O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Tipovi jedrenjaka od 19. stoljeća

Tema je pomalo i zamršena jer u oblikovanju snasti su odlučivali mnogi faktori. Kod naručivanja broda vlasnik je brodograditelju iskazao svoje želje prema području na kojem će brod ploviti, teretu koji će prevoziti i naravno financijskim mogućnostima. Snast se tokom životnog vijeka broda znala i mijenjati pa su zavisno od potreba na istom jedrenjaku mijenjana i dodavana različita jedra. Poput ljudi drveni brodovi imaju svoje osobnosti i nisu produkt lančane proizvodnje kao što su automobili. Tek novije vrijeme je donijelo u brodogradnji brodove blizance. Pažnju treba obraćati na finese. Primjerice da li su na jarbolu zastupljena samo križna jedra ili je uz njega podignuto i sošno, donosi Gorgonija.

Broj jarbola isto određuje tip. Većinu nazivlja mi smo pobrali iz venecijanskog talijanskog i engleskog jezika. Kad što i iskrivljeno, pa recimo loger nazivamo domaću dvojarbolnu škunu za prijevoz tereta, a to je zapravo naziv za ribarske brodove sjevernoeuropskog područja. Sličnosti u snasti ima, ali trup i namjena sasvim drugo. Pa krenimo od najvećeg:

Križnjak ili nava

Križnjak ili nava (tal. nave < lat. navis: lađa, brod), opći naziv za veći jedrenjak do XVI. st., ponajprije u zemljama Sredozemlja; na hrvatskoj obali uobičajen je bio i naziv nav, ponegdje i punokrižnjak. U XVII., XVIII. i XIX. st. ima tri do najviše pet jarbola. Ima na svim jarbolima križna jedra, a na krmenom ima i sošno jedro radi boljeg manevriranja. Između jarbola je 3-5 letnih jedara, a na pramcu povrh dužeg kosnika 3-4 prečke ili floka. Nava je nastala produljenjem trupa barka. Duljina nava je 50-80 metara a nosivost 1.000-4.000 tona. Posadu čini 15-40 osoba. Gradile su se od drva i čelika a zatim isključivo od čelika.
primjer: Nava »Dvanaesti dubrovački« nosivosti 1.264 tone najveći je dubrovački jedrenjak ikad izrađen u Gružu. Dugu 59,39 m, široku 10,58 m i visoku 6,28 m – s tri jarbola s križnim jedrima, osim na krmenom jarbolu gdje se zbog manevriranja nalazilo sošno jedro, konstruirao je pomorski kapetan Stjepan Bradičić.

Foto: Gorgornija.com

Bark

Bark (eng. barque) je velik jedrenjak za prekooceanska putovanja. Bark se od križnjaka razlikuje prema krmenomu jarbolu na kojem se razapinje samo sošno jedro s trokutnim jedrom (vrškom) iznad njega. Dužine je 40-60 metara i nosivosti 500-1.500 tona. Ima 10-18 članova posade. Bark je zapravo brik čiji je trup proširen i povećana površina jedara. Radi zaštite tereta imao je i 2-4 topa. Daljnjim produljivanjem barka nastajali su kliperi, ali ih neću opisivati jer nisu bili prisutni u našoj brodogradnji. Primjer: Bark Trojednica je imala 479 registarskih tona, sa 41,58 m duljine, 8,62 m širine i 5,58 visine trupa. Sagrađena je 1873. godine u Kraljevici kod brodograditelja Vatroslava Arčanina po narudžbi brodovlasnika Stjepana Turkovića.

Goleta

Goleta ima na svim jarbolima uzdužna jedra, a može imati i do sedam jarbola. Teretni jedrenjak duge plovidbe iz skupine škuna (škunera); kadšto se tako naziva i svaka škuna, tj. jedrenjak s dva ili više jarbola, od kojih je pramčani niži, i s uzdužnim (najčešće sošnim) jedriljem. Mi smo imali Istočnojadranske golete u XIX. st. Najmanji je istočnojadranski jedrenjak namijenjen dugoj plovidbi (po Sredozemlju i okolnim morima). Duljine je 20‒26 m, širine 5‒6,5 m, visine boka 2,5‒3 m, gaza 1–1,5 m, nosivosti 180‒260 t, sa sedam članova posade. Ima dva jarbola s nastavcima. Na pramčanom je jarbolu sošno jedro, a na njegovu su nastavku (produžetku) još tri križna jedra. Na krmenom su jarbolu jedno sošno jedro i vrška. Između kosnika i prednjega jarbola te između prednjega i krmenoga jarbola razapinjali su se letna jedra i prečke. Trup je broda oblih bokova i dna s kobilicom. U manjih je goleta jedno grotlo za ukrcaj tereta u potpalublje, a u većih su dva. U pramčanome su se dijelu potpalublja nalazile prostorije za posadu, dok su zapovjednik i časnici boravili u krmenome dijelu.



