Tek nešto više od 150 dana preostalo je do stupanja na snagu novog propisa Međunarodne pomorske organizacije, kojim IMO nastoji dekarbonizirati pomorsku industriju. Međutim, novo istraživanje VesselsValuea otkriva da više od 75% svjetske flote, uključujući tankere, bulk carriere i kontejnerske brodove, neće biti u skladu sa zahtjevima propisa. Neki analitičari pribojavaju se da će to uzrokovati globalnu nestašicu hrane i energenata.
Međunarodna pomorska organizacija je 2021. godine usvojila je dva nova zahtjeva za energetsku učinkovitost – EEXI i Carbon Intensity Indicator (CII) kao dio globalnih mjera za smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) u pomorskom prometu.
IMO-ov Energy Efficiency Existing Index (EEXI) je sustav temeljen na poticajima koji potiče brodovlasnike da poboljšaju energetsku učinkovitost brodova. Indeks koristi brzinu plovila, kapacitet tereta i druge faktore za izračunavanje ocjene, a što je veći rezultat, plovilo je energetski učinkovitije, piše gCaptain. Točnije, EEXI mjeri emisije CO2 broda po obavljenom transportu, isključivo uzimajući u obzir parametre dizajna broda.
EEXI je sličan je indeksu energetske učinkovitosti (EEDI), koji je na snazi od 2013. godine. Ovi indeksi u praksi mjere isto; međutim, EEDI se primjenjuje na nove brodove, dok se EEXI primjenjuje retrospektivno na postojeća plovila koja možda i nisu građena uzimajući u obzir održivost i energetsku učinkovitost, piše The Maritime Executive.
Indeks je osmišljen kako bi motivirao brodovlasnike i operatere da ulažu u mjere energetske učinkovitosti koje će smanjiti potrošnju goriva i emisije stakleničkih plinova. Brod mora dobiti EEXI odobrenje jednom tijekom svog “životnog vijeka”, a najkasnije 2023. godine.
“Prije provođenja potrebnih izmjena, više od 75% flote – uključujući bulk carriere, tankere i kontejnerske brodove – neće biti u skladu s EEXI indeksom koji stupa na snagu sljedeće godine”, kaže analitičar Joey Daly u novom izvješću VesselsValue, a prenosi Splash247.
Plovidba smanjenom brzinom
Uzevši u obzir predviđanje VesselsValuea, postavlja se pitanje – što se može učiniti da se brodovi usklade s novim propisima?
Brodovlasnici mogu ispuniti cilj izgradnjom novih ekološki prihvatljivih brodova, ulaganjem u novu tehnologiju dekarbonizacije, preinakom pogona postojećih brodova i prebacivanjem na čišća goriva poput LNG-a, ili jednostavno smanjenjem brzine plovidbe.
Plovidba smanjenom brzinom je tehnika koju brodari koriste za smanjenje potrošnje goriva i emisija. Proces uključuje usporavanje plovidbe, obično na oko 50% maksimalne brzine plovila. To se može postići smanjenjem broja okretaja u minuti (RPM) propelera.
Dok se brodovi mogu naknadno opremiti uređajima za smanjenje emisija kako bi ispunili zahtjeve EEXI indeksa, analitičari kažu da će se većina brodara odlučiti na usporavanje brodova, s obzirom da smanjenje brzine plovidbe za 10% smanjuje potrošnju goriva za gotovo 30%, prema podacima Danish Ship Finance.
“U suštini, brodarima se želi reći da ili poboljšaju brod ili uspore”, kaže Jan Dieleman, predsjednik Cargill Ocean Transportationa, odjela za transport trgovačke kuće Cargill, koja iznajmljuje više od 600 plovila za prijevoz hrane i energenata diljem svijeta.
Ova strategija također smanjuje fizičko trošenje plovila, što može pomoći u produljenju životnog vijeka broda. Ali postoji još jedna posljedica: potencijalno golemo smanjenje kapaciteta flote.
Smanjenje kapaciteta i kriza hrane
Za vlasnike većine starijih brodova, opcija usporavanja brodova je najisplativija opcija kako bi ispunili EEXI zahtjeve. Mnogi brodari, poput Maerska, počeli su se primjenjivati ovu taktiku još 2013. godine, nakon što je velika pomama za novogradnjama dovela do viška kapaciteta na tržištu. Smanjenjem brzine plovidbe umjetno se “smanjuje” ukupni kapacitet flote.
U konačnici, analitičari se pribojavaju da bi sve to moglo produbiti svjetsku krizu u opskrbi hranom i energentima.
“Zbog IMO-ovih ciljeva dekarbonizacije, velik broj brodova plovit će znantno sporije, što će uzrokovati kašnjenja u isporukama hrane”, rekao je jedan analitičar za gCaptain. “Većina brodovlasnika ne razumije ozbiljnost ove ‘EEXI opasnosti’, ali cijena bi mogli biti milijuni života.”
“Nitko ne izračunava cijenu dobrog ESG rezultata u valuti zvanoj ljudski životi”, rekao je jedan analitičar koji je želio ostati anoniman. “Više nije pitanje hoće li ljudi umrijeti od gladi zbog IMO-ovih ciljeva dekarbonizacije. Pitanje je koliko.”
Naravno, ove crne prognoze ne moraju se ostvariti. Još uvijek ima vremena da se izbjegne kolaps uzrokovan krizom u opskrbi hranom i energentima, ali to će zahtijevati ili privremeno odustajanje od ciljeva dekarbonizacije ili uključivanje humanitarnih, prehrambenih i energetskih pitanja u već kompliciran skup ESG indeksa.
