O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Luka Rijeka u prvom polugodištu za 15 posto povećala promet: ‘Da imamo i duplo veći kapacitet silosa, sve bismo popunili’

Kontejnerski Depo bilježi troznamenkasti rast prometa

Luka Rijeka d.d., najstariji koncesionar u riječkoj luci, u prvoj je polovici ove godine zabilježila rast prometa od petnaest posto, u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu je rast ostvaren u gotovo svim segmentima poslovanja. U prvih šest mjeseci ove godine tako je prekrcano ukupno 1.418.716 tona tereta, u odnosu na 1.232.131 tona u prvoj polovici 2021. godine, piše Novi list.

U prvih je šest mjeseci ove godine Luka Rijeka d.d. ostvarila dobit u iznosu od 9.511.892 kuna. U tom razdoblju ukupni prihodi iznose 106.498.427 kuna te su za 21 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je riječ gotovo isključivo o poslovnim prihodima, dok su rashodi istodobno povećani za sedam posto, u odnosu na prošlu godinu i iznosili su 96.986.534 kuna.

Velika potražnja

Najveći i najznačajniji rast prometa zabilježen je u segmentu kontejnera, od čak 296 posto, izraženo u tonama. U prvoj polovini godine u kontejnerskom je prometu ostvaren rezultat od 150.026 tona, naspram prošlogodišnjih 37.917 tona. Kada je riječ o broju TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), Luka Rijeka d.d. prekrcala je u ovoj godini 76.623 TEU-a, a lani u istom periodu 17.875 TEU-a. Ovakav dramatični rast kontejnerskog prometa u prvom je redu ostvaren razvojem kontejnerskog Terminala Depo na Škrljevu, gdje se Luka Rijeka d.d. bavi uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo, Depo i Terminala Rijeka i obrnuto.

Na Terminalu Depo ostvarena je velika većina od ukupnog kontejnerskog prometa Luke Rijeka d.d., sa 137.833 tona, odnosno 69.897 TEU jedinica. Pri tom valja imati na umu da je riječ o kontejnerskom prometu isključivo Luke Rijeka d.d., a ne kontejnerskog terminala na Brajdici, kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata d.d. (AGCT), u kojoj Luka Rijeka d.d. ima 49 postotni vlasnički udio, dok 51 posto vlasničkog paketa drži filipinski ICTSI, a čiji je kontejnerski promet daleko veći, s ukupno prekrcanih 195 tisuća TEU-a.

Promet generalnog tereta narastao je za devet posto, s prošlogodišnjih 329.813 tona, na 359.920 tona, pri čemu je najveći udio drva, s čak 54 posto, od ukupnog generalnog tereta, dok je na drugom mjestu metal, najvećim dijelom staro željezo koje je činilo 16 posto tereta, a na trećem su kamen i građevinski materijali s oko devet posto od ukupno prekrcanog generalnog tereta.

U promatranom periodu ukupno je prekrcano 908.770 tona rasutog tereta, što je pet posto više od 864.401 tona prekrcanih u prvih šest mjeseci 2021 godine. U ovom segmentu uvjerljivo najveći udio čini željezna rudača koja se prekrcava na terminalu za rasute terete u Bakru, s 47 posto, kameni agregat koji se prekrcava u Bršici čini 12 posto svih rasutih tereta, dok po devet posto udjela imaju ugljen te žitarice, zahvaljujući poslovanju silosa u Rijeci koji je pretrpošle godine ponovno stavljen u funkciju, što se, s krizom na tržištu žitarica uzrokovanom ratom u Ukrajini, pokazalo kao više nego dobar potez, s obzirom na veliku potražnju za prekrcajnim i skladišnim kapacitetima u segmentu trasnporta žitarica na europskom i svjetskom tržištu.

Kadrovska konsolidacija

– Da imamo dvostruko veće kapacitete silosa, sve bismo popunili, kaže predsjednik uprave Luke Rijeka d.d. Duško Grabovac koji ističe kako je u prvoj polovini ove godine ostvaren rast prometa u svim segmentima, pri čemu je ostvaren i dobar financijski rezultat.

