O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Lusitania – brod čije je torpediranje izazvalo šok

Najveći brod na svijetu u doba kad je napravljena, Lusitania će utjecati na smjer razvoja Prvog svjetskog rata. Prvo putovanje Lusitania je imala 7. rujna 1907. godine, a zbog svoje brzine i snage od 76.000 KS držala je i Plavu vrpcu, nagradu za putnički brod koji u najkraćem vremenu uspije prevaliti Atlantski ocean, piše Povijest.hr.

U doba kad je počeo rat plovila je na redovitoj liniji Liverpool – New York. Javnost u Sjedinjenim Američkim Državama u to doba bila je protiv američkog ulaska u rat. To je bilo u skladu s dugogodišnjom tradicijom neuplitanja SAD u europsku politiku (tzv. Monroeova doktrina).

SAD su se ponašale kao otok, tisućama kilometara udaljen od Europe i zainteresiran samo za svoju sferu utjecaja (Sjevernu i Južnu Ameriku). Tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson bio je miroljubiv i htio je poštedjeti Ameriku ratnih žrtava. Međutim, dogodit će se takve stvari koje čak ni on nije mogao tolerirati.

Lusitania je isplovila 1915. iz New Yorka prema Europi. Kad je već bila u blizini Irske, uočila ju je posada njemačke carske podmornice U-20 i ispalila torpedo. Došlo je do snažne eksplozije i ogromni brod je potonuo za 18 minuta. Poginulo je 1.198 ljudi od čega gotovo stotinu djece.

Javnost u SAD je bila zapanjena. Potapanje civilnog broda takve veličine bilo je bez presedana u povijesti. Nijemci su tražili izgovor u činjenici da je Lusitania prevozila puščano streljivo i neku drugu ratnu opremu. No, američka javnost je od tog trenutka bila sve sklonija ulasku u rat protiv carske Njemačke.

Najveći brod na svijetu u doba kad je napravljena, Lusitania će utjecati na smjer razvoja Prvog svjetskog rata. Prvo putovanje Lusitania je imala 7. rujna 1907. godine, a zbog svoje brzine i snage od 76.000 KS držala je i Plavu vrpcu, nagradu za putnički brod koji u najkraćem vremenu uspije prevaliti Atlantski ocean, piše Povijest.hr.

U doba kad je počeo rat plovila je na redovitoj liniji Liverpool – New York. Javnost u Sjedinjenim Američkim Državama u to doba bila je protiv američkog ulaska u rat. To je bilo u skladu s dugogodišnjom tradicijom neuplitanja SAD u europsku politiku (tzv. Monroeova doktrina).

SAD su se ponašale kao otok, tisućama kilometara udaljen od Europe i zainteresiran samo za svoju sferu utjecaja (Sjevernu i Južnu Ameriku). Tadašnji američki predsjednik Woodrow Wilson bio je miroljubiv i htio je poštedjeti Ameriku ratnih žrtava. Međutim, dogodit će se takve stvari koje čak ni on nije mogao tolerirati.

Lusitania je isplovila 1915. iz New Yorka prema Europi. Kad je već bila u blizini Irske, uočila ju je posada njemačke carske podmornice U-20 i ispalila torpedo. Došlo je do snažne eksplozije i ogromni brod je potonuo za 18 minuta. Poginulo je 1.198 ljudi od čega gotovo stotinu djece.

Javnost u SAD je bila zapanjena. Potapanje civilnog broda takve veličine bilo je bez presedana u povijesti. Nijemci su tražili izgovor u činjenici da je Lusitania prevozila puščano streljivo i neku drugu ratnu opremu. No, američka javnost je od tog trenutka bila sve sklonija ulasku u rat protiv carske Njemačke.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video