Foto: Gorgornija.com

Bark-škuna

Bark-škuna ima tri jarbola. Na pramčanome su jarbolu razapeta križna jedra, a uz njih i široka sošnjača, na gl. jarbolu ima dva do tri križna jedra, a ispod njih sošna, dok krmeni jarbol ima samo sošnjaču i vršku. Bark sa sošnim jedrima na deblima prvih dvaju jarbola i križnim jedrima na njihovim nastavcima, te sa sošnim jedrom i vrškom na krmenome jarbolu, nazivao se bark-škuna.

Barkantina

Barkantina (bark-beštija) ima tri jarbola sa sošnim jedrima i vrškama, ali su na pramčanome, mjesto vrške, križna jedra. Istočnojadranski bark-beštija XIX. st. bio je bark s izmijenjenim jedrima na središnjem i krmenom jarbolu po uzoru na goletu (sošno i gornjača). Ploveći istim brodom, hrvatski kapetani često su mijenjali snast, kako bi brod prilagodili plovidbenim zahtjevima lokalnoga podneblja. Kadšto se nazivao i barkantina. Primjer školski brod Jadran.

Škuna-bark

Škuna-bark ima četiri do pet jarbola, od kojih pramčani jarbol ima križna jedra, a ostali imaju sošna jedra i vrške.

Brik

Brik je križnjak s dvama jarbolima brik, brz trgovački jedrenjak srednje veličine s dvama jarbolima i križnim jedrima te jednim sošnim jedrom na krmenome jarbolu; kadšto brig ili brigantin. Istočnojadranski brik XIX. st. prema obliku trupa i snasti nalikuje uvećanoj → goleti. Prednji jarbol ima do pet križnih jedara, od kojih su donje i srednje s kraticom. Na krmenome jarbolu se osim sošnoga jedra razapinju još četiri križna jedra. Duljine je 32‒42 m, širine 6,5‒8,5 m, visine boka 4‒5 m, gaza 2‒2,5 m, nosivosti 350‒600 t, a ima 10‒12 članova posade. Glasovit je bio brik Splendido (duljine 30 m, 11 članova posade), izgrađen 1850. u riječkom brodogradilištu Andrije Zanona, kojim je hrvatski pomorski kapetan Ivo Visin 1852‒59. oplovio svijet.

Foto: Gorgonija.com

Jedrenjak

Jedrenjak s većinom dva jarbola, a zove se škuna /ˈskuner/) je vrsta jedrenjaka definiranih njihovom opremom 2 ili više jarbola i, u slučaju dvojarbolne škune, prednji je jarbol općenito kraći od glavnog jarbola. Uobičajena varijanta, gornja jedra škune također može biti četvrtasto gornje jedro na prednjem jarbolu, kojem se može dodati i gornje križno jedro, ali ne i na glavnom jarbolu, jer bi to brod učinilo brigantinom. Mnogi škuneri su sa sošnim jedriljem, ali drugi primjeri uključuju Bermuda i staysail škunu. Naziv “škuna” prvi se put pojavio u istočnoj Sjevernoj Americi početkom 1700-ih. Ime može biti povezano s a škotskim jezikom jer na tom jeziku znači preskakanje vode. Enciklopedija site:wikihrhr.top

Foto: Gorgonija.com

Trabakul

Trabakul je jedrenjak s dvama jarbolima i s dvama oglavnima jedrima. Okruglastog je pramca i krme, na pramcu ima oči kao ukras a ispod njih otvore za sidrene lance. Pramčana statva završava jabukom koja je nerijetko modelirana u obliku ljudske glave. Trabakuli su u upotrebi od 18. do početka 20. st. a i kasnije kad jedra bivaju zamijenjena motorom. Manji trabakuli dugi su 14-20 metara nosivosti 40-100 tona, a veći 30 metara i nosivosti 60-200 tona. Stariji trabakuli su imali dva floka, a kasnije jedan flok ili prečku. U kasnijem razvoju trabakula i pramčano i krmeno jedro zamijenjeno je sošnim. Imaju 4-5 članova posade, ponekad i više.