– Svi su terminali radili dobro. Uvijek može i bolje, ali ne možemo biti nezadovoljni, jer je rast prometa ostvaren paralelno s građevinskim radovima koji se izvode na području riječkog lučkog bazena, zbog čega je otežana manipulacija teretom unutar luke. U ovoj godini smo dijelom povećali cijene naših usluga, a posebno nas raduje više nego dobro poslovanje kontejnerskog Depoa na Škrljevu, gdje bilježimo troznamenkasti rast prometa. Pokazala se ispravnom odluka da taj dio poslovanja zadržimo u Luci Rijeka d.d., odnosno da depo ne damo u koncesiju. Vjerujem da će dobri rezultati biti nastavljeni do kraja ove godine, rekao je Grabovac, ističući kako je Luka Rijeka u zadnjih godinu dana i kadrovski konsolidirana.

Grabovac ističe i potrebu ulaganja u nove strojeve i opremu, pri čemu je Luka pokrenula postupak nabave jedne nove mobilne lučke dizalice, no za značajniji rast prometa potrebno je sveobuhvatno ulaganje u radna sredstva na gotovo svim terminalima.

Za takvo ulaganje neophodna je odluka vlasnika tvrtke o dokapitalizaciji društva, a takvu je odluku, sa sadašnjom vlasničkom strukturom ipak teško očekivati. Poslovanje Luke i dalje je opterećeno vlasničkim odnosima. Poljski OTL koji je bio najveći pojedinačni dioničar Luke, za čije je uprave bilo poslovanje Luke Rijeka d.d. značajno palo, u prometnom, financijskom i kadrovskom smislu i dalje drži 7,87 posto dionica, Rubicon Partner Ventures, također iz Poljske, ima 17,51 posto, država, odnosno Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) drži 25,02 posto dionica, AZ obvezni mirovinski fond, zajedno s OTP bankom upravlja s 15,02 posto, na skrbničkom računu, PBZ također putem skrbničkog računa 8,75 posto, PBZ/Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 7,60 posto, uz brojne male dioničare.

Neriješeni međudioničarski odnosi

S obzirom na neriješene međudioničarske odnose Luke, posebno između poljskog OTL-a i AZ obaveznog mirovinskog fonda, od kojega je OTL bio dužan otkupiti dionice, što nije učinio, čak ni nakon odluke arbitraže, dokapitalizacija je slabo vjerojatno rješenje, a vjerojatnije je da će se u modernizaciju opreme ići putem komercijalnih kredita, odnosno zaduženja, što će proces zasigurno usporiti, posebno ne ostanu li okolnosti na tržištu povoljne za Luku Rijeka d.d

Kontejnerski Depo bilježi troznamenkasti rast prometa

Luka Rijeka d.d., najstariji koncesionar u riječkoj luci, u prvoj je polovici ove godine zabilježila rast prometa od petnaest posto, u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu je rast ostvaren u gotovo svim segmentima poslovanja. U prvih šest mjeseci ove godine tako je prekrcano ukupno 1.418.716 tona tereta, u odnosu na 1.232.131 tona u prvoj polovici 2021. godine, piše Novi list.

U prvih je šest mjeseci ove godine Luka Rijeka d.d. ostvarila dobit u iznosu od 9.511.892 kuna. U tom razdoblju ukupni prihodi iznose 106.498.427 kuna te su za 21 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je riječ gotovo isključivo o poslovnim prihodima, dok su rashodi istodobno povećani za sedam posto, u odnosu na prošlu godinu i iznosili su 96.986.534 kuna.

Velika potražnja

Najveći i najznačajniji rast prometa zabilježen je u segmentu kontejnera, od čak 296 posto, izraženo u tonama. U prvoj polovini godine u kontejnerskom je prometu ostvaren rezultat od 150.026 tona, naspram prošlogodišnjih 37.917 tona. Kada je riječ o broju TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), Luka Rijeka d.d. prekrcala je u ovoj godini 76.623 TEU-a, a lani u istom periodu 17.875 TEU-a. Ovakav dramatični rast kontejnerskog prometa u prvom je redu ostvaren razvojem kontejnerskog Terminala Depo na Škrljevu, gdje se Luka Rijeka d.d. bavi uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo, Depo i Terminala Rijeka i obrnuto.

Na Terminalu Depo ostvarena je velika većina od ukupnog kontejnerskog prometa Luke Rijeka d.d., sa 137.833 tona, odnosno 69.897 TEU jedinica. Pri tom valja imati na umu da je riječ o kontejnerskom prometu isključivo Luke Rijeka d.d., a ne kontejnerskog terminala na Brajdici, kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata d.d. (AGCT), u kojoj Luka Rijeka d.d. ima 49 postotni vlasnički udio, dok 51 posto vlasničkog paketa drži filipinski ICTSI, a čiji je kontejnerski promet daleko veći, s ukupno prekrcanih 195 tisuća TEU-a.

