Doc. dr. Ivan Peronja, prodekan za poslovodstvo Pomorskog fakulteta u Splitu, objašnjava kako se financira izgradnja luka, ali i s kojim se sve dokumentima treba “usuglasiti” kada razvijate pomorsku infrastrukturu.
Naime, u kontekstu istraživanja potrebe reorganizacije luka, investiranja u luke i načina upravljanja, bilo je potrebno uzeti u obzir EU-ov Operativni program “Konkurentnost i kohezija”, najprije u financijskom ciklusu od 2014. do 2020., a sada i za novo razdoblje, sve do 2027. godine; piše Otvoreno more.
Sve je usmjereno na ulaganja u prometnu infrastrukturu kako bi se olakšalo kretanje ljudi i robe, te poboljšala dostupnost i povezanost izoliranih područja s funkcionalnim regionalnim centrima. Jačanje teritorijalne kohezije pri tome jedan je od ključnih ciljeva.
Među postavljenim prioritetima nalazi se i razvoj, te unapređenje prometnih sustava prihvatljivih za okoliš, uključujući one s niskom razinom buke, kao i prometni sustavi s niskim emisijama ugljikova dioksida, uključujući unutarnje plovne putove i pomorski prijevoz, luke, multimodalne veze i aerodromsku infrastrukturu, radi promicanja održive regionalne i lokalne mobilnosti.
U okviru postavljenog prioriteta postavljeni su i specifični ciljevi koji odgovaraju očekivanim rezultatima, kao što su povećanje dostupnosti naseljenih otoka kojim se želi integrirati hrvatske škoje u širu prometnu mrežu i svladati ključnu prepreku za lokalni gospodarski razvoj.
Sve to može se riješiti na način da se donesu integrirani planovi za razvoj javnog prijevoza radi povezanosti i dostupnosti otoka u kontekstu prometnih potreba i potencijala, pa poveća dostupnost otoka s poboljšanim uslugama za putnike, te se osuvremene postojeće i izgrade nove lučke infrastrukture. Sve to bi trebalo poboljšati komunikaciju s otocima, uz dodatni uvjet poboljšanja pristupnih cesta do luka na škojima.
– Svaka investicija u lukama i na lučkom području trebala bi biti usuglašena s važećim prostornim planom županije i detaljnim planom lokalne jedinice. Potreba kvalitetne povezanosti otoka i kopna te otoka međusobno, prepoznata je u većini prostornih planova jadranskih županija te se u njima ističe kako je za očekivani društveni i gospodarski razvoj županije potrebno čim prije ostvariti optimalni pomorski promet, naročito s otocima – naglašava doc. dr. Peronja.
U dijelu vezanom uz pomorski promet, većina obalnih županija ističe kako se osnovni model povezivanja otoka s kopnom mora zasnivati na razdvajanju teretnog i putničkog prometa, pri čemu se porast prometa mora zadovoljiti uvođenjem trajekata većih kapaciteta, a ne povećanjem broja linija. Ujedno je istaknuto da se sve otočne luke i lučice moraju redovito održavati, a po potrebi i rekonstruirati, jer će imati vrlo važnu ulogu u razvoju nautičkog turizma.
Svaka investicija u lukama i na lučkom području usuglašena je i sa strateškim dokumentima, a među “friškima” je i Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje od 2017. do 2030. godine.
Ona predstavlja polazišnu točku u novom procesu planiranja prometnog razvoja u Lijepoj našoj. Utvrđivanje razvoja prometne infrastrukture u Hrvatskoj temelji se, među ostalim, na načelima prometne politike Europske unije. Uz ove dokumente, važan je i Nacionalni program razvitka otoka, kao i Strategija upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Hrvatske.
