O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Što možete očekivati u ‘penziji’ – Izazovi treće životne dobi kod pomoraca

Proces umirovljenja predstavlja nezaobilazni životni događaj u trećoj životnoj dobi svakog čovjeka. To je jednostavno i proces prilagodbe u kojem se ljudi susreću sa promjenom životnog ritma, pojavom zdravstvenih problema, nerijetko gubitkom bračnog partnera i odlaskom djece te vrlo čestim osjećajem usamljenosti.

Zanimljivo istraživanje o životu pomoraca nakon odlaska u zasluženu mirovinu proveo je diplomant Pomorskog fakulteta u Splitu Ivan Duje Bakota u svom diplomskom radu pod nazivom “Izazovi treće životne dobi kod pomoraca“.

Pomorska industrija spada u jednu od najvećih svjetskih industrija, a zapošljava znatan broj pomoraca. Ovakva vrsta zanimanja desetljećima privlači ljude koji istodobno žele raditi i putovati po svijetu zbog širokih mogućnosti razvoja karijere i osiguranja financijske stabilnosti. Uz privlačnosti i dobro plaćen posao, nažalost mnogi pomorci susreću se i s onom drugom stranom medalje ovog zanimanja. Prije svega odvojenost od obitelji, konstantni pritisak kompanije za što većom zaradom te narušenost zdravstvenog stanja može se negativno reflektirati na život pomorca.

Cilj rada bio je vidjeti, putem pilot istraživanja, razlikuju li se pomorci kao umirovljenici od ostalih umirovljenika i razlikuju li se pomorci međusobno s obzirom na duljinu radnog staža na brodu, imaju li veće poteškoće u prilagodbi odnosno postoji li razlika u društvenom sudjelovanju, osjećaju autonomije, obavljanju svakodnevnih aktivnosti, intimnosti i osjetilnim sposobnostima te bojaznosti od umiranja i smrti.

Rezultati istraživanja

Izvor: Ivan Duje Bakota

Od ukupno 100 % umirovljenih pomoraca njih 70,21 % su mlađi od 65 godina, dok je ostalih umirovljenika u toj kategoriji bilo 68,42 %. U kategoriji 65 do 75 godina života nalazi se 25,53 % umirovljenih pomoraca i 21,05 % ostalih umirovljenika. U dobnoj skupinio od 76 i više godina života bilo je 4,26 % umirovljenika pomoraca te 10,53 % ostalih umirovljenika.

Izvor: Ivan Duje Bakota

Iz grafičkog prikaza vidi se da od ukupnog broja umirovljenih pomoraca 31,91 % njih ima završenu srednju stručnu spremu u odnosu na 56,14 % ostalih umirovljenika. Nadalje, 48,94 % umirovljenih pomoraca ima višu stručnu spremu dok svega 24,56 % ostalih umirovljenika ima isti stupanj obrazovanja. Svega 19,15 % umirovljenih pomoraca ima završenu visoku stručnu spremu za razliku od 17,54 % ostalih umirovljenika.

Izvor: Ivan Duje Bakota

Od ukupno 100 %  da je 91,23 % ostalih umirovljenika i 78,72 % umirovljenih pomoraca oženjeno. Samo 10,64 % umirovljenih pomoraca (47) i 1,75 % ostalih umirovljenika (57) su samci. Po podatcima o prekidu braka 6,38 % umirovljenih pomoraca je razvedeno u odnosu na 3,51% ostalih umirovljenika. U izvanbračnoj zajednici živi 2,13 % umirovljenih pomoraca i 1,75 % ostalih umirovljenika. Istim prethodnim postotkom umirovljeni pomorci (2,13 %) i ostali umirovljenici su udovci. (1,75 % ) 

Izvor: Ivan Duje Bakota

Od ukupno 100 %, 98,25 % ostalih umirovljenika imaju svoju djecu u usporedbi s 82,98 % umirovljenih pomoraca koji imaju djecu.

