O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Ravnateljica Lučke uprave Šibensko-kninske županije najavila niz novih projekata

Moj je stav da rekonstrukciju šibenske rive i preuređenje Doca treba sagledati kao jedinstvenu prostornu cjelinu s nekoliko faza izvedbe. Trenutno je prostor kojim upravlja Lučka uprava ŠKŽ područje od autobusnoga kolodvora do Muzeja grada Šibenika.

Riječi su to Jadranke Fržop, ravnateljice Lučke uprave Šibensko-kninske županije, čiji je prethodnik Željko Dulibić 2013. godine predložio sanaciju Doca i dao izraditi idejni projekt. Lani je Dulibić prije odlaska u mirovinu izišao s inicijativom za rekonstrukciju i proširenje utonule i razmjerno uske šibenske rive, koja je s vremenom postala nedostatna za sve narasle potrebe grada, piše portal Šibenski.

Još uvijek je teško govoriti o rokovima i ‘prvim bagerima‘”, dodaje Fržop, to više što se uskoro očekuje donošenje izmjena prostornoplanske dokumentacije.

Odgovornost je na svima, problemi se gomilaju, a ova će Lučka uprava, kako je istaknuo i župan Marko Jelić, podržati sva rješenja Grada Šibenika u Prostornom planu. “Nismo prepreka, nego partner koji može sudjelovati u realizaciji komunalnih vezova u tom dijelu grada ako je to interes lokalne samouprave.

Ravnateljica sa zadovoljstvom govori da su prihodi ŽLU-a u 2021. godini gotovo do u postotak dosegli razinu iz referentne, pretpandemijske 2019. godine.

“Očito je 2020. godina bila anomalija; tada je zbog korone turizam potonuo, a prihod ŽLU-a bio je 40 posto manji, no sada je opet moguće normalno planirati za 2022. godinu”, kaže Jadranka Fržop, hvaleći suradnju s čelnicima priobalnih općina i gradova koji traže proširenje lučkih područja na svojem području. S druge strane, u programu “Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.” očekuje se dosta novca upravo za komunalne luke, što je od velike važnosti za županiju s registriranih oko 13.000 brodica kojima treba osigurati vez i uvesti red.

“ŽLU nastoji pripremiti što više projekata kako bismo ih nominirali za financiranje iz nacionalnih i europskih sredstava, a u suradnji s Upravom za EU fondove Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Europski fondovi za predstojeće programsko razdoblje postali su puno otvoreniji prema komunalnim lukama i to je razlog da se požuri s projektima, ali i s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama”, objašnjava Fržop.

Razni projekti u Šibensko-kninskoj županiji

U idućoj godini u Murteru se nastavlja projekt rekonstrukcije luke otvorene za javni promet, a riječ je o izgradnji gotovo 200 metara nove operativne obale. ŽLU će početkom 2022. godine zatražiti građevinsku dozvolu za projekt procijenjen na 20-ak milijuna kuna te će ga nominirati na europske fondove i, naposljetku, očekuje da će dobiti novac za investiciju.

U Tribunju slijedi građevinska dozvola za projekt rekonstrukcije Donje rive, a u Sovlju će biti izgrađen neuređeni dio komunalne luke, odnosno bit će dovršena druga strana Donje rive za komunalnu luku. Na Prviću se nastavlja s projektiranjem rekonstrukcije i proširenjem postojećeg lukobrana u Luci i planira se to financirati europskim novcem. U susjednim Šepurinama završena je prva faza rekonstrukcije i dogradnje postojeće luke te se u 2022. planira realizacija druge faze radova iz europskih sredstava.

Na Krapnju je izrađen glavni projekt sanacije postojećeg lučkog područja, a radi se o dijelu lučkog područja u koji se dugi niz godina nije značajnije ulagalo. Izgradnja trajektnog pristaništa na Kapriju privodi se kraju: najteži dio radova pod morem je završen i radi se na nadmorskom dijelu. Novac za financiranje projekta osiguran je iz EU fonda i nacionalnih sredstava.

Nadalje, za Skradin je izrađeno idejno rješenje električnog napajanja lučkog područja, a ŽLU u 2022. također planira započeti radove na komunalnoj luci Mala Jaruga.

