Na našem dijelu Jadrana nalazi se ukupno 5 meteoroloških plutača. One kod Palagruže, Molunta, u Viškom kanalu i na Kvarneru, već su porinute. Zadnja plutača nalazi se kod svjetionika Blitvenica, blizu otoka Žirja, a njezino porinuće ujedno je i najzahtjevnije.
Naime, plutača se sidri na najvećoj dubini od preko 200 metara, piše Magazin HRT.
– Sidriti na 211 metara nije jednostavno, a ukupna težina svega je 30 tona. Jedino se moćnim lancima može osigurati miran budući rad plutače kad more podivlja. A upravo podatke o visini valova meteorolozi nestrpljivo iščekuju, kaže direktor Plovputa Mate Perišić.
Voditeljica Službe Pomorskog meteorološkog centra Split Lidija Fuštar napominje kako do sada nije bilo kontinuiranog mjerenja valova, već su se oni samo osmatrali. Podmorski dio plutače, sa tankim osjetnicima, bit će zaronjen na dubinu od 150 metara i mjeriti strujanje mora.
– Prvi puta ćemo dobro izmjeriti naš Jadran. Mi sada prvi puta slažemo državnu mrežu koja će imati iste parametre i iste osjetnike na pet lokacija duž istočne obale Jadrana. Ono što je važno, imat ćemo toliko podataka koliko je izmjereno u zadnjih stotinu godina zato što mjerimo svakih 10 minuta i razmjenjujemo to s Centrom u Splitu, objašnjava Dijana Klarić, voditeljica Službe regionalnog centra za Jadran DHMZ-a.
Ronioci rade punom parom. Pod vodom, kaže ronilac Nestor Avramovski, posla i asistencije ima cijelo vrijeme. Ljudi nisu ni svjesni, napominje, čega sve ima u moru. A kod Palagruže, dodaje, ima i morskih pasa.
– Nema panike, samo mirno i oni odu, nije zabrinut ronilac Ante Ruščić.
Postoje dvije sidrene linije, kaže Stjepan Ivatek-Šahdan, načelnik Sektora za projekte Europske unije, međunarodne projekte i informiranje.
– Dubina je oko 200 metara. Udaljenost između dva sidrena bloka je oko 150 metara i tu su dva elementa koja se nalaze ispod, i na koja se pričvršćuju dva lanca. Ispod toga postoje osjetnici koji mjere po dubini svoje parametre. Na kruni postoje meteorološki instrumenti koji su za mjerenje brzine i smjera vjetra, za mjerenje vidljivosti, onda imamo osjetnik za mjerenje globalnog sunčevog zračenja, objašnjava.
Za meteorologe je ovo veliko uzbuđenje – kruna dugogodišnjeg rada na projektu modernizacije meteorološko-motriteljske mreže. Za ronioce, pak, vrhunac ovog projekta je upravo plutača kod Blitvenice.
– Prognoze pomorske službe bit će puno preciznije, što će doprinijeti većoj sigurnosti pomorskog prometa. Brodovima koji imaju AIS sustav će se podaci s plutača diseminirati, dakle oni će s plutača dobivati podatke. Aktualni i arhivirani podaci bit će javno dostupni na stranicama DHMZ-a. Služit će i znanstveno-istraživačkim institucijama, kaže Fuštar.
– Ti podaci će ulaziti u međunarodnu razmjenu, a to znači ulaz i u numeričke prognostičke modele. U svakom slučaju, poboljšat će se poznavanje situacije nad Jadranom, jer s novim sustavom imamo najbolju nacionalnu mjeriteljsku mrežu na Mediteranu, zaključuje ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan Picek.