Promet generalnog tereta narastao je za devet posto, s prošlogodišnjih 329.813 tona, na 359.920 tona, pri čemu je najveći udio drva, s čak 54 posto, od ukupnog generalnog tereta, dok je na drugom mjestu metal, najvećim dijelom staro željezo koje je činilo 16 posto tereta, a na trećem su kamen i građevinski materijali s oko devet posto od ukupno prekrcanog generalnog tereta.

U promatranom periodu ukupno je prekrcano 908.770 tona rasutog tereta, što je pet posto više od 864.401 tona prekrcanih u prvih šest mjeseci 2021 godine. U ovom segmentu uvjerljivo najveći udio čini željezna rudača koja se prekrcava na terminalu za rasute terete u Bakru, s 47 posto, kameni agregat koji se prekrcava u Bršici čini 12 posto svih rasutih tereta, dok po devet posto udjela imaju ugljen te žitarice, zahvaljujući poslovanju silosa u Rijeci koji je pretrpošle godine ponovno stavljen u funkciju, što se, s krizom na tržištu žitarica uzrokovanom ratom u Ukrajini, pokazalo kao više nego dobar potez, s obzirom na veliku potražnju za prekrcajnim i skladišnim kapacitetima u segmentu trasnporta žitarica na europskom i svjetskom tržištu.

Kadrovska konsolidacija

– Da imamo dvostruko veće kapacitete silosa, sve bismo popunili, kaže predsjednik uprave Luke Rijeka d.d. Duško Grabovac koji ističe kako je u prvoj polovini ove godine ostvaren rast prometa u svim segmentima, pri čemu je ostvaren i dobar financijski rezultat.

– Svi su terminali radili dobro. Uvijek može i bolje, ali ne možemo biti nezadovoljni, jer je rast prometa ostvaren paralelno s građevinskim radovima koji se izvode na području riječkog lučkog bazena, zbog čega je otežana manipulacija teretom unutar luke. U ovoj godini smo dijelom povećali cijene naših usluga, a posebno nas raduje više nego dobro poslovanje kontejnerskog Depoa na Škrljevu, gdje bilježimo troznamenkasti rast prometa. Pokazala se ispravnom odluka da taj dio poslovanja zadržimo u Luci Rijeka d.d., odnosno da depo ne damo u koncesiju. Vjerujem da će dobri rezultati biti nastavljeni do kraja ove godine, rekao je Grabovac, ističući kako je Luka Rijeka u zadnjih godinu dana i kadrovski konsolidirana.

Grabovac ističe i potrebu ulaganja u nove strojeve i opremu, pri čemu je Luka pokrenula postupak nabave jedne nove mobilne lučke dizalice, no za značajniji rast prometa potrebno je sveobuhvatno ulaganje u radna sredstva na gotovo svim terminalima.

Za takvo ulaganje neophodna je odluka vlasnika tvrtke o dokapitalizaciji društva, a takvu je odluku, sa sadašnjom vlasničkom strukturom ipak teško očekivati. Poslovanje Luke i dalje je opterećeno vlasničkim odnosima. Poljski OTL koji je bio najveći pojedinačni dioničar Luke, za čije je uprave bilo poslovanje Luke Rijeka d.d. značajno palo, u prometnom, financijskom i kadrovskom smislu i dalje drži 7,87 posto dionica, Rubicon Partner Ventures, također iz Poljske, ima 17,51 posto, država, odnosno Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) drži 25,02 posto dionica, AZ obvezni mirovinski fond, zajedno s OTP bankom upravlja s 15,02 posto, na skrbničkom računu, PBZ također putem skrbničkog računa 8,75 posto, PBZ/Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 7,60 posto, uz brojne male dioničare.

