O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Završena obnova tradicijskog plovila: Kvarnerski guc Maretin, iza kojeg stoji 700 sati vrijednog rada

Maretin – ime je to potpuno obnovljenog kvarnerskog guca koji je još 1945. godine u Kraljevici izgradio brodograditelj Tomo Bobuš. Drvena barka, dužine trupa 4,75 metara, širine 1,55 metara i gaza 30 centimetara, nakon porinuća u lovranskoj luci zakazanog u svibnju ove godine, mjesto na vezu naći će u škveru u Iki, u blizini već sada postavljenog panoa koji će ispričati priču o povijesti ove barke koja je zahvaljujući projektu prekogranične suradnje Hrvatske i Italije, Arca Adriatica, odjenula novo ruho; piše Novi List.

Više od 700 sati rada

Potpuno obnovljeni kvarnerski guc vitkih linija, rađen kao veslarica, svoju je priču započeo u području Vinodolskog kanala gdje je mahom bio korišten za mali ribolov i rekreaciju, a potom ju je u Crikvenici kupila njezina današnja vlasnica Ivanka Mladenić iz Viškova. Zahvaljujući projektu i europskim sredstvima, ali i mukotrpnom jednogodišnjem radu brodograditelja Sebastijana Superine te izvođača radova iz tvrtke Navis Nautica Željka Petričića, obnovljeno je i zamijenjeno tradicijskim materijalima preko 90 posto plovila. Uloženo je preko 700 sati rada, a tijekom obnove izmijenjeni su kobilica, manji dio rebrenica i rebra, uzvojne proveze, dorazmene platice, razma, klupe i oplata, izrađeno je kormilo i obnovljeno jarbolje.

Drugo je to tradicijsko plovilo obnovljeno zahvaljujući angažmanu lovranske Udruge Naš Lovran – sekcije Lovranska lantina, koja se prijavila na natječaj koji je raspisala Županija i dobila sredstva za obnovu ove barke u iznosu od 75.000 kuna.

Ovaj guc dragocjen je primjer obnovljene tradicijske barke koja će biti korištena za demonstracijska jedrenja te kojom će se udruga predstavljati na smotrama i regatama tradicijskih barki diljem Kvarnera. Druga je to barka obnovljena u Lovranu uz pomoć EU fondova, a na inicijativu PGŽ-a. Putem programa Mala barka 2 obnovljena je i pasara »Julijana«, barka koja je u vlasništvu naše udruge, i sada ovaj kvarnerski guc »Maretin«,objašnjava predsjednik lovranske udruge Ivica Grbac, navodeći kako je nositelj realizacije ovog projektnog zadatka Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine na čelu s Robertom Mohovićem, a nadzor obavlja Pomorski fakultet iz Rijeke.

Interes za obnovu

Danas u lovranskoj lučici ima 15 obnovljenih tradicijskih plovila. Uglavnom je to rezultat privatnih napora vlasnika barki da očuvaju tradicijsku brodogradnju kraja. Projekti Mala barka 1, Mala barka 2 i Arca Adriatica pokazali su se izuzetno prihvaćeni, interes za obnovu drvenih barki postoji, međutim, situacija je danas u doba pandemije izuzetno teška, ističu u lovranskoj udruzi. Tako je za sada još uvijek nepoznato hoće li se u skoroj budućnosti moći putem projekata i programa osigurati kakav dodatan poticaj i potpora za drvenu brodogradnju, no Grbac kaže kako će oni kao Udruga i dalje raditi na promociji i očuvanju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine kraja.

– Nakon dovršetka obnove koja je pri samom kraju, kvarnerski guc otići će na Tehnički fakultet u Rijeci na kompletno snimanje njegovih karakteristika i potom će se podaci pohraniti u Pomorskom i povijesnom muzeju Grada Rijeke kako bi takva dokumentacija poslužila budućim generacijama, ističe Grbac.

Maretin – ime je to potpuno obnovljenog kvarnerskog guca koji je još 1945. godine u Kraljevici izgradio brodograditelj Tomo Bobuš. Drvena barka, dužine trupa 4,75 metara, širine 1,55 metara i gaza 30 centimetara, nakon porinuća u lovranskoj luci zakazanog u svibnju ove godine, mjesto na vezu naći će u škveru u Iki, u blizini već sada postavljenog panoa koji će ispričati priču o povijesti ove barke koja je zahvaljujući projektu prekogranične suradnje Hrvatske i Italije, Arca Adriatica, odjenula novo ruho; piše Novi List.

Više od 700 sati rada

Potpuno obnovljeni kvarnerski guc vitkih linija, rađen kao veslarica, svoju je priču započeo u području Vinodolskog kanala gdje je mahom bio korišten za mali ribolov i rekreaciju, a potom ju je u Crikvenici kupila njezina današnja vlasnica Ivanka Mladenić iz Viškova. Zahvaljujući projektu i europskim sredstvima, ali i mukotrpnom jednogodišnjem radu brodograditelja Sebastijana Superine te izvođača radova iz tvrtke Navis Nautica Željka Petričića, obnovljeno je i zamijenjeno tradicijskim materijalima preko 90 posto plovila. Uloženo je preko 700 sati rada, a tijekom obnove izmijenjeni su kobilica, manji dio rebrenica i rebra, uzvojne proveze, dorazmene platice, razma, klupe i oplata, izrađeno je kormilo i obnovljeno jarbolje.

Drugo je to tradicijsko plovilo obnovljeno zahvaljujući angažmanu lovranske Udruge Naš Lovran – sekcije Lovranska lantina, koja se prijavila na natječaj koji je raspisala Županija i dobila sredstva za obnovu ove barke u iznosu od 75.000 kuna.

Ovaj guc dragocjen je primjer obnovljene tradicijske barke koja će biti korištena za demonstracijska jedrenja te kojom će se udruga predstavljati na smotrama i regatama tradicijskih barki diljem Kvarnera. Druga je to barka obnovljena u Lovranu uz pomoć EU fondova, a na inicijativu PGŽ-a. Putem programa Mala barka 2 obnovljena je i pasara »Julijana«, barka koja je u vlasništvu naše udruge, i sada ovaj kvarnerski guc »Maretin«,objašnjava predsjednik lovranske udruge Ivica Grbac, navodeći kako je nositelj realizacije ovog projektnog zadatka Koordinacija udruga za očuvanje i revitalizaciju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine na čelu s Robertom Mohovićem, a nadzor obavlja Pomorski fakultet iz Rijeke.

Interes za obnovu

Danas u lovranskoj lučici ima 15 obnovljenih tradicijskih plovila. Uglavnom je to rezultat privatnih napora vlasnika barki da očuvaju tradicijsku brodogradnju kraja. Projekti Mala barka 1, Mala barka 2 i Arca Adriatica pokazali su se izuzetno prihvaćeni, interes za obnovu drvenih barki postoji, međutim, situacija je danas u doba pandemije izuzetno teška, ističu u lovranskoj udruzi. Tako je za sada još uvijek nepoznato hoće li se u skoroj budućnosti moći putem projekata i programa osigurati kakav dodatan poticaj i potpora za drvenu brodogradnju, no Grbac kaže kako će oni kao Udruga i dalje raditi na promociji i očuvanju pomorske, ribarske i brodograđevne baštine kraja.

– Nakon dovršetka obnove koja je pri samom kraju, kvarnerski guc otići će na Tehnički fakultet u Rijeci na kompletno snimanje njegovih karakteristika i potom će se podaci pohraniti u Pomorskom i povijesnom muzeju Grada Rijeke kako bi takva dokumentacija poslužila budućim generacijama, ističe Grbac.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video