“Na Zlarinu postavljamo novo popločenje na lučkom području u suradnji s Gradom Šibenikom, kako bi obala i put do Centra koralja bili obloženi jednakim materijalom”, objašnjava Fržop.

Lučko područje širi se u Pirovcu, gdje je načelnik Ivan Gulam prepoznao potrebe svojeg mjesta te je uredio dobar dio rive za komunalni vez i predao ih na upravljanje ŽLU-u.

Kristijan Jareb, novi načelnik općine Tisno, zainteresiran je za uređenje i proširenje lučkog područja, te će ŽLU izraditi dokumentaciju za sanaciju rive zapadno od mosta u Tisnom, a započinje i projektiranje, točnije analiza mogućih prostornih rješenja u betinskom portu, također u općini Tisno, gdje je jedan manji dio postojeće lučko područje. Kako naglašava Jadranka Fržop, pritom treba sagledati cijelu živopisnu betinsku valu i sve intervencije uklopiti u prostor u kojem živi tradicijska brodogradnja u drvu i postoje navozi kalafata na obali.

Dobar graditeljski zalogaj u planu je i na Srimi, gdje se, na inicijativu vodičkoga gradonačelnika Ante Cukrova Desta, planira komunalna luka s gotovo 400 vezova, također s nominacijom za novac iz EU fondova, kao i projekt dogradnje postojeće luke u Vodicama ispred stare škole.

U mandalinskoj Vrnaži, prvoj novoizgrađenoj komunalnoj luci u zemlji, uslijedit će završna faza postavljanjem valobrana za zaštitu od tramuntane kako bi se omogućio siguran zimski vez turističkim plovilima.

Nastavlja se investicija ŽLU-a i u Bilicama, gdje su u tijeku radovi na izgradnji pristanišnog gata s platoom, a kako kaže ravnateljica, čeka ih puno posla. Naše je geslo “Luke sad ili nikad”, a na lučkim je upravama pripremiti, odnosno izraditi što više projektne dokumentacije i povući novac.

Moj je stav da rekonstrukciju šibenske rive i preuređenje Doca treba sagledati kao jedinstvenu prostornu cjelinu s nekoliko faza izvedbe. Trenutno je prostor kojim upravlja Lučka uprava ŠKŽ područje od autobusnoga kolodvora do Muzeja grada Šibenika.

Riječi su to Jadranke Fržop, ravnateljice Lučke uprave Šibensko-kninske županije, čiji je prethodnik Željko Dulibić 2013. godine predložio sanaciju Doca i dao izraditi idejni projekt. Lani je Dulibić prije odlaska u mirovinu izišao s inicijativom za rekonstrukciju i proširenje utonule i razmjerno uske šibenske rive, koja je s vremenom postala nedostatna za sve narasle potrebe grada, piše portal Šibenski.

Još uvijek je teško govoriti o rokovima i ‘prvim bagerima‘”, dodaje Fržop, to više što se uskoro očekuje donošenje izmjena prostornoplanske dokumentacije.

Odgovornost je na svima, problemi se gomilaju, a ova će Lučka uprava, kako je istaknuo i župan Marko Jelić, podržati sva rješenja Grada Šibenika u Prostornom planu. “Nismo prepreka, nego partner koji može sudjelovati u realizaciji komunalnih vezova u tom dijelu grada ako je to interes lokalne samouprave.

Ravnateljica sa zadovoljstvom govori da su prihodi ŽLU-a u 2021. godini gotovo do u postotak dosegli razinu iz referentne, pretpandemijske 2019. godine.

“Očito je 2020. godina bila anomalija; tada je zbog korone turizam potonuo, a prihod ŽLU-a bio je 40 posto manji, no sada je opet moguće normalno planirati za 2022. godinu”, kaže Jadranka Fržop, hvaleći suradnju s čelnicima priobalnih općina i gradova koji traže proširenje lučkih područja na svojem području. S druge strane, u programu “Konkurentnost i kohezija 2021. – 2027.” očekuje se dosta novca upravo za komunalne luke, što je od velike važnosti za županiju s registriranih oko 13.000 brodica kojima treba osigurati vez i uvesti red.