Neriješeni međudioničarski odnosi

S obzirom na neriješene međudioničarske odnose Luke, posebno između poljskog OTL-a i AZ obaveznog mirovinskog fonda, od kojega je OTL bio dužan otkupiti dionice, što nije učinio, čak ni nakon odluke arbitraže, dokapitalizacija je slabo vjerojatno rješenje, a vjerojatnije je da će se u modernizaciju opreme ići putem komercijalnih kredita, odnosno zaduženja, što će proces zasigurno usporiti, posebno ne ostanu li okolnosti na tržištu povoljne za Luku Rijeka d.d

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video

Kontejnerski Depo bilježi troznamenkasti rast prometa

Luka Rijeka d.d., najstariji koncesionar u riječkoj luci, u prvoj je polovici ove godine zabilježila rast prometa od petnaest posto, u odnosu na isto razdoblje lani, pri čemu je rast ostvaren u gotovo svim segmentima poslovanja. U prvih šest mjeseci ove godine tako je prekrcano ukupno 1.418.716 tona tereta, u odnosu na 1.232.131 tona u prvoj polovici 2021. godine, piše Novi list.

U prvih je šest mjeseci ove godine Luka Rijeka d.d. ostvarila dobit u iznosu od 9.511.892 kuna. U tom razdoblju ukupni prihodi iznose 106.498.427 kuna te su za 21 posto veći u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pri čemu je riječ gotovo isključivo o poslovnim prihodima, dok su rashodi istodobno povećani za sedam posto, u odnosu na prošlu godinu i iznosili su 96.986.534 kuna.

Velika potražnja

Najveći i najznačajniji rast prometa zabilježen je u segmentu kontejnera, od čak 296 posto, izraženo u tonama. U prvoj polovini godine u kontejnerskom je prometu ostvaren rezultat od 150.026 tona, naspram prošlogodišnjih 37.917 tona. Kada je riječ o broju TEU-a (ekvivalent dvadesetstopnog kontejnera), Luka Rijeka d.d. prekrcala je u ovoj godini 76.623 TEU-a, a lani u istom periodu 17.875 TEU-a. Ovakav dramatični rast kontejnerskog prometa u prvom je redu ostvaren razvojem kontejnerskog Terminala Depo na Škrljevu, gdje se Luka Rijeka d.d. bavi uslugama punjenja i pražnjenja kontejnera, te kopnenim manipulacijama tereta od Terminala Brajdica do Terminala Škrljevo, Depo i Terminala Rijeka i obrnuto.

Na Terminalu Depo ostvarena je velika većina od ukupnog kontejnerskog prometa Luke Rijeka d.d., sa 137.833 tona, odnosno 69.897 TEU jedinica. Pri tom valja imati na umu da je riječ o kontejnerskom prometu isključivo Luke Rijeka d.d., a ne kontejnerskog terminala na Brajdici, kojim upravlja tvrtka Jadranska vrata d.d. (AGCT), u kojoj Luka Rijeka d.d. ima 49 postotni vlasnički udio, dok 51 posto vlasničkog paketa drži filipinski ICTSI, a čiji je kontejnerski promet daleko veći, s ukupno prekrcanih 195 tisuća TEU-a.

Promet generalnog tereta narastao je za devet posto, s prošlogodišnjih 329.813 tona, na 359.920 tona, pri čemu je najveći udio drva, s čak 54 posto, od ukupnog generalnog tereta, dok je na drugom mjestu metal, najvećim dijelom staro željezo koje je činilo 16 posto tereta, a na trećem su kamen i građevinski materijali s oko devet posto od ukupno prekrcanog generalnog tereta.

U promatranom periodu ukupno je prekrcano 908.770 tona rasutog tereta, što je pet posto više od 864.401 tona prekrcanih u prvih šest mjeseci 2021 godine. U ovom segmentu uvjerljivo najveći udio čini željezna rudača koja se prekrcava na terminalu za rasute terete u Bakru, s 47 posto, kameni agregat koji se prekrcava u Bršici čini 12 posto svih rasutih tereta, dok po devet posto udjela imaju ugljen te žitarice, zahvaljujući poslovanju silosa u Rijeci koji je pretrpošle godine ponovno stavljen u funkciju, što se, s krizom na tržištu žitarica uzrokovanom ratom u Ukrajini, pokazalo kao više nego dobar potez, s obzirom na veliku potražnju za prekrcajnim i skladišnim kapacitetima u segmentu trasnporta žitarica na europskom i svjetskom tržištu.

Kadrovska konsolidacija

– Da imamo dvostruko veće kapacitete silosa, sve bismo popunili, kaže predsjednik uprave Luke Rijeka d.d. Duško Grabovac koji ističe kako je u prvoj polovini ove godine ostvaren rast prometa u svim segmentima, pri čemu je ostvaren i dobar financijski rezultat.

– Svi su terminali radili dobro. Uvijek može i bolje, