Na Mediteranu su, izgleda, započele igre. Doduše, još uvijek ne igre gladi, ali igre žeđi svakako, i to za sve brodove koji plove pod ruskom zastavom.
Naime, brodsko gorivo svim plovilima koja viju rusku zastavu nije dostupno na Malti, u Gibraltaru, kao prekomorskom teritoriju Ujedinjenoga Kraljevstva, te u španjolskom Algecirasu. Malta je ovdje zasigurno najodlučnija, jer niti jedan brod koji vije rusku zastavu ne može pristati u malteške luke, dok je Španjolska još uvijek na klackalici.
Tako glasnogovornik španjolskog Ministarstva prometa tvrdi kako to nije odluka španjolskih vlasti, već da je moguće da određeni distributeri samostalno donose odluke o obustavi bunkeringa ruskih brodova. Zanimljivo je kako se španjolski ministar služi ovakvim izjavama koje su u domeni „rekla-kazala“, u stoljeću koje je tehnološki toliko napredno da se zna gotovo sve, u državi koja je od ključnog značaja za čitav Mediteran.
Da španjolske izjave ne bi bile najčudnije, pobrinula se britanska politika koja se provodi i u Gibraltaru. Politika se sastoji od toga da su sankcijama pogođeni samo brodovi koji viju rusku zastavu, dok brodovi s ruskim teretom, a pod drugom zastavom, mogu nesmetano prometovati, krcati bunker i dovoziti ruske proizvode. Uistinu zanimljivo.
Podsjetimo se da rusku zastavu vije između 1.000 i 1.500 brodova. Primjerice, 2020. godine, rusku zastavu je vijalo 1.155 teretnih brodova ukupne nosivosti 7.7 milijuna tona i gotovo pa da je završila na „sivoj listi“, no ipak je ostala u biranom društvu do 2023. godine. Na „bijeloj listi“ je i hrvatska zastava, a interesantno je da se švicarska zastava nalazi na „sivoj listi“ u društvu sa Iranom, Alžirom, Palauom i Mongolijom. Najgore rangirana zastava bila je albanska, a ispred nje su bile Tuvalu i Sierra Leone, te Tanzanija i Belize koje su gotovo pa pretekle Ukrajinu koja je bila na samom dnu „sive liste“.
Cijela priča oko zastava je gotovo pa i nebitna jer na Malti, u Gibraltaru i kod Španjolaca u Algecirasu najveću ulogu igra kapital, a sume su toliko velike da oni jednostavno imaju ogromnu financijsku moć.
Primjerice, Algeciras je 2021. godine prodao preko 3 milijuna mt bunkera, a u odnosu na 2020. godinu bilo je to 63% više. Početak 2022. je također bio sjajan u španjolskom gradiću, pa je prodaja bunkera porasla za 53% u odnosu na isto razdoblje lani.
Gibraltar je još jači igrač od Algecirasa. Tamo je u travnju 2021. na bunkeirng stiglo 496 brodova, pa ostaje za vidjeti kakav će biti travanj tekuće godine s obzirom na ove antiruske mjere. Takva politika ne bi puno trebala zaljuljati ni utvrdu na Mediteranu – Maltu.
Ove mjere su više marketinškog nego financijskog karaktera, no ostaje za vidjeti kakav će potez napraviti Ruska Federacija na šahovskoj ploči 2022. godine, gdje pijuni sami srljaju u propast.
Petar Zuanović
