O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

ICS: Pomorcima se treba osigurati bolji pristup zdravstvenoj skrbi na obali

Međunarodna brodarska komora (ICS) poziva vlade svijeta da poduzmu korake kako bi se pomorcima osigurao pristup zdravstvenoj skrbi na kopnu nakon što se pandemija počne smirivati.

ICS je primijetio da su ograničenja u lukama i gotovo nepostojeći izlasci na obalu doveli do porasta tzv. “digitalne zdravstvene zaštite” i telemedicinskih usluga tijekom pandemije, ali još uvijek postoji zabrinutost oko pristupa osobnoj i hitnoj medicinskoj skrbi za pomorce u budućnosti, piše The Seafarer Times.

Ranije ove godine otkriveno je da se pomorcima i dalje često odbija pružanje hitne medicinske pomoći u lukama, navodi ICS.

Ismael Cobos Delgado, zamjenik direktora Odjela za pomorsku sigurnost Međunarodne pomorske organizacije (IMO), navodi da je IMO-ov krizni tim tijekom pandemije primio velik broj zahtjeva za pomoć od pomoraca koji se nisu mogli iskrcati s broda kako bi dobili medicinsku pomoć na kopnu.

“Pružanje pravovremene hitne medicinske pomoći često je pitanje života i smrti. Iako su telemedicina i priručnici na brodu vrijedni izvori informacija, postoji i zakonska obveza prema konvencijama IMO-a i ILO-a da se pomorcima u nevolji pruži pomoć, što naravno uključuje medicinsku pomoć”, kaže Delgado.

Problematično “novo normalno”

ICS ističe javno objavljene primjere uskraćivanja medicinske skrbi članovima posade. Bilo je slučajeva u kojima se pomorce sa slomljenim udovima zamolilo da ostanu na brodu i uzmu lijekove protiv bolova, a tu je i primjer upravitelja stroja kojemu, iako je povraćao krv, nije dopušteno da se iskrca. Također, u jednom slučaju je odbijena repatrijacija tijela zapovjednika nakon što je umro od srčanog udara na brodu.

“U nedostatku pristupa medicinskoj skrbi na obali, brodovlasnici i pomorci morali su razviti strategije kako bi postali samodostatniji”, rekao je ICS.

Posada često mora djelovati kao hitna služba, oslanjajući se na telemedicinske usluge i pisane medicinske priručnike na brodu.

“Ne samo da je to dovelo do poziva da se ažuriraju pisani priručnici, koje je osigurava Svjetska zdravstvena organizacija ili država zastave, već je ovaj problem također doveo do stavljanja većeg fokusa na preventivne radnje i podizanje svijesti o dostupnim resursima za članove posade”, kaže ICS.

Sandra Welch, izvršna direktorica Seafarers Hospital Society, rekla je da su i dalje prisutni mnogi problemi koji su tijekom pandemije započeli ili su se pogoršali. Rekla je da “novo normalno” uključuje i teškoće u ostvarivanju prava izlaska na obalu i pristupa medicinskim uslugama.

“To je jedan od razloga zbog kojih smo proširili naše usluge. Sada ne samo da podržavamo pomorce koji nas izravno kontaktiraju, već također pružamo informacije koje bi mogle pomoći u preventivnim mjerama. Primjer su fizioterapijske vježbe koje mogu pomoći u smanjenju rizika od ozljeda mišićno-koštanog sustava kao rezultat fizičkog rada”, kaže Welch.

Međunarodna organizacija rada (ILO) tvrdi da uskraćivanje medicinske pomoći pomorcima dodatno opterećuje i globalni lanac opskrbe. “Situacija sa smjenom posade je kritična i čini se da se pogoršava, što ugrožava sigurnu i neprekinutu isporuku vitalnih zaliha”, kaže ILO.

Zastarjela medicinska oprema i materijali

ICS je također pokrenuo pitanje nepraktičnih medicinskih priručnika koji se nalaze na plovilima, što je zabrinutost koju dijele pomorci, ali i brodovlasnici i operateri. Primjerice, Međunarodni medicinski vodič za brodove Svjetske zdravstvene organizacije smatra se zastarjelim i “previše stručnim” po prirodi, što pomorcima, osobito onima koji ne poznaju baš najbolje engleski jezik, otežava korištenje.