Pokazalo se da 71,43 % ostalih umirovljenika u kontaktu je sa svojom djecom svaki dan. S obzirom na specifičnost radnih uvjeta na brodu, 46,15 % umirovljenih pomoraca svakodnevno ima kontakt sa svojom djecom. Nadalje, 43,59 % umirovljenih pomoraca imaju kontakt 2-3 puta tjedno sa djecom, a 19,64 % ostalih umirovljenika su također u kontaktu sa svojom djecom u navedenom periodu od 2-3 puta tjedno. Jedanput mjesečno 7,69% umirovljenih pomoraca ima kontakt sa svojom djecom za razliku od 8,93 % ostalih umirovljenika. Manje od 1 put mjesečno kontak sa djecom ima 2,56 % umirovljenih pomoraca.

Izvor: Ivan Duje Bakota

Po pitanju primanja mirovine 55,32 % umirovljenih pomoraca prima starosnu mirovinu za razliku od 19,30 % ostalih umirovljenika. Prijevremenu starosnu mirovinu prima 31,91 % umirovljenih pomoraca i 8,77 % ostalih umirovljenika. Obiteljsku mirovinu prima 10,64 % umirovljenih pomoraca i 3,51 % ostalih umirovljenika dok invalidsku mirovinu prima 2,13 % umirovljenih pomoraca i 68,42% ostalih umirovljenika.

Izvor: Ivan Duje Bakota

Iz priloženog se vidi da je 46,81 % umirovljenih pomoraca provelo 30 i više godina na moru. Između 21 i 30 godina na moru je provelo 25,53 % umirovljenih pomoraca. U vremenskom razdoblju od 11 do 20 godina 14,89 % umirovljenih pomoraca provelo je na moru. Do 10 godina plovidbe ima 12,77 % pomoraca.  Po vrstama brodova na kojima su ispitanici iz skupine umirovljenih pomoraca proveli svoj radni staž čine brodovi za prijevoz kombiniranog tereta (21,43 %) i tankeri za prijevoz plina (17,86 %). Od ostalih vrsta brodova, spominju se brodovi posebne namjene (10,71 %) i brodovi za prijevoz kontejnera (10,71 %).

Zaključak

Nakon obrađenih rezultata može se zaključiti kako ne postoji statistički značajna razlika između umirovljenih pomoraca i ostalih umirovljenika. Umirovljeni pomorci i ostali umirovljenici imaju jednaku percepciju osjetilnih sposobnosti, osjećaja autonomije, prošlih, sadašnjih i budućih aktivnosti, bojazni od umiranja i smrti, društvenog sudjelovanja te intimnosti, neovisno o potpuno različitim zanimanjima koja su značila i različit životni stil kod ove dvije skupine.

Očekivani rezultati bi bili da više godina plovidbe prate i veći problemi sa osjetilima zbog same prirode posla, ali u uzorku ovog istraživanja to nije tako. Jedan od mogućih zaključaka bi mogao biti kako pomorce koji su na početku svoje karijere još uvijek drži motivacija, radni entuzijazam, dok pomorci koji su pri kraju svoje pomorske karijere izgledno pronašli načine nošenja sa stresorima te mirnije podnose ono što im život donosi, a što nije karakteristika ljudi srednje životne dobi.

Odgovori na pitanje o smrti pokazuju se zanimljivima. Postoji statistički značajna razlika u odgovorima između promatranih skupina, a skupina koja svojim odgovorima odskače od ostatka uzorka je skupina koja je 30 i više godina plovila. Umirovljeni pomorci preko 30 godina plovidbe u skupini 4 imaju prosječno niži odgovor na pitanje o strahu od smrti odnosno ispitanici iz ove skupine manje se boje smrti od svojih kolega koji su plovili manje od 30 godina.

Konkretno, pomorci preko 30 godina plovidbe prihvatili su „kruh sa sedam kora“, shvatili prolaznost života te izbjegli osjećaj tuge i očajavanja zbog dolaska skore smrti. Zato oni ne očajavaju niti se boje smrti već vide svoja djela u svojim nadolazećim naraštajima.

Premda pomorci imaju specifične radne uvjete, društveno su izolirani tijekom plovidbe, izloženi su mnogo većem broju stresora od ostalih zaposlenika na kopnu, pomorci umirovljenici se statistički značajno ne razlikuju od ostalih umirovljenika ni po jednom mjerenom parametru.

