Kao odgovor na posljednji paket sankcija protiv Rusije, ili točnije njihovo izbjegavanje, brodovi u vlasništvu Irana pohrlili su u Crno more kako bi obavljali transport ruske nafte.
Istraživački tim iz United Against Nuclear Iran (UANI), međunarodne neprofitne organizacije, tvrdi da je dosad identificirano najmanje pet tzv. ‘iranskih brodova duhova’, koji prevoze naftu iz Rusije u Kinu i Indiju, prenosi Splash247.
Daljnjom analizom podataka o transportu s platforme Refinitiv, koju je proveo Global Witness, utvrđeno je da su od početka rata, brodovi u vlasništvu grčkih, ciparskih i malteških subjekta iz mjeseca u mjesec povećavali količinu transportirane ruske nafte.
U veljači, kada je počela invazija Ukrajinu, tvrtke i brodovi povezani s te tri zemlje prevezli su 31 milijun barela ruske nafte. U svibnju je ta brojka skočila na 58 milijuna barela. Na početku rata, brodovi povezani s Grčkom, Ciprom i Maltom činili su tek nešto više od trećine izvoza nafte iz ruskih luka. Do svibnja je ta brojka skočila na nešto više od polovice.
Veći dio transporta obavlja se na način da se nafta prebacuje s broda na brod. U posljednjih nekoliko tjedana, vode u blizini grčke luke Kalamata na Peloponezu pokazale su se kao žarište za provođenje ove aktivnosti. Nedavno je također zabilježen slučaj prebačaja nafte s broda na brod na Atlanskom oceanu, oko 300 milja zapadno od otoka Madeira. Radilo se tu o Aframaxu Zhen I, koji je prebavio oko 100 tisuća tona sirove nafte na VLCC Lauren II. Riječ je o neobičnom slučaju, jer inače se radi sigurnosti ovakve operacije izvode u zaštićenim vodama u blizini obale.
Premda je Europa uvela embargo na uvoz ruske nafte pomorskim putem, što je proces koji će trajati mjesecima, ne postoje nikakve sankcije za europske tvrtke koje prevoze ruski teret na daljnja odredišta, najčešće u Aziju.
Kako javlja Bloomberg, premda je ruski izvoz sirove nafte morskim putem dosegao svoj maksimum u posljednjih šest tjedana, Rusija ipak zarađuje manje od izvoza nafte. Razlog tomu je to što Rusija svojim azijskim kupcima nudi velike popuste kako bi kupili naftu koju Europa izbjegava, piše gCaptain.
Ukupni izvoz sirove nafte morskim putem u tjednu od 30. svibnja do 3. lipnja dosegao je svoju najveću razinu od kraja travnja. Ukupno 38 tankera utovarilo je 27,6 milijuna barela s izvoznih terminala u Rusiji, pokazuju podaci o praćenju plovila i izvješća lučkih agenata. To znači da prosječni protok iznosi 3,94 milijuna barela dnevno, što je za 10 posto više od 3,58 milijuna u tjednu koji je završio 27. svibnja.
Dok je izvoz porastao u tjednu do 3. lipnja, prihod Rusije kretao se u suprotnom smjeru: ukupna zarada pala je na 162 milijuna dolara, što je pad od 5%, ili 9 milijuna dolara. Pad prihoda posljedica je niže izvozne carine po barelu u lipnju.
Carine su pale za 10% u lipnju, na 44,80 dolara po toni, što je ekvivalentno oko 6,11 dolara po barelu, s prijašnje cijene u svibnju od 49,60 dolara po toni, ili 6,81 dolara po barelu. To je velik pad u odnosu na travanj, kada su cijene iznosile 61,20 dolara po toni ili 8,30 dolara po barelu. Riječ je o padu od 27% od travnja, što odražava velike popuste koje Rusija nudi kako bi osigurala prodaju nafte u Aziji.
Reuters također izvještava da su talijanski Eni i španjolski Repsol dobili zeleno svjetlo od SAD-a te da bi mogli početi isporučivati venezuelansku naftu u Europu već sljedećeg mjeseca, po prvi put otkako je prije dvije godine Washington pojačao sankcije Venezueli.