“WHO-ov Međunarodni medicinski vodič za brodove (treće izdanje, 2007.) nisu revidirali oni kojima je priručnik namijenjen – pomorci, već su ga odobrili liječnici”, rekao je kapetan Pradeep Chawla iz Anglo Easterna.

“Iako priručnik osigurava da su pruženi medicinski savjeti točni, njegova stvarna praktična upotreba ostavlja mnoga pitanja. Ako imate hitan slučaj, poput srčanog udara na brodu, onda nemate vremena pretraživati debeli priručnik i čitati cijelu stranicu teksta. Ono što trebate je kratak popis koraka koje trebate slijediti, idealno u slikovnom formatu, a bilo bi najbolje da su dostupni kao kartice, a ne kao cijela knjiga”, kaže kapetan Chawla.

ICS kaže da je trenutno u nastajanju novi medicinski priručnik, Međunarodni medicinski vodič za pomorce i ribare (prvo izdanje), koji će biti objavljen u studenom ove godine. Dizajniran je da bude jednostavniji i lakši za korištenje.

Obuka pružanja prve pomoći za pomorce

Uz zabrinutost oko materijala, kapetan Chawla također ističe da obuka za pružanje medicinske skrbi na brodu koja se trenutno pruža pomorcima nije adekvatna.

“Moj prijedlog je da se trajanje obuke produži i da se tečajevima utvrdi minimum potrebne opreme i lijekova”, rekao je kapetan Chawla, dodajući da bi trebala postojati standardizirana obuka prve pomoći, pošto različite regije, ali i medicinske ustanove, mogu imati različite metode i upućivati pomorce da koriste lijekove, metode ili opremu koja je zastarjela, nedostupna u nekoj regiji ili s kojima pomorac nije upoznat.

“Iako bi međunarodni priručnik mogao biti prvi korak prema standardizaciji medicinske obuke pomoraca, međunarodni propisi moraju se ažurirati kako bi se poboljšala zdravstvena skrb pomoraca. Mora se i stati na kraj tome da vlade blokiraju pristup medicinskoj pomoći na kopnu za pomorce”, navodi ICS.

Međunarodna brodarska komora (ICS) poziva vlade svijeta da poduzmu korake kako bi se pomorcima osigurao pristup zdravstvenoj skrbi na kopnu nakon što se pandemija počne smirivati.

ICS je primijetio da su ograničenja u lukama i gotovo nepostojeći izlasci na obalu doveli do porasta tzv. “digitalne zdravstvene zaštite” i telemedicinskih usluga tijekom pandemije, ali još uvijek postoji zabrinutost oko pristupa osobnoj i hitnoj medicinskoj skrbi za pomorce u budućnosti, piše The Seafarer Times.

Ranije ove godine otkriveno je da se pomorcima i dalje često odbija pružanje hitne medicinske pomoći u lukama, navodi ICS.

Ismael Cobos Delgado, zamjenik direktora Odjela za pomorsku sigurnost Međunarodne pomorske organizacije (IMO), navodi da je IMO-ov krizni tim tijekom pandemije primio velik broj zahtjeva za pomoć od pomoraca koji se nisu mogli iskrcati s broda kako bi dobili medicinsku pomoć na kopnu.

“Pružanje pravovremene hitne medicinske pomoći često je pitanje života i smrti. Iako su telemedicina i priručnici na brodu vrijedni izvori informacija, postoji i zakonska obveza prema konvencijama IMO-a i ILO-a da se pomorcima u nevolji pruži pomoć, što naravno uključuje medicinsku pomoć”, kaže Delgado.

Problematično “novo normalno”

ICS ističe javno objavljene primjere uskraćivanja medicinske skrbi članovima posade. Bilo je slučajeva u kojima se pomorce sa slomljenim udovima zamolilo da ostanu na brodu i uzmu lijekove protiv bolova, a tu je i primjer upravitelja stroja kojemu, iako je povraćao krv, nije dopušteno da se iskrca. Također, u jednom slučaju je odbijena repatrijacija tijela zapovjednika nakon što je umro od srčanog udara na brodu.

“U nedostatku pristupa medicinskoj skrbi na obali, brodovlasnici i pomorci morali su razviti strategije kako bi postali samodostatniji”, rekao je ICS.

