Brodosplit je završio u predstečajnom postupku i na jesen će pokušati sklopiti nagodbu sa svojim vjerovnicima: da mu dio dugova posuše, a dio reprogramiraju na dulje vrijeme. Pa tko što uhvati…
Dotad će se već znati i što je s nizom poduzeća iz škverskog sustava, a mnoga su na rubu bankrota zbog neplaćanja i dugotrajne blokade računa, zbog čega se na Trgovačkom sudu u Splitu vode brojni postupci za pokretanje stečaja u tim Debeljakovim tvrtkama kćerima. Već idući tjedan održat će se stečajna ročišta za njih desetak. Mahom su bez imovine, samo s radnicima i dugovima, piše Slobodna Dalmacija.
Radnički sporovi
Radnicima će možda biti najzanimljiviji sporovi koji se tiču njih. Takvih je – po Brodosplitovu popisu – četrdeset. Obično su u pitanju utuženi otkazi ugovora o radu ili sporni iznosi radničkih otpremnina. Na primjer: I.M. iz Splita (nema smisla ljudima iznositi pun identitet pa dajemo samo inicijale) vodi 300.000 kuna tešku parnicu protiv brodogradilišta držeći da je nezakonito ostao bez posla.
Iznosi su različiti jer su takvi i slučajevi. Tako je J.M. iz Zelova tužio škver radi isplate 9139,79 kuna. Zanimljiv je i primjer tužbe koju je protiv BIS-a podnio Sindikat metalaca Hrvatske zbog “nadomještanja suglasnosti za otkaz”. U nerijetkim slučajevima, Debeljakov škver tužili su radnici, najvjerojatnije za neuplaćene mirovinske doprinose, budući da se uz broj predmeta navodi i oznaka HZMO.
Teško se probijati kroz puste tablice u kojima je Brodosplit najčešće u ulozi tuženika i ovršenika, iako ima slučajeva gdje je Debeljakova brodograđevna tvrtka tužitelj ili ovrhovoditelj.
Svote su ponekad simbolične i čini se neobičnim da se ikomu isplati natezati se s Brodosplitom, ali takvi primjeri zorno govore o ugođaju oko tvrtke koja zapošljava gotovo 2000 radnika, ostvaruje stotine milijuna kuna dobiti ili je kapitalizirana u milijardama kuna, kako to voli isticati njezin samoborski vlasnik, istodobno se nalazeći u teškom ponoru nelikvidnosti.
Evo: pod rednim brojem 69, navodi se da je škver ovršenik, a postupak je pokrenula Financijska agencija (Fina) radi isplate čitavih – 375,00 kuna.
Nije ni Debeljak sjedio prekriženih ruku. Tako je u parničnom postupku tužio Republiku Hrvatsku tražeći isplatu više od 120 milijuna kuna. Koliko je poznato, vlasnik posrnuloga splitskog brodogradilišta zaključio je da mu je država svojedobno “bez osnove” naplatila poreza i doprinosa u tranzicijskom razdoblju privatizacije škvera.
A, podsjetimo, ukupan iznos doprinosa države restrukturiranju škvera bio je 7,9 milijardi kuna, od čega je 1,5 milijardi kuna Brodosplitu uplaćeno u novcu nakon potpisa kupoprodajnog ugovora s Debeljakom. Pri čemu je, realno, država za 2,8 milijardi kuna dodatno otkupila pomorsko dobro, iako se to smatra doprinosom brodogradilišta vlastitu restrukturiranju.
Ne zaboravimo i da je Državni ured za reviziju 2017. godine istaknuo da Brodosplit primljenu potporu ne koristi namjenski, te ne ostvaruje unos vlastitog doprinosa troškovima restrukturiranja”, što su Debeljakovi ljudi u škveru nastojali demantirati.
Rekordna tužba – kontra države
Koliko se vidi iz popisa Brodosplitovih sudskih postupaka – ovaj, netom spomenuti, protiv Republike Hrvatske mogao bi biti rekordan po iznosu.
Škver je u sporovima na svim domaćim sudovima. S domaćim i stranim pojedincima, institucijama, organizacijama, ustanovama, tvrtkama, državom. Ali i na međunarodnim sudištima ili arbitražama s brojnim inozemnim partnerima.
Ilustracije radi: u sporu s hrvatskim Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, a u vezi s električnim i elektroničkim otpadom, škver je tuženik u čak 24 upravna postupka (pa se žalio protiv izdanih Fondovih rješenja) ukupne vrijednosti veće od 130.000 kuna. A pojedinačni iznosi kreću se od simboličnih 111 kuna pa do blizu 20.000.
Ili: u tri prekršajna postupka, Carinska uprava utužila je oko 80.000 kuna za carinske prekršaje.
Prava je zanimljivost da je Brodosplit u popisu sudskih postupaka naveo i jedan kazneni. Očito je podnio kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu – u svojstvu oštećenika – za pretrpljenu štetu “tešku” 95 milijuna kuna (13 milijuna eura), kako sami navode.
Prijavili su Erika i Mikaela Kraffta iz Monaka, te njihovu tvrtku Star Clipper s Bahama, za prijevaru u gospodarskom poslovanju. Da ne zalazimo u previše detalja, riječ je o brodovlasnicima koji su s Debeljakom bili završili na arbitraži oko jedrenjaka Golden Horizon (ex Flying Clipper). Škveru je ostao nedovršeni brod, a obitelj Krafft dobila je pravo povrata avansa i odštetu, sve skupa oko 13 milijuna eura.
Koliko Debeljaka žulja slučaj jedrenjaka za kružna putovanja, vidljivo je iz istog popisa: na više sudišta u zemlji i inozemstvu tužio je Kraffta: u Haagu, Frejusu, Draguignanu. Nizozemskoj i Francuskoj. A monegaški brodovlasnici mu uzvraćaju nizom tužbi u Rotterdamu, Splitu, Zagrebu…
U sporu je Brodosplit s austrijskim Strabagom i grčkim Avaxom. Vjerojatno su u pitanju odnosi na pelješkim gradilištima pristupnih cesta, gdje je škver bio podizvođač Grcima na mostu Ston i vijaduktu Prapratno.
Tužili su i vladu Hercegbosanske županije u Livnu.
Pa beogradsku Jugobanku, glavnu splitsku filijalu, u likvidaciji, a u vezi sa stečajnom masom. Parnica se vodi radi proglašenja prethodne bančine ovrhe protiv škvera nedopuštenom: u pitanju je 8,5 milijuna kuna.
Cijeli tekst pročitajte >>ovdje<<.
Damir Tolj
