O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Istraživačko podvodno plovilo BEN FRANKLIN

Dva dana prije ispaljivanja s rampe Apolla 11, 14. srpnja 1969. godine mnoštvo ljudi se počelo okupljati blizu Cape Kennedya radi promatranja posljednjih priprema za prvo čovjekovo spuštanje na Mjesec. Samo 210 kilometara dalje, u West Palm Beachu, u Floridi, vršile su se pripreme za još jedno povijesno putovanje. Bilo je to putovanje podvodnog plovila Ben Franklin koje je konstruirao Jacques Piccard, piše Gorgonija.com.

To plovilo je bilo potpuno novi tip podvodnog istraživačkog broda i trebalo je početi prvo podvodno istraživanje moćne Golfske struje koja je stoljećima zanimala i dovodila u nedoumicu i pomorce i znanstvenike.

Ben Franklin bio je opremljen s 1.650 kg naučnih instrumenata a NASA je uputila svog promatrača koji je za vrijeme jednomjesečnog putovanja trebao bilježiti podatke o reagiranju posade. Eksperimenti su  trebali pokriti raznovrsne teme kao što su periodična mjerenja brzine struje, sile teže, bistrine vode na pojedinim mjestima, magnetskog polja, prirodnih oceanskih zvukova, strukture dna i životinjskog svijeta.

Stručnjake iz NASA-e je zanimalo kako će ljudi reagirati na dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru i usamljenost jer su to okolnosti koje postoje i u svemirskim stanicama. Za NASA-ine eksperimente magnetofonski su snimani razgovori posade za vrijeme jela. Tijekom putovanja koje je trajalo 30 dana i 11 sati, posada Bena Franklina je prošla kroz razdoblja krajnje napetosti i nerijetko je doživljavala neizdrživim svoje “zarobljeništvo” i život u prenapučenosti.

Ipak su na kraju misije mogli pokazati rekordni broj dostignuća. Brod je plutao na prosječnoj dubini od 198 metara, ali obavio je i deset putovanja na dubine između 365 i 548 metara, od kojih su pet bila istraživanja oceanskog dna. Posada je obavila više od 900.000 mjerenja temperature, slanoće i brzine zvuka.

Kamere su snimile 60.000 snimaka dok su ljudi  obavljali svoje rutinske poslove. Posadu je iznenađivalo što su, gledajući kroz promatračke prozorčiće, opažali vrlo malo ribe, a planktone jedva da su i viđali u Golfskoj struji. U pogledu života, Golfska struja je vodena pustinja.

Dva dana prije ispaljivanja s rampe Apolla 11, 14. srpnja 1969. godine mnoštvo ljudi se počelo okupljati blizu Cape Kennedya radi promatranja posljednjih priprema za prvo čovjekovo spuštanje na Mjesec. Samo 210 kilometara dalje, u West Palm Beachu, u Floridi, vršile su se pripreme za još jedno povijesno putovanje. Bilo je to putovanje podvodnog plovila Ben Franklin koje je konstruirao Jacques Piccard, piše Gorgonija.com.

To plovilo je bilo potpuno novi tip podvodnog istraživačkog broda i trebalo je početi prvo podvodno istraživanje moćne Golfske struje koja je stoljećima zanimala i dovodila u nedoumicu i pomorce i znanstvenike.

Ben Franklin bio je opremljen s 1.650 kg naučnih instrumenata a NASA je uputila svog promatrača koji je za vrijeme jednomjesečnog putovanja trebao bilježiti podatke o reagiranju posade. Eksperimenti su  trebali pokriti raznovrsne teme kao što su periodična mjerenja brzine struje, sile teže, bistrine vode na pojedinim mjestima, magnetskog polja, prirodnih oceanskih zvukova, strukture dna i životinjskog svijeta.

Stručnjake iz NASA-e je zanimalo kako će ljudi reagirati na dugotrajan boravak u zatvorenom prostoru i usamljenost jer su to okolnosti koje postoje i u svemirskim stanicama. Za NASA-ine eksperimente magnetofonski su snimani razgovori posade za vrijeme jela. Tijekom putovanja koje je trajalo 30 dana i 11 sati, posada Bena Franklina je prošla kroz razdoblja krajnje napetosti i nerijetko je doživljavala neizdrživim svoje “zarobljeništvo” i život u prenapučenosti.

Ipak su na kraju misije mogli pokazati rekordni broj dostignuća. Brod je plutao na prosječnoj dubini od 198 metara, ali obavio je i deset putovanja na dubine između 365 i 548 metara, od kojih su pet bila istraživanja oceanskog dna. Posada je obavila više od 900.000 mjerenja temperature, slanoće i brzine zvuka.

Kamere su snimile 60.000 snimaka dok su ljudi  obavljali svoje rutinske poslove. Posadu je iznenađivalo što su, gledajući kroz promatračke prozorčiće, opažali vrlo malo ribe, a planktone jedva da su i viđali u Golfskoj struji. U pogledu života, Golfska struja je vodena pustinja.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video