O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Brod Galeb- priča o brodu sa 6 života

Gošća emisije Hrvatskoga radija ”Pomorska večer” ovog ponedjeljka bila je Sandra Bandera, profesorica i turistički vodič, koja je ispričala priču o brodu Galeb. Radi se o starom ruzinavom brodu koji je od svog porinuća jednostavno imao ”poriv za opstankom” i stalno se iznova ”rađao”.

Galeb je porinut davne 1938. godine u brodogradilištu Ansaldo u Genovi, kao treći od četiri broda blizanca koja su bila namijenjena za prijevoz banana. Prvi naziv broda bio je Ramb III te je bio takozvana bananiera namijenjena za prijevoz banana iz Crvenog mora do Italije.

S Drugim svjetskim ratom, bananiera je dobila drugu ulogu te je služila za prijevoz mesa talijanskoj vojsci u Libiji. Ramb III je nažalost 1941. godine u Benghaziju pogođen torpedom (zanimljiva činjenica je da je torpedo izumljen upravo u Rijeci) koji je bio lansiran s britanske podmornice HMS Triumph.

Međutim, pothvat ”vožnje u rikverc” koji je uslijedio nakon toga ostavio je trag u povijesti plovidbe. Teško oštećenog pramca i ploveći krmom prema natrag, Ramb III je plovio 925 nautičkih milja od Libije prema Siciliji. Motori su vozili svom snagom krmom, ali brod nije mogao ići više od 3 čvora jer mu je kormilo bilo neupotrebljivo. Danas na brodu postoje originalni FIAT motori koji su svojedobno odradili 219 sati u režimu punom snagom krmom. Na koncu, Ramb III je dotegljen do tršćanskog brodogradilišta gdje je obnovljen.

Foto: Fiuman.hr

Drugi život broda Galeb započinje kapitulacijom Italije kad talijansku zastavu mijenja ona njemačka. Galeb dobiva ulogu minopolagača te polaže više od 5 tisuća mina na Kvarnerskom području. Međutim 1944. godine nažalost biva bombardiran iz britanskih zrakoplova te tone na morsko dno, a pune 3 godine ”živi” svoj treći život kao olupina na dnu mora.

Godine 1948. inženjeri Brodospasa izvlače brod s dubine od 23 m te po prvi put primjenjuju tehnologiju vađenja broda pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Potom ga radnici pulskog Uljanika rekonstruiranju te mu daju ime Galeb jer ga žele ”dotjerati da bude brz i elegantan kao galeb”.

Nakon rekonstrukcije, brod preuzima jugoslavenska ratna mornarica i uvrštava ga u svoj sastav kao školski brod Galeb. Brod dobiva nadimak brod mira te postaje ploveća rezidencija Josipa Broza Tita koji na njemu boravi 48 puta, 549 dana te posjećuje 33 zemlje. Prvo službeno putovanje školskog broda Galeb događa se 1953. godine na rijeci Temzi u Londonu. Brod ugošćuje britanskog političara Winstona Churchilla i englesku kraljicu Elizabetu II i tako postaje prvi brod koji je nakon rata ušao na Temzu.

Poslije raspada Jugoslavije, pod vlasništvom grčkog brodovlasnika brod plovi u Boku kotorsku. Novi vlasnik ga zbog osobnog bankrota ne obnavlja te ga daje u brodogradilište Viktor Lenac gdje se nalazi od 2010.-2013. godine.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2006. godine brod Galeb proglašava kulturnim dobrom, a s obzirom da se od 1938. godine stalno vraća u Rijeku, 2009. godine grad ga kupuje za 150 tisuća dolara.

A što to čeka ovaj stari ruzinavi brod u šestom životu preostaje nam za vidjeti.

Cijelu priču možete poslušati <<ovdje>>.

Gošća emisije Hrvatskoga radija ”Pomorska večer” ovog ponedjeljka bila je Sandra Bandera, profesorica i turistički vodič, koja je ispričala priču o brodu Galeb. Radi se o starom ruzinavom brodu koji je od svog porinuća jednostavno imao ”poriv za opstankom” i stalno se iznova ”rađao”.

Galeb je porinut davne 1938. godine u brodogradilištu Ansaldo u Genovi, kao treći od četiri broda blizanca koja su bila namijenjena za prijevoz banana. Prvi naziv broda bio je Ramb III te je bio takozvana bananiera namijenjena za prijevoz banana iz Crvenog mora do Italije.

S Drugim svjetskim ratom, bananiera je dobila drugu ulogu te je služila za prijevoz mesa talijanskoj vojsci u Libiji. Ramb III je nažalost 1941. godine u Benghaziju pogođen torpedom (zanimljiva činjenica je da je torpedo izumljen upravo u Rijeci) koji je bio lansiran s britanske podmornice HMS Triumph.

Međutim, pothvat ”vožnje u rikverc” koji je uslijedio nakon toga ostavio je trag u povijesti plovidbe. Teško oštećenog pramca i ploveći krmom prema natrag, Ramb III je plovio 925 nautičkih milja od Libije prema Siciliji. Motori su vozili svom snagom krmom, ali brod nije mogao ići više od 3 čvora jer mu je kormilo bilo neupotrebljivo. Danas na brodu postoje originalni FIAT motori koji su svojedobno odradili 219 sati u režimu punom snagom krmom. Na koncu, Ramb III je dotegljen do tršćanskog brodogradilišta gdje je obnovljen.

Foto: Fiuman.hr

Drugi život broda Galeb započinje kapitulacijom Italije kad talijansku zastavu mijenja ona njemačka. Galeb dobiva ulogu minopolagača te polaže više od 5 tisuća mina na Kvarnerskom području. Međutim 1944. godine nažalost biva bombardiran iz britanskih zrakoplova te tone na morsko dno, a pune 3 godine ”živi” svoj treći život kao olupina na dnu mora.

Godine 1948. inženjeri Brodospasa izvlače brod s dubine od 23 m te po prvi put primjenjuju tehnologiju vađenja broda pomoću cilindara ispunjenih zrakom. Potom ga radnici pulskog Uljanika rekonstruiranju te mu daju ime Galeb jer ga žele ”dotjerati da bude brz i elegantan kao galeb”.

Nakon rekonstrukcije, brod preuzima jugoslavenska ratna mornarica i uvrštava ga u svoj sastav kao školski brod Galeb. Brod dobiva nadimak brod mira te postaje ploveća rezidencija Josipa Broza Tita koji na njemu boravi 48 puta, 549 dana te posjećuje 33 zemlje. Prvo službeno putovanje školskog broda Galeb događa se 1953. godine na rijeci Temzi u Londonu. Brod ugošćuje britanskog političara Winstona Churchilla i englesku kraljicu Elizabetu II i tako postaje prvi brod koji je nakon rata ušao na Temzu.

Poslije raspada Jugoslavije, pod vlasništvom grčkog brodovlasnika brod plovi u Boku kotorsku. Novi vlasnik ga zbog osobnog bankrota ne obnavlja te ga daje u brodogradilište Viktor Lenac gdje se nalazi od 2010.-2013. godine.

Ministarstvo kulture Republike Hrvatske 2006. godine brod Galeb proglašava kulturnim dobrom, a s obzirom da se od 1938. godine stalno vraća u Rijeku, 2009. godine grad ga kupuje za 150 tisuća dolara.

A što to čeka ovaj stari ruzinavi brod u šestom životu preostaje nam za vidjeti.

Cijelu priču možete poslušati <<ovdje>>.

Što nas pokreće