Foto: Gorgonija.com

Pelig

Pelig ima dva jarbola, od kojih je pramčani s oglavnim jedrom, a krmeni sa sošnim. Kasniji peliti su građeni sa štela pramcem pa su se lakše razlikovali od trabakula, a krma je za razliku od istog bila zrcalna. Služio je za ribarenje i prijevoz tereta (60-150 tona) u priobalju. Brodovi su bili prosječno dugi od 16 do 22 metra. Posada se sastojala od 5 do 6 mornara. Pelig je veći od trabakula i najveći obalni brod na Jadranu. Krajem 19. st. veliki pelizi plovili su i do Tihog oceana. Nakon II. svjetskog rata ovi su brodovi registrirani kao motorni jedrenjaci.

Bracera

Bracera je manji brod s jednim, a gdjekad i dvama jarbolima (naročito u Istri i sjevernom Jadranu) te s oglavnim jedrom i prečkom. Bracera je srednjodalmatinski teretni obalni jedrenjak 19. i 20. st. Jarbol se nalazi na kraju 1/3 duljine broda. Često ima i kosnik s jednom prečkom, a jedro je oglavno s dvije okrižice (lantine) i ima tri ruke kratica. Raširena je duž cijele istočne obale Jadrana, a vjerojatno joj je porijeklo vezano za otok Brač. Obrisom se ne razlikuje osobito od gajete, trup joj je oblog dna i bokova. Veće bracere su duge 15-17 metara i mogu krcati 50-70 tona, a manje 7-12 metara za 10-40 tona.

Foto: Gorgonija.com

Leut

Leut je obalna brodica s jednim jarbolom i latinskim jedrom. Leut je jedna od najstarijih veslarica na jedra hrvatske obale, česta kod Neretvana i Omišana, a tijekom vremena raširila se po čitavom Jadranu. Obično se dijeli na manje (do 8,5 metara) i veće (do 15 metara), nosivosti od 6 do 8 tona (ribe). Ima šest vesala, sličan je gajeti, ali puno masivnije građen. Paluba mu je pokrivena, ima snažnu kobilicu, a trup mu je u središnjem dijelu zaobljen. Jarbol se nalazi na 1/3 duljine s latinskim jedrom s jednom kratnicom. Od svih drugih brodova se razlikuje po tome što na pramcu ima skočnicu dugu do 1,2 metara. Posadu čini 7-8 ljudi, a kao ribarski brod u predmotorno doba imao je do 14 članova posade. Nema brzinu, ali je izuzetno otporan na jak vjetar i valove.

Foto: Gorgonija.com

Tema je pomalo i zamršena jer u oblikovanju snasti su odlučivali mnogi faktori. Kod naručivanja broda vlasnik je brodograditelju iskazao svoje želje prema području na kojem će brod ploviti, teretu koji će prevoziti i naravno financijskim mogućnostima. Snast se tokom životnog vijeka broda znala i mijenjati pa su zavisno od potreba na istom jedrenjaku mijenjana i dodavana različita jedra. Poput ljudi drveni brodovi imaju svoje osobnosti i nisu produkt lančane proizvodnje kao što su automobili. Tek novije vrijeme je donijelo u brodogradnji brodove blizance. Pažnju treba obraćati na finese. Primjerice da li su na jarbolu zastupljena samo križna jedra ili je uz njega podignuto i sošno, donosi Gorgonija.