“ŽLU nastoji pripremiti što više projekata kako bismo ih nominirali za financiranje iz nacionalnih i europskih sredstava, a u suradnji s Upravom za EU fondove Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Europski fondovi za predstojeće programsko razdoblje postali su puno otvoreniji prema komunalnim lukama i to je razlog da se požuri s projektima, ali i s novim Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama”, objašnjava Fržop.

Razni projekti u Šibensko-kninskoj županiji

U idućoj godini u Murteru se nastavlja projekt rekonstrukcije luke otvorene za javni promet, a riječ je o izgradnji gotovo 200 metara nove operativne obale. ŽLU će početkom 2022. godine zatražiti građevinsku dozvolu za projekt procijenjen na 20-ak milijuna kuna te će ga nominirati na europske fondove i, naposljetku, očekuje da će dobiti novac za investiciju.

U Tribunju slijedi građevinska dozvola za projekt rekonstrukcije Donje rive, a u Sovlju će biti izgrađen neuređeni dio komunalne luke, odnosno bit će dovršena druga strana Donje rive za komunalnu luku. Na Prviću se nastavlja s projektiranjem rekonstrukcije i proširenjem postojećeg lukobrana u Luci i planira se to financirati europskim novcem. U susjednim Šepurinama završena je prva faza rekonstrukcije i dogradnje postojeće luke te se u 2022. planira realizacija druge faze radova iz europskih sredstava.

Na Krapnju je izrađen glavni projekt sanacije postojećeg lučkog područja, a radi se o dijelu lučkog područja u koji se dugi niz godina nije značajnije ulagalo. Izgradnja trajektnog pristaništa na Kapriju privodi se kraju: najteži dio radova pod morem je završen i radi se na nadmorskom dijelu. Novac za financiranje projekta osiguran je iz EU fonda i nacionalnih sredstava.

Nadalje, za Skradin je izrađeno idejno rješenje električnog napajanja lučkog područja, a ŽLU u 2022. također planira započeti radove na komunalnoj luci Mala Jaruga.

“Na Zlarinu postavljamo novo popločenje na lučkom području u suradnji s Gradom Šibenikom, kako bi obala i put do Centra koralja bili obloženi jednakim materijalom”, objašnjava Fržop.

Lučko područje širi se u Pirovcu, gdje je načelnik Ivan Gulam prepoznao potrebe svojeg mjesta te je uredio dobar dio rive za komunalni vez i predao ih na upravljanje ŽLU-u.

Kristijan Jareb, novi načelnik općine Tisno, zainteresiran je za uređenje i proširenje lučkog područja, te će ŽLU izraditi dokumentaciju za sanaciju rive zapadno od mosta u Tisnom, a započinje i projektiranje, točnije analiza mogućih prostornih rješenja u betinskom portu, također u općini Tisno, gdje je jedan manji dio postojeće lučko područje. Kako naglašava Jadranka Fržop, pritom treba sagledati cijelu živopisnu betinsku valu i sve intervencije uklopiti u prostor u kojem živi tradicijska brodogradnja u drvu i postoje navozi kalafata na obali.

Dobar graditeljski zalogaj u planu je i na Srimi, gdje se, na inicijativu vodičkoga gradonačelnika Ante Cukrova Desta, planira komunalna luka s gotovo 400 vezova, također s nominacijom za novac iz EU fondova, kao i projekt dogradnje postojeće luke u Vodicama ispred stare škole.

U mandalinskoj Vrnaži, prvoj novoizgrađenoj komunalnoj luci u zemlji, uslijedit će završna faza postavljanjem valobrana za zaštitu od tramuntane kako bi se omogućio siguran zimski vez turističkim plovilima.

Nastavlja se investicija ŽLU-a i u Bilicama, gdje su u tijeku radovi na izgradnji pristanišnog gata s platoom, a kako kaže ravnateljica, čeka ih puno posla. Naše je geslo “Luke sad ili nikad”, a na lučkim je upravama pripremiti, odnosno izraditi što više projektne dokumentacije i povući novac.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video