Proces umirovljenja predstavlja nezaobilazni životni događaj u trećoj životnoj dobi svakog čovjeka. To je jednostavno i proces prilagodbe u kojem se ljudi susreću sa promjenom životnog ritma, pojavom zdravstvenih problema, nerijetko gubitkom bračnog partnera i odlaskom djece te vrlo čestim osjećajem usamljenosti.

Zanimljivo istraživanje o životu pomoraca nakon odlaska u zasluženu mirovinu proveo je diplomant Pomorskog fakulteta u Splitu Ivan Duje Bakota u svom diplomskom radu pod nazivom “Izazovi treće životne dobi kod pomoraca“.

Pomorska industrija spada u jednu od najvećih svjetskih industrija, a zapošljava znatan broj pomoraca. Ovakva vrsta zanimanja desetljećima privlači ljude koji istodobno žele raditi i putovati po svijetu zbog širokih mogućnosti razvoja karijere i osiguranja financijske stabilnosti. Uz privlačnosti i dobro plaćen posao, nažalost mnogi pomorci susreću se i s onom drugom stranom medalje ovog zanimanja. Prije svega odvojenost od obitelji, konstantni pritisak kompanije za što većom zaradom te narušenost zdravstvenog stanja može se negativno reflektirati na život pomorca.

Cilj rada bio je vidjeti, putem pilot istraživanja, razlikuju li se pomorci kao umirovljenici od ostalih umirovljenika i razlikuju li se pomorci međusobno s obzirom na duljinu radnog staža na brodu, imaju li veće poteškoće u prilagodbi odnosno postoji li razlika u društvenom sudjelovanju, osjećaju autonomije, obavljanju svakodnevnih aktivnosti, intimnosti i osjetilnim sposobnostima te bojaznosti od umiranja i smrti.

Rezultati istraživanja

Izvor: Ivan Duje Bakota

Od ukupno 100 % umirovljenih pomoraca njih 70,21 % su mlađi od 65 godina, dok je ostalih umirovljenika u toj kategoriji bilo 68,42 %. U kategoriji 65 do 75 godina života nalazi se 25,53 % umirovljenih pomoraca i 21,05 % ostalih umirovljenika. U dobnoj skupinio od 76 i više godina života bilo je 4,26 % umirovljenika pomoraca te 10,53 % ostalih umirovljenika.

Izvor: Ivan Duje Bakota

Iz grafičkog prikaza vidi se da od ukupnog broja umirovljenih pomoraca 31,91 % njih ima završenu srednju stručnu spremu u odnosu na 56,14 % ostalih umirovljenika. Nadalje, 48,94 % umirovljenih pomoraca ima višu stručnu spremu dok svega 24,56 % ostalih umirovljenika ima isti stupanj obrazovanja. Svega 19,15 % umirovljenih pomoraca ima završenu visoku stručnu spremu za razliku od 17,54 % ostalih umirovljenika.

Izvor: Ivan Duje Bakota

Od ukupno 100 %  da je 91,23 % ostalih umirovljenika i 78,72 % umirovljenih pomoraca oženjeno. Samo 10,64 % umirovljenih pomoraca (47) i 1,75 % ostalih umirovljenika (57) su samci. Po podatcima o prekidu braka 6,38 % umirovljenih pomoraca je razvedeno u odnosu na 3,51% ostalih umirovljenika. U izvanbračnoj zajednici živi 2,13 % umirovljenih pomoraca i 1,75 % ostalih umirovljenika. Istim prethodnim postotkom umirovljeni pomorci (2,13 %) i ostali umirovljenici su udovci. (1,75 % ) 

Izvor: Ivan Duje Bakota

Od ukupno 100 %, 98,25 % ostalih umirovljenika imaju svoju djecu u usporedbi s 82,98 % umirovljenih pomoraca koji imaju djecu.