Broj jarbola isto određuje tip. Većinu nazivlja mi smo pobrali iz venecijanskog talijanskog i engleskog jezika. Kad što i iskrivljeno, pa recimo loger nazivamo domaću dvojarbolnu škunu za prijevoz tereta, a to je zapravo naziv za ribarske brodove sjevernoeuropskog područja. Sličnosti u snasti ima, ali trup i namjena sasvim drugo. Pa krenimo od najvećeg:

Križnjak ili nava

Križnjak ili nava (tal. nave < lat. navis: lađa, brod), opći naziv za veći jedrenjak do XVI. st., ponajprije u zemljama Sredozemlja; na hrvatskoj obali uobičajen je bio i naziv nav, ponegdje i punokrižnjak. U XVII., XVIII. i XIX. st. ima tri do najviše pet jarbola. Ima na svim jarbolima križna jedra, a na krmenom ima i sošno jedro radi boljeg manevriranja. Između jarbola je 3-5 letnih jedara, a na pramcu povrh dužeg kosnika 3-4 prečke ili floka. Nava je nastala produljenjem trupa barka. Duljina nava je 50-80 metara a nosivost 1.000-4.000 tona. Posadu čini 15-40 osoba. Gradile su se od drva i čelika a zatim isključivo od čelika.
primjer: Nava »Dvanaesti dubrovački« nosivosti 1.264 tone najveći je dubrovački jedrenjak ikad izrađen u Gružu. Dugu 59,39 m, široku 10,58 m i visoku 6,28 m – s tri jarbola s križnim jedrima, osim na krmenom jarbolu gdje se zbog manevriranja nalazilo sošno jedro, konstruirao je pomorski kapetan Stjepan Bradičić.

Foto: Gorgornija.com

Bark

Bark (eng. barque) je velik jedrenjak za prekooceanska putovanja. Bark se od križnjaka razlikuje prema krmenomu jarbolu na kojem se razapinje samo sošno jedro s trokutnim jedrom (vrškom) iznad njega. Dužine je 40-60 metara i nosivosti 500-1.500 tona. Ima 10-18 članova posade. Bark je zapravo brik čiji je trup proširen i povećana površina jedara. Radi zaštite tereta imao je i 2-4 topa. Daljnjim produljivanjem barka nastajali su kliperi, ali ih neću opisivati jer nisu bili prisutni u našoj brodogradnji. Primjer: Bark Trojednica je imala 479 registarskih tona, sa 41,58 m duljine, 8,62 m širine i 5,58 visine trupa. Sagrađena je 1873. godine u Kraljevici kod brodograditelja Vatroslava Arčanina po narudžbi brodovlasnika Stjepana Turkovića.

Goleta

Goleta ima na svim jarbolima uzdužna jedra, a može imati i do sedam jarbola. Teretni jedrenjak duge plovidbe iz skupine škuna (škunera); kadšto se tako naziva i svaka škuna, tj. jedrenjak s dva ili više jarbola, od kojih je pramčani niži, i s uzdužnim (najčešće sošnim) jedriljem. Mi smo imali Istočnojadranske golete u XIX. st. Najmanji je istočnojadranski jedrenjak namijenjen dugoj plovidbi (po Sredozemlju i okolnim morima). Duljine je 20‒26 m, širine 5‒6,5 m, visine boka 2,5‒3 m, gaza 1–1,5 m, nosivosti 180‒260 t, sa sedam članova posade. Ima dva jarbola s nastavcima. Na pramčanom je jarbolu sošno jedro, a na njegovu su nastavku (produžetku) još tri križna jedra. Na krmenom su jarbolu jedno sošno jedro i vrška. Između kosnika i prednjega jarbola te između prednjega i krmenoga jarbola razapinjali su se letna jedra i prečke. Trup je broda oblih bokova i dna s kobilicom. U manjih je goleta jedno grotlo za ukrcaj tereta u potpalublje, a u većih su dva. U pramčanome su se dijelu potpalublja nalazile prostorije za posadu, dok su zapovjednik i časnici boravili u krmenome dijelu.



Foto: Gorgornija.com

Bark-škuna

Bark-škuna ima tri jarbola. Na pramčanome su jarbolu razapeta križna jedra, a uz njih i široka sošnjača, na gl. jarbolu ima dva do tri križna jedra, a ispod njih sošna, dok krmeni jarbol ima samo sošnjaču i vršku. Bark sa sošnim jedrima na deblima prvih dvaju jarbola i križnim jedrima na njihovim nastavcima, te sa sošnim jedrom i vrškom na krmenome jarbolu, nazivao se bark-škuna.

Barkantina

Barkantina (bark-beštija) ima tri jarbola sa sošnim jedrima i vrškama, ali su na pramčanome, mjesto vrške, križna jedra. Istočnojadranski bark-beštija XIX. st. bio je bark s izmijenjenim jedrima na središnjem i krmenom jarbolu po uzoru na goletu (sošno i gornjača). Ploveći istim brodom, hrvatski kapetani često su mijenjali snast, kako bi brod prilagodili plovidbenim zahtjevima lokalnoga podneblja. Kadšto se nazivao i barkantina. Primjer školski brod Jadran.

