O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Mirko Todorović iz Pule izložio novu flotu maketa povijesnih brodova

Brodomodelar Mirko Todorović iz Pule jučer je u 18 sati otvorio još jednu izložbu svojih maketa brodova u Zajednici tehničke kulture na Usponu Frane Glavinića 1. Izloženo je ukupno 16 maketa, od čega je šest novih, izrađenih u posljednje tri godine i dosad nisu izlagane. Izložba je to umijeća, minucioznog rada, gomile strpljenja, ustrajnosti, znanja i iskustva, piše Glas Istre.

U tih 16 maketa Mirko je uložio bezbroj radnih sati u svojoj maloj radionici obiteljske kuće na pulskom Kaštanjeru. Ne može ni izbrojiti koliko. Samo za zadnji brod koji je gradio potrebno je oko četiri mjeseca svakodnevnog rada, kaže.

– Mene to veseli, radim brode iz gušta, iz ljubavi, to je moj hobi, a ne posao i nitko to ne može platit. Kod svakog novog broda želim izraditi nešto novo, nešto bolje. Nakon nekoliko godina opet se vratim starom modelu i napravim ga iznova na drugi način. Kad uđem u svoju malu radionu, na sve zaboravim. Nekad ćete me čuti i kleti, govori Mirko i pokazuje drveni element broda – vigote od tri milimetra u koje je trebalo izbušiti tri rupice kroz koje će prolaziti konac koji predstavlja konop. Rupice je izradio zagrijanom iglom jer bilo kakvom bušilicom to nije moguće izvesti. Tri puta vigote su pucale, pa je trebalo krenuti ispočetka. Nekoliko puta se ubo u prste, ali je ipak na koncu uspio dovršiti taj filigranski posao. Tako je sada maketa britanskog kraljevskog jedrenjaka President iz 1760. godine gotova za predstojeću izložbu.

Osim njega, posjetitelji su mogli vidjeti i povijesni britanski jedrenjak Mayflower iz 1620. godine, koji je prevozio prve iseljenike u Ameriku.

Bili su tu i braceri, zatim brod Jadran, pa njemački bojni brod Bismarck 1 i Bismarck 2 te još deset drugih drvenih brodova, nastalih u malom “brodogradilištu” od nekoliko kvadrata. Istaknimo da je samo na palubi Bismarka trebalo ugraditi 1.700 sićušnih elemenata da bi se vjerno prikazao izvorni izgled ovog povijesnog broda.

– Od svih brodova najviše mi se sviđa Mayflower. Na njemu se vidi tko zna raditi brode – veli kalafat malih brodova, umirovljenik Mirko Todorović.

Do sada je izradio veliku flotu, više od stotinu maketa, ali na tome ne staje. Planira se, kaže, više posvetiti hrvatskim brodovima, kao što su bracera, Streljko, hvarska galija, trabakul… Bez 3D printera i drugih čuda tehnologije, ali će ručni rad svakoj maketi udahnuti život i slutnju mora.

Jasna Orlić

Brodomodelar Mirko Todorović iz Pule jučer je u 18 sati otvorio još jednu izložbu svojih maketa brodova u Zajednici tehničke kulture na Usponu Frane Glavinića 1. Izloženo je ukupno 16 maketa, od čega je šest novih, izrađenih u posljednje tri godine i dosad nisu izlagane. Izložba je to umijeća, minucioznog rada, gomile strpljenja, ustrajnosti, znanja i iskustva, piše Glas Istre.

U tih 16 maketa Mirko je uložio bezbroj radnih sati u svojoj maloj radionici obiteljske kuće na pulskom Kaštanjeru. Ne može ni izbrojiti koliko. Samo za zadnji brod koji je gradio potrebno je oko četiri mjeseca svakodnevnog rada, kaže.

– Mene to veseli, radim brode iz gušta, iz ljubavi, to je moj hobi, a ne posao i nitko to ne može platit. Kod svakog novog broda želim izraditi nešto novo, nešto bolje. Nakon nekoliko godina opet se vratim starom modelu i napravim ga iznova na drugi način. Kad uđem u svoju malu radionu, na sve zaboravim. Nekad ćete me čuti i kleti, govori Mirko i pokazuje drveni element broda – vigote od tri milimetra u koje je trebalo izbušiti tri rupice kroz koje će prolaziti konac koji predstavlja konop. Rupice je izradio zagrijanom iglom jer bilo kakvom bušilicom to nije moguće izvesti. Tri puta vigote su pucale, pa je trebalo krenuti ispočetka. Nekoliko puta se ubo u prste, ali je ipak na koncu uspio dovršiti taj filigranski posao. Tako je sada maketa britanskog kraljevskog jedrenjaka President iz 1760. godine gotova za predstojeću izložbu.

Osim njega, posjetitelji su mogli vidjeti i povijesni britanski jedrenjak Mayflower iz 1620. godine, koji je prevozio prve iseljenike u Ameriku.

Bili su tu i braceri, zatim brod Jadran, pa njemački bojni brod Bismarck 1 i Bismarck 2 te još deset drugih drvenih brodova, nastalih u malom “brodogradilištu” od nekoliko kvadrata. Istaknimo da je samo na palubi Bismarka trebalo ugraditi 1.700 sićušnih elemenata da bi se vjerno prikazao izvorni izgled ovog povijesnog broda.

– Od svih brodova najviše mi se sviđa Mayflower. Na njemu se vidi tko zna raditi brode – veli kalafat malih brodova, umirovljenik Mirko Todorović.

Do sada je izradio veliku flotu, više od stotinu maketa, ali na tome ne staje. Planira se, kaže, više posvetiti hrvatskim brodovima, kao što su bracera, Streljko, hvarska galija, trabakul… Bez 3D printera i drugih čuda tehnologije, ali će ručni rad svakoj maketi udahnuti život i slutnju mora.

Jasna Orlić

Što nas pokreće