Pokazalo se da 71,43 % ostalih umirovljenika u kontaktu je sa svojom djecom svaki dan. S obzirom na specifičnost radnih uvjeta na brodu, 46,15 % umirovljenih pomoraca svakodnevno ima kontakt sa svojom djecom. Nadalje, 43,59 % umirovljenih pomoraca imaju kontakt 2-3 puta tjedno sa djecom, a 19,64 % ostalih umirovljenika su također u kontaktu sa svojom djecom u navedenom periodu od 2-3 puta tjedno. Jedanput mjesečno 7,69% umirovljenih pomoraca ima kontakt sa svojom djecom za razliku od 8,93 % ostalih umirovljenika. Manje od 1 put mjesečno kontak sa djecom ima 2,56 % umirovljenih pomoraca.

Izvor: Ivan Duje Bakota

Po pitanju primanja mirovine 55,32 % umirovljenih pomoraca prima starosnu mirovinu za razliku od 19,30 % ostalih umirovljenika. Prijevremenu starosnu mirovinu prima 31,91 % umirovljenih pomoraca i 8,77 % ostalih umirovljenika. Obiteljsku mirovinu prima 10,64 % umirovljenih pomoraca i 3,51 % ostalih umirovljenika dok invalidsku mirovinu prima 2,13 % umirovljenih pomoraca i 68,42% ostalih umirovljenika.

Izvor: Ivan Duje Bakota

Iz priloženog se vidi da je 46,81 % umirovljenih pomoraca provelo 30 i više godina na moru. Između 21 i 30 godina na moru je provelo 25,53 % umirovljenih pomoraca. U vremenskom razdoblju od 11 do 20 godina 14,89 % umirovljenih pomoraca provelo je na moru. Do 10 godina plovidbe ima 12,77 % pomoraca.  Po vrstama brodova na kojima su ispitanici iz skupine umirovljenih pomoraca proveli svoj radni staž čine brodovi za prijevoz kombiniranog tereta (21,43 %) i tankeri za prijevoz plina (17,86 %). Od ostalih vrsta brodova, spominju se brodovi posebne namjene (10,71 %) i brodovi za prijevoz kontejnera (10,71 %).

Zaključak

Nakon obrađenih rezultata može se zaključiti kako ne postoji statistički značajna razlika između umirovljenih pomoraca i ostalih umirovljenika. Umirovljeni pomorci i ostali umirovljenici imaju jednaku percepciju osjetilnih sposobnosti, osjećaja autonomije, prošlih, sadašnjih i budućih aktivnosti, bojazni od umiranja i smrti, društvenog sudjelovanja te intimnosti, neovisno o potpuno različitim zanimanjima koja su značila i različit životni stil kod ove dvije skupine.

Očekivani rezultati bi bili da više godina plovidbe prate i veći problemi sa osjetilima zbog same prirode posla, ali u uzorku ovog istraživanja to nije tako. Jedan od mogućih zaključaka bi mogao biti kako pomorce koji su na početku svoje karijere još uvijek drži motivacija, radni entuzijazam, dok pomorci koji su pri kraju svoje pomorske karijere izgledno pronašli načine nošenja sa stresorima te mirnije podnose ono što im život donosi, a što nije karakteristika ljudi srednje životne dobi.

Odgovori na pitanje o smrti pokazuju se zanimljivima. Postoji statistički značajna razlika u odgovorima između promatranih skupina, a skupina koja svojim odgovorima odskače od ostatka uzorka je skupina koja je 30 i više godina plovila. Umirovljeni pomorci preko 30 godina plovidbe u skupini 4 imaju prosječno niži odgovor na pitanje o strahu od smrti odnosno ispitanici iz ove skupine manje se boje smrti od svojih kolega koji su plovili manje od 30 godina.

Konkretno, pomorci preko 30 godina plovidbe prihvatili su „kruh sa sedam kora“, shvatili prolaznost života te izbjegli osjećaj tuge i očajavanja zbog dolaska skore smrti. Zato oni ne očajavaju niti se boje smrti već vide svoja djela u svojim nadolazećim naraštajima.

Premda pomorci imaju specifične radne uvjete, društveno su izolirani tijekom plovidbe, izloženi su mnogo većem broju stresora od ostalih zaposlenika na kopnu, pomorci umirovljenici se statistički značajno ne razlikuju od ostalih umirovljenika ni po jednom mjerenom parametru.

Što nas pokreće