Škuna-bark

Škuna-bark ima četiri do pet jarbola, od kojih pramčani jarbol ima križna jedra, a ostali imaju sošna jedra i vrške.

Brik

Brik je križnjak s dvama jarbolima brik, brz trgovački jedrenjak srednje veličine s dvama jarbolima i križnim jedrima te jednim sošnim jedrom na krmenome jarbolu; kadšto brig ili brigantin. Istočnojadranski brik XIX. st. prema obliku trupa i snasti nalikuje uvećanoj → goleti. Prednji jarbol ima do pet križnih jedara, od kojih su donje i srednje s kraticom. Na krmenome jarbolu se osim sošnoga jedra razapinju još četiri križna jedra. Duljine je 32‒42 m, širine 6,5‒8,5 m, visine boka 4‒5 m, gaza 2‒2,5 m, nosivosti 350‒600 t, a ima 10‒12 članova posade. Glasovit je bio brik Splendido (duljine 30 m, 11 članova posade), izgrađen 1850. u riječkom brodogradilištu Andrije Zanona, kojim je hrvatski pomorski kapetan Ivo Visin 1852‒59. oplovio svijet.

Foto: Gorgonija.com

Jedrenjak

Jedrenjak s većinom dva jarbola, a zove se škuna /ˈskuner/) je vrsta jedrenjaka definiranih njihovom opremom 2 ili više jarbola i, u slučaju dvojarbolne škune, prednji je jarbol općenito kraći od glavnog jarbola. Uobičajena varijanta, gornja jedra škune također može biti četvrtasto gornje jedro na prednjem jarbolu, kojem se može dodati i gornje križno jedro, ali ne i na glavnom jarbolu, jer bi to brod učinilo brigantinom. Mnogi škuneri su sa sošnim jedriljem, ali drugi primjeri uključuju Bermuda i staysail škunu. Naziv “škuna” prvi se put pojavio u istočnoj Sjevernoj Americi početkom 1700-ih. Ime može biti povezano s a škotskim jezikom jer na tom jeziku znači preskakanje vode. Enciklopedija site:wikihrhr.top

Foto: Gorgonija.com

Trabakul

Trabakul je jedrenjak s dvama jarbolima i s dvama oglavnima jedrima. Okruglastog je pramca i krme, na pramcu ima oči kao ukras a ispod njih otvore za sidrene lance. Pramčana statva završava jabukom koja je nerijetko modelirana u obliku ljudske glave. Trabakuli su u upotrebi od 18. do početka 20. st. a i kasnije kad jedra bivaju zamijenjena motorom. Manji trabakuli dugi su 14-20 metara nosivosti 40-100 tona, a veći 30 metara i nosivosti 60-200 tona. Stariji trabakuli su imali dva floka, a kasnije jedan flok ili prečku. U kasnijem razvoju trabakula i pramčano i krmeno jedro zamijenjeno je sošnim. Imaju 4-5 članova posade, ponekad i više.

Foto: Gorgonija.com

Pelig

Pelig ima dva jarbola, od kojih je pramčani s oglavnim jedrom, a krmeni sa sošnim. Kasniji peliti su građeni sa štela pramcem pa su se lakše razlikovali od trabakula, a krma je za razliku od istog bila zrcalna. Služio je za ribarenje i prijevoz tereta (60-150 tona) u priobalju. Brodovi su bili prosječno dugi od 16 do 22 metra. Posada se sastojala od 5 do 6 mornara. Pelig je veći od trabakula i najveći obalni brod na Jadranu. Krajem 19. st. veliki pelizi plovili su i do Tihog oceana. Nakon II. svjetskog rata ovi su brodovi registrirani kao motorni jedrenjaci.

Bracera

Bracera je manji brod s jednim, a gdjekad i dvama jarbolima (naročito u Istri i sjevernom Jadranu) te s oglavnim jedrom i prečkom. Bracera je srednjodalmatinski teretni obalni jedrenjak 19. i 20. st. Jarbol se nalazi na kraju 1/3 duljine broda. Često ima i kosnik s jednom prečkom, a jedro je oglavno s dvije okrižice (lantine) i ima tri ruke kratica. Raširena je duž cijele istočne obale Jadrana, a vjerojatno joj je porijeklo vezano za otok Brač. Obrisom se ne razlikuje osobito od gajete, trup joj je oblog dna i bokova. Veće bracere su duge 15-17 metara i mogu krcati 50-70 tona, a manje 7-12 metara za 10-40 tona.

Foto: Gorgonija.com

Leut

Leut je obalna brodica s jednim jarbolom i latinskim jedrom. Leut je jedna od najstarijih veslarica na jedra hrvatske obale, česta kod Neretvana i Omišana, a tijekom vremena raširila se po čitavom Jadranu. Obično se dijeli na manje (do 8,5 metara) i veće (do 15 metara), nosivosti od 6 do 8 tona (ribe). Ima šest vesala, sličan je gajeti, ali puno masivnije građen. Paluba mu je pokrivena, ima snažnu kobilicu, a trup mu je u središnjem dijelu zaobljen. Jarbol se nalazi na 1/3 duljine s latinskim jedrom s jednom kratnicom. Od svih drugih brodova se razlikuje po tome što na pramcu ima skočnicu dugu do 1,2 metara. Posadu čini 7-8 ljudi, a kao ribarski brod u predmotorno doba imao je do 14 članova posade. Nema brzinu, ali je izuzetno otporan na jak vjetar i valove.

Foto: Gorgonija.com

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video

Tema je pomalo i zamršena jer u oblikovanju snasti su odlučivali mnogi faktori. Kod naručivanja broda vlasnik je brodograditelju iskazao svoje želje prema području na kojem će brod ploviti, teretu koji će prevoziti i naravno financijskim mogućnostima. Snast se tokom životnog vijeka broda znala i mijenjati pa su zavisno od potreba na istom jedrenjaku mijenjana i dodavana različita jedra. Poput ljudi drveni brodovi imaju svoje osobnosti i nisu produkt lančane proizvodnje kao što su automobili. Tek novije vrijeme je donijelo u brodogradnji brodove blizance. Pažnju treba obraćati na finese. Primjerice da li su na jarbolu zastupljena samo križna jedra ili je uz njega podignuto i sošno, donosi Gorgonija.

Broj jarbola isto određuje tip. Većinu nazivlja mi smo pobrali iz venecijanskog talijanskog i engleskog jezika. Kad što i iskrivljeno, pa recimo loger nazivamo domaću dvojarbolnu škunu za prijevoz tereta, a to je zapravo naziv za ribarske brodove sjevernoeuropskog područja. Sličnosti u snasti ima, ali trup i namjena sasvim drugo. Pa krenimo od najvećeg:

Križnjak ili nava

Križnjak ili nava (tal. nave < lat. navis: lađa, brod), opći naziv za veći jedrenjak do XVI. st., ponajprije u zemljama Sredozemlja; na hrvatskoj obali uobičajen je bio i naziv nav, ponegdje i punokrižnjak. U XVII., XVIII. i XIX. st. ima tri do najviše pet jarbola. Ima na svim jarbolima križna jedra, a na krmenom ima i sošno jedro radi boljeg manevriranja. Između jarbola je 3-5 letnih jedara, a na pramcu povrh dužeg kosnika 3-4 prečke ili floka. Nava je nastala produljenjem trupa barka. Duljina nava je 50-80 metara a nosivost 1.000-4.000 tona. Posadu čini 15-40 osoba. Gradile su se od drva i čelika a zatim isključivo od čelika.
primjer: Nava »Dvanaesti dubrovački« nosivosti 1.264 tone najveći je dubrovački jedrenjak ikad izrađen u Gružu. Dugu 59,39 m, široku 10,58 m i visoku 6,28 m – s tri jarbola s križnim jedrima, osim na krmenom jarbolu gdje se zbog manevriranja nalazilo sošno jedro, konstruirao je pomorski kapetan Stjepan Bradičić.

Foto: Gorgornija.com

Bark

Bark (eng. barque) je velik jedrenjak za prekooceanska putovanja. Bark se od križnjaka razlikuje prema krmenomu jarbolu na kojem se razapinje samo sošno jedro s trokutnim jedrom (vrškom) iznad njega. Dužine je 40-60 metara i nosivosti 500-1.500 tona. Ima 10-18 članova posade. Bark je zapravo brik čiji je trup proširen i povećana površina jedara. Radi zaštite tereta imao je i 2-4 topa. Daljnjim produljivanjem barka nastajali su kliperi, ali ih neću opisivati jer nisu bili prisutni u našoj brodogradnji. Primjer: Bark Trojednica je imala 479 registarskih tona, sa 41,58 m duljine, 8,62 m širine i 5,58 visine trupa. Sagrađena je 1873. godine u Kraljevici kod brodograditelja Vatroslava Arčanina po narudžbi brodovlasnika Stjepana Turkovića.

Goleta

Goleta ima na svim jarbolima uzdužna jedra, a može imati i do sedam jarbola. Teretni jedrenjak duge plovidbe iz skupine škuna (škunera); kadšto se tako naziva i svaka škuna, tj. jedrenjak s dva ili više jarbola, od kojih je pramčani niži, i s uzdužnim (najčešće sošnim) jedriljem. Mi smo imali Istočnojadranske golete u XIX. st. Najmanji je istočnojadranski jedrenjak namijenjen dugoj plovidbi (po Sredozemlju i okolnim morima). Duljine je 20‒26 m, širine 5‒6,5 m, visine boka 2,5‒3 m, gaza 1–1,5 m, nosivosti 180‒260 t, sa sedam članova posade. Ima dva jarbola s nastavcima. Na pramčanom je jarbolu sošno jedro, a na njegovu su nastavku (produžetku) još tri križna jedra. Na krmenom su jarbolu jedno sošno jedro i vrška. Između kosnika i prednjega jarbola te između prednjega i krmenoga jarbola razapinjali su se letna jedra i prečke. Trup je broda oblih bokova i dna s kobilicom. U manjih je goleta jedno grotlo za ukrcaj tereta u potpalublje, a u većih su dva. U pramčanome su se dijelu potpalublja nalazile prostorije za posadu, dok su zapovjednik i časnici boravili u krmenome dijelu.



Foto: Gorgornija.com

Bark-škuna

Bark-škuna ima tri jarbola. Na pramčanome su jarbolu razapeta križna jedra, a uz njih i široka sošnjača, na gl. jarbolu ima dva do tri križna jedra, a ispod njih sošna, dok krmeni jarbol ima samo sošnjaču i vršku. Bark sa sošnim jedrima na deblima prvih dvaju jarbola i križnim jedrima na njihovim nastavcima, te sa sošnim jedrom i vrškom na krmenome jarbolu, nazivao se bark-škuna.

Barkantina

Barkantina (bark-beštija) ima tri jarbola sa sošnim jedrima i vrškama, ali su na pramčanome, mjesto vrške, križna jedra. Istočnojadranski bark-beštija XIX. st. bio je bark s izmijenjenim jedrima na središnjem i krmenom jarbolu po uzoru na goletu (sošno i gornjača). Ploveći istim brodom, hrvatski kapetani često su mijenjali snast, kako bi brod prilagodili plovidbenim zahtjevima lokalnoga podneblja. Kadšto se nazivao i barkantina. Primjer školski brod Jadran.

Škuna-bark

Škuna-bark ima četiri do pet jarbola, od kojih pramčani jarbol ima križna jedra, a ostali imaju sošna jedra i vrške.

Brik

Brik je križnjak s dvama jarbolima brik, brz trgovački jedrenjak srednje veličine s dvama jarbolima i križnim jedrima te jednim sošnim jedrom na krmenome jarbolu; kadšto brig ili brigantin. Istočnojadranski brik XIX. st. prema obliku trupa i snasti nalikuje uvećanoj → goleti. Prednji jarbol ima do pet križnih jedara, od kojih su donje i srednje s kraticom. Na krmenome jarbolu se osim sošnoga jedra razapinju još četiri križna jedra. Duljine je 32‒42 m, širine 6,5‒8,5 m, visine boka 4‒5 m, gaza 2‒2,5 m, nosivosti 350‒600 t, a ima 10‒12 članova posade. Glasovit je bio brik Splendido (duljine 30 m, 11 članova posade), izgrađen 1850. u riječkom brodogradilištu Andrije Zanona, kojim je hrvatski pomorski kapetan Ivo Visin 1852‒59. oplovio svijet.

