Stanovnici iz područja Bakra baškotom se hrane od davnina, a posebno pomorci koji su mjesecima “tukli” more. I danas je neizostavan dio gastronomske ponude tog kraja, a prepoznatljiv je i kao bakarski suvenir.
Barba Srećko je godinama “navigavao” na strancu. Bio kapetan. No, na more nikada nije išao bez simbola svoga grada, piše HRT.
– Ja sam imao takvu sreću da sam plovio za Kinu, Indoneziju, Island, to su putovanja oko 6 mjeseci i prvih par mjeseci mi je da imam malo domaćeg i ja sam imel baškote, kaže pomorac u mirovini Srećko Fužinac.
Baškote koji su se u Bakru počeli proizvoditi 1919., u maloj pekarni koja još uvijek radi. Dnevno ispeku i do dvije tisuće komada.
– Imamo velike, tvrde, meke, evo sad se vade mekani, imamo male, zovu se baškotini, isto tvrdi ili mekani, kaže pekar Filip Gaćeša.
Kakvi god – postali su prava turistička atrakcija.
– Baškoti su neka najbolja poveznica Bakra i gastroponude, em su se tradicionalno nosili na more, em su u zadnje vrijeme iskorišteni kao suvenir, ističe direktorica Turističke zajednice Bakar Sonja Jelušić Marić.
A dodatno zanimanje izazvali su projektom “Godina Djevojčice s baškotom” čije polazište predstavlja slika iz fundusa Gradskog muzeja.
– Radi se o slici 74×62 cm, ulje na platnu, donirao ju je gradu Toma Gašparac i povjesničari umjetnosti smjestili su je u 19. stoljeće, prof. Josip Luzer, idejni začetnik projekta.
U doba kada su Bakrom šetala gospoda i kapetani, nad gradom bdjela Bakarska straža.
U doba kada je Bakar bio glavni grad Hrvatske. I upravo zato ovakvi projekti – kako bi mu vratili staru slavu.
