O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Mogu li hrvatska brodogradilišta graditi LNG brodove? Svi su optimistični

Trenutno je u svjetskoj knjizi narudžbi 201 LNG tanker i tu vrstu brodova grade uglavnom brodogradilišta na Dalekom istoku, u Južnoj Koreji i Japanu. U 2019. godini sagrađen je 61 LNG tanker, u pandemijskoj 2020. sagrađena su 54, lani 85 LNG tankera, a od početka ove godine, prema službenim podacima, 24 takva plovila.

Riječ je o sofisticiranim brodovima koji na stijenkama tankova imaju posebnu membranu. Dosad su europska brodogradilišta takvu vrstu brodova rijetko gradila ili se u to nisu niti upuštala, piše Jozo Vrdoljak za Jutarnji list.

Ipak, glavni čovjek brodogradilišta 3. maj, Edi Kučan, uvjeren je da bi hrvatska brodogradilišta mogla graditi LNG tankere. O svemu je razgovarao s Rankom Stojancem za N1.

Na pitanje može li se u hrvatskim brodogradilištima graditi LNG tankere, Kučan kaže: “Da budem iskren, odavno smo razmišljali o ulasku u tu nišu.”

3. maj u ovom trenutku može krenuti prema tome. Mi smo radili projekte malih LNG brodova za transport LNG-a po Mediteranu. Ako govorimo o brodovima veličine 350, 320 ili 230 tisuća kubika… Mi imamo mogućnost da izgradimo LNG mediteranske veličine, gornja granica je do 140-ak tisuća metara kubnih. Uz dosta teške napore bismo ga mogli izgraditi na 2. navoju”, govori Kučan.

Dobar dio naših inženjera je vodio izgradnju takvih brodova u Koreji, definitivno sam uvjeren da potencijala za izgradnju ima. Nije to preko noći.. Ali skupiti pamet, moglo bi se projektirati kvalitetno…”, govori.

Kučan kaže i kako brodogradilište 3. maj u ovom trenutku nema dovoljno ljudi da bi samo moglo krenuti u tako zahtjevan projekt, ali da bi se i to moglo riješiti u suradnji s poduzećima u riječkom prstenu.

Jedini problem, kao i inače, ostaje novac. Kučan je optimističan i oko ovoga, kaže kako bi se financije našle u krugu zainteresireanih. “Da RH sama snosi to, to bi bilo dosta veliko opterećenje”, priznaje ipak.

U brodogradilištu 3. maj trenutno radi 786 ljudi. Radi se, kaže Kučan, ali ne želi otkriti na kakvim konkretno projektima, piše N1.

Ostala brodogradilišta

Kako piše Jutarnji list, Brodotrogir je nekada bio pozicioniran u niši gradnje tankera, ali ne LNG tankera, nego kemijskih.

Sam brod hrvatska brodogradilišta mogu bez problema napraviti, ali tehnologija je korejska jer je Južna Koreja u tom segmentu svjetski lider. Znači, može se brod napraviti u našim brodogradilištima, ali opremu treba kupiti u Koreji. Nije problem napraviti brod i pogon, ali tehnologija ukapljivanja i uplinjavanja te držanja u ukapljenom stanju mora biti korejska”, pojašnjava Mateo Tramontana, član uprave.

Tramontana naglašava da hrvatska brodogradilišta mogu napraviti brod, ali se mora kupiti kompletan sustav opreme koji je vezan uz LNG i ugraditi ga u taj brod. “Slično kao kad napravimo brod, a onda kupimo japanski radar koji u njega ugradimo”, navodi Tramontana.

Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak otkriva da je Brodosplit izradio projekt i nacrt takvog broda, koji je ponudio tvrtki LNG Hrvatska. No, vjerojatno ćemo uskoro čuti više o tom projektu.

Trenutno je u svjetskoj knjizi narudžbi 201 LNG tanker i tu vrstu brodova grade uglavnom brodogradilišta na Dalekom istoku, u Južnoj Koreji i Japanu. U 2019. godini sagrađen je 61 LNG tanker, u pandemijskoj 2020. sagrađena su 54, lani 85 LNG tankera, a od početka ove godine, prema službenim podacima, 24 takva plovila.

Riječ je o sofisticiranim brodovima koji na stijenkama tankova imaju posebnu membranu. Dosad su europska brodogradilišta takvu vrstu brodova rijetko gradila ili se u to nisu niti upuštala, piše Jozo Vrdoljak za Jutarnji list.

Ipak, glavni čovjek brodogradilišta 3. maj, Edi Kučan, uvjeren je da bi hrvatska brodogradilišta mogla graditi LNG tankere. O svemu je razgovarao s Rankom Stojancem za N1.

Na pitanje može li se u hrvatskim brodogradilištima graditi LNG tankere, Kučan kaže: “Da budem iskren, odavno smo razmišljali o ulasku u tu nišu.”

3. maj u ovom trenutku može krenuti prema tome. Mi smo radili projekte malih LNG brodova za transport LNG-a po Mediteranu. Ako govorimo o brodovima veličine 350, 320 ili 230 tisuća kubika… Mi imamo mogućnost da izgradimo LNG mediteranske veličine, gornja granica je do 140-ak tisuća metara kubnih. Uz dosta teške napore bismo ga mogli izgraditi na 2. navoju”, govori Kučan.

Dobar dio naših inženjera je vodio izgradnju takvih brodova u Koreji, definitivno sam uvjeren da potencijala za izgradnju ima. Nije to preko noći.. Ali skupiti pamet, moglo bi se projektirati kvalitetno…”, govori.

Kučan kaže i kako brodogradilište 3. maj u ovom trenutku nema dovoljno ljudi da bi samo moglo krenuti u tako zahtjevan projekt, ali da bi se i to moglo riješiti u suradnji s poduzećima u riječkom prstenu.

Jedini problem, kao i inače, ostaje novac. Kučan je optimističan i oko ovoga, kaže kako bi se financije našle u krugu zainteresireanih. “Da RH sama snosi to, to bi bilo dosta veliko opterećenje”, priznaje ipak.

U brodogradilištu 3. maj trenutno radi 786 ljudi. Radi se, kaže Kučan, ali ne želi otkriti na kakvim konkretno projektima, piše N1.

Ostala brodogradilišta

Kako piše Jutarnji list, Brodotrogir je nekada bio pozicioniran u niši gradnje tankera, ali ne LNG tankera, nego kemijskih.

Sam brod hrvatska brodogradilišta mogu bez problema napraviti, ali tehnologija je korejska jer je Južna Koreja u tom segmentu svjetski lider. Znači, može se brod napraviti u našim brodogradilištima, ali opremu treba kupiti u Koreji. Nije problem napraviti brod i pogon, ali tehnologija ukapljivanja i uplinjavanja te držanja u ukapljenom stanju mora biti korejska”, pojašnjava Mateo Tramontana, član uprave.

Tramontana naglašava da hrvatska brodogradilišta mogu napraviti brod, ali se mora kupiti kompletan sustav opreme koji je vezan uz LNG i ugraditi ga u taj brod. “Slično kao kad napravimo brod, a onda kupimo japanski radar koji u njega ugradimo”, navodi Tramontana.

Predsjednik Uprave Brodosplita Tomislav Debeljak otkriva da je Brodosplit izradio projekt i nacrt takvog broda, koji je ponudio tvrtki LNG Hrvatska. No, vjerojatno ćemo uskoro čuti više o tom projektu.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video