dubinama, skrivanjem pošti, malom krugu ljudi i često suludim ronjenjima. S obzirom na to da sve ide k tome da nestane, nema smisla da ga pokušamo demistificirati, naprotiv neka ostane takvo.; piše Vedran Dorušić za Morski hr.

Naime ovih dana je na javnom savjetovanju  pravilnik donesen na temelju članka 12. stavka 1. točaka 1., 2., 3., 4., 7. i 9., članka 15. stavka 8. te članka 26. stavka 11. Zakona o morskom ribarstvu („Narodne novine“, br. 62/17, 130/17 i 14/19) ministrica poljoprivrede donosi: PRAVILNIK O OBAVLJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU RONJENJEM, pa ga možete vidjeti.

A vi koji se bavite ovime možete OVDJE i poslati vaše prijedloge ali prije svega komentirati i pomoći da bude bolji.  Bilo kako bilo, Crveni Koralj je strogo zaštićena vrsta koja se smije komercijalno vaditi. Apsurdistan, ali navikli ste već, zar ne?

Foto: TZ Zlarin

Spužve vežemo uz Krapanj, a koralje uz Zlarin

Kako to, kako to? Pa eto postoji duga tradicija vađenja koralja koja seže do 14. stoljeća i mi ga vežemo uz otok Zlarin. Ako spužve vežemo uz Krapanj to ne znači da se nije radilo i drugdje. Prema antičkoj legendi, crveni koralj je nastao kada je Perzej odsjekao Meduzinu glavu i bacio je u more. Morske alge, pokrivene krvlju iz Meduzine glave okamenile su se i postale koralj. Kako je istočna obala Jadrana vezana uz Antički svijet, sigurno se vadio i kod nas u to doba.

I tako se koralj vadi s Inženj-em dok se ne pojave ronioci, tada to postaje ronilački posao. Usavršavanjem SCUBA opreme ( hrvatski ARA – autonomni ronilački aparat ) počinje era koraljara. Ali realno je da  se koralj više vadi nego što stigne narasti, od ovog koraljari ne bježe. Ulovi padaju cijena raste ali ipak isplativost je manja nego prije.

Foto: Vedran Dorušić

I gdje smo sad? Vjetar puše iz Bruxellesa i “ne treba” se opirati

Koraljarima se čini da je pravilnik napravljen da im se onemogući rad. Pročitajte sami. Da vam koraljar da: GPS poziciju i dubinu ????? Pa to je smiješno, to se ne govori nikome! Da koraljari ne vjeruju u sigurnost tih podataka kada dođu u ruke nadležnih ureda, pa je valjda svima jasno. To nije državna tajna ili nešto slično, a za koraljare je to strogo čuvana poslovna tajna.  Vjetar puše iz Bruxellesa i ne treba se opirati vjetru. Teško je sad objasniti što sve ne valja u pravilniku ali nam je jasno da želi ukinuti koraljarstvo.

Znači situacija je ovakva, koralja sve manje, koraljara malo, EU želi ukinuti vađenje, uvijete za rad po novom pravilniku nemogući, koralj strogo zaštićena vrsta koju želimo vaditi ali super nadzirano po nemogućim uvjetima. I za dalje se gledaju zadnje 3 godine, a neki nisu radili zadnjih godina i nigdje nije pisalo da se mora raditi.  Mogli bi mi sad o ustavu i retrogradnim zakonima ali, znamo tko će izvući deblji kraj. Lovostaj u ljetnim mjesecima kada je more najmirnije za ronjenje, sve to vodi do samo jednog zaključka, gotovo.

Foto: TZ Zlarin

Realno je da se alati iz povlastice otkupe po nekoj fer cijeni, ne mogu pisati za sve ali većina je svjesna kuda to ide. Država otkupi povlastice, koraljari ipak nekako odlaze u povijest ne s nogom u guzicu nego uzdignuta čela. Smatram da bi ovo podržale sve organizacije za zaštitu prirode. Ako pogledate sve koji su u zadnjih 10 godina prijavili koralj, malo je to. I eto imamo zanimljivu situaciju, koraljari su za to da se tako napravi, vidjet ćemo kako će završiti

Kako je u ribarstvu puno toga vezano uz tradiciju i mi smo ju odlučili poštivati i fotografije uzeti s otoka koralja Zlarina. Zahvala Turističkoj zajednici Zlarin na ustupljenim fotografijama, a ako želite saznati više, pogledajte OVDJE.

Vedran Dorušić

Što nas pokreće