Posada često mora djelovati kao hitna služba, oslanjajući se na telemedicinske usluge i pisane medicinske priručnike na brodu.

“Ne samo da je to dovelo do poziva da se ažuriraju pisani priručnici, koje je osigurava Svjetska zdravstvena organizacija ili država zastave, već je ovaj problem također doveo do stavljanja većeg fokusa na preventivne radnje i podizanje svijesti o dostupnim resursima za članove posade”, kaže ICS.

Sandra Welch, izvršna direktorica Seafarers Hospital Society, rekla je da su i dalje prisutni mnogi problemi koji su tijekom pandemije započeli ili su se pogoršali. Rekla je da “novo normalno” uključuje i teškoće u ostvarivanju prava izlaska na obalu i pristupa medicinskim uslugama.

“To je jedan od razloga zbog kojih smo proširili naše usluge. Sada ne samo da podržavamo pomorce koji nas izravno kontaktiraju, već također pružamo informacije koje bi mogle pomoći u preventivnim mjerama. Primjer su fizioterapijske vježbe koje mogu pomoći u smanjenju rizika od ozljeda mišićno-koštanog sustava kao rezultat fizičkog rada”, kaže Welch.

Međunarodna organizacija rada (ILO) tvrdi da uskraćivanje medicinske pomoći pomorcima dodatno opterećuje i globalni lanac opskrbe. “Situacija sa smjenom posade je kritična i čini se da se pogoršava, što ugrožava sigurnu i neprekinutu isporuku vitalnih zaliha”, kaže ILO.

Zastarjela medicinska oprema i materijali

ICS je također pokrenuo pitanje nepraktičnih medicinskih priručnika koji se nalaze na plovilima, što je zabrinutost koju dijele pomorci, ali i brodovlasnici i operateri. Primjerice, Međunarodni medicinski vodič za brodove Svjetske zdravstvene organizacije smatra se zastarjelim i “previše stručnim” po prirodi, što pomorcima, osobito onima koji ne poznaju baš najbolje engleski jezik, otežava korištenje.

“WHO-ov Međunarodni medicinski vodič za brodove (treće izdanje, 2007.) nisu revidirali oni kojima je priručnik namijenjen – pomorci, već su ga odobrili liječnici”, rekao je kapetan Pradeep Chawla iz Anglo Easterna.

“Iako priručnik osigurava da su pruženi medicinski savjeti točni, njegova stvarna praktična upotreba ostavlja mnoga pitanja. Ako imate hitan slučaj, poput srčanog udara na brodu, onda nemate vremena pretraživati debeli priručnik i čitati cijelu stranicu teksta. Ono što trebate je kratak popis koraka koje trebate slijediti, idealno u slikovnom formatu, a bilo bi najbolje da su dostupni kao kartice, a ne kao cijela knjiga”, kaže kapetan Chawla.

ICS kaže da je trenutno u nastajanju novi medicinski priručnik, Međunarodni medicinski vodič za pomorce i ribare (prvo izdanje), koji će biti objavljen u studenom ove godine. Dizajniran je da bude jednostavniji i lakši za korištenje.

Obuka pružanja prve pomoći za pomorce

Uz zabrinutost oko materijala, kapetan Chawla također ističe da obuka za pružanje medicinske skrbi na brodu koja se trenutno pruža pomorcima nije adekvatna.

“Moj prijedlog je da se trajanje obuke produži i da se tečajevima utvrdi minimum potrebne opreme i lijekova”, rekao je kapetan Chawla, dodajući da bi trebala postojati standardizirana obuka prve pomoći, pošto različite regije, ali i medicinske ustanove, mogu imati različite metode i upućivati pomorce da koriste lijekove, metode ili opremu koja je zastarjela, nedostupna u nekoj regiji ili s kojima pomorac nije upoznat.

“Iako bi međunarodni priručnik mogao biti prvi korak prema standardizaciji medicinske obuke pomoraca, međunarodni propisi moraju se ažurirati kako bi se poboljšala zdravstvena skrb pomoraca. Mora se i stati na kraj tome da vlade blokiraju pristup medicinskoj pomoći na kopnu za pomorce”, navodi ICS.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video