Foto: Gorgonija.com

Jedrenjak

Jedrenjak s većinom dva jarbola, a zove se škuna /ˈskuner/) je vrsta jedrenjaka definiranih njihovom opremom 2 ili više jarbola i, u slučaju dvojarbolne škune, prednji je jarbol općenito kraći od glavnog jarbola. Uobičajena varijanta, gornja jedra škune također može biti četvrtasto gornje jedro na prednjem jarbolu, kojem se može dodati i gornje križno jedro, ali ne i na glavnom jarbolu, jer bi to brod učinilo brigantinom. Mnogi škuneri su sa sošnim jedriljem, ali drugi primjeri uključuju Bermuda i staysail škunu. Naziv “škuna” prvi se put pojavio u istočnoj Sjevernoj Americi početkom 1700-ih. Ime može biti povezano s a škotskim jezikom jer na tom jeziku znači preskakanje vode. Enciklopedija site:wikihrhr.top

Foto: Gorgonija.com

Trabakul

Trabakul je jedrenjak s dvama jarbolima i s dvama oglavnima jedrima. Okruglastog je pramca i krme, na pramcu ima oči kao ukras a ispod njih otvore za sidrene lance. Pramčana statva završava jabukom koja je nerijetko modelirana u obliku ljudske glave. Trabakuli su u upotrebi od 18. do početka 20. st. a i kasnije kad jedra bivaju zamijenjena motorom. Manji trabakuli dugi su 14-20 metara nosivosti 40-100 tona, a veći 30 metara i nosivosti 60-200 tona. Stariji trabakuli su imali dva floka, a kasnije jedan flok ili prečku. U kasnijem razvoju trabakula i pramčano i krmeno jedro zamijenjeno je sošnim. Imaju 4-5 članova posade, ponekad i više.

Foto: Gorgonija.com

Pelig

Pelig ima dva jarbola, od kojih je pramčani s oglavnim jedrom, a krmeni sa sošnim. Kasniji peliti su građeni sa štela pramcem pa su se lakše razlikovali od trabakula, a krma je za razliku od istog bila zrcalna. Služio je za ribarenje i prijevoz tereta (60-150 tona) u priobalju. Brodovi su bili prosječno dugi od 16 do 22 metra. Posada se sastojala od 5 do 6 mornara. Pelig je veći od trabakula i najveći obalni brod na Jadranu. Krajem 19. st. veliki pelizi plovili su i do Tihog oceana. Nakon II. svjetskog rata ovi su brodovi registrirani kao motorni jedrenjaci.

Bracera

Bracera je manji brod s jednim, a gdjekad i dvama jarbolima (naročito u Istri i sjevernom Jadranu) te s oglavnim jedrom i prečkom. Bracera je srednjodalmatinski teretni obalni jedrenjak 19. i 20. st. Jarbol se nalazi na kraju 1/3 duljine broda. Često ima i kosnik s jednom prečkom, a jedro je oglavno s dvije okrižice (lantine) i ima tri ruke kratica. Raširena je duž cijele istočne obale Jadrana, a vjerojatno joj je porijeklo vezano za otok Brač. Obrisom se ne razlikuje osobito od gajete, trup joj je oblog dna i bokova. Veće bracere su duge 15-17 metara i mogu krcati 50-70 tona, a manje 7-12 metara za 10-40 tona.

Foto: Gorgonija.com

Leut

Leut je obalna brodica s jednim jarbolom i latinskim jedrom. Leut je jedna od najstarijih veslarica na jedra hrvatske obale, česta kod Neretvana i Omišana, a tijekom vremena raširila se po čitavom Jadranu. Obično se dijeli na manje (do 8,5 metara) i veće (do 15 metara), nosivosti od 6 do 8 tona (ribe). Ima šest vesala, sličan je gajeti, ali puno masivnije građen. Paluba mu je pokrivena, ima snažnu kobilicu, a trup mu je u središnjem dijelu zaobljen. Jarbol se nalazi na 1/3 duljine s latinskim jedrom s jednom kratnicom. Od svih drugih brodova se razlikuje po tome što na pramcu ima skočnicu dugu do 1,2 metara. Posadu čini 7-8 ljudi, a kao ribarski brod u predmotorno doba imao je do 14 članova posade. Nema brzinu, ali je izuzetno otporan na jak vjetar i valove.

Foto: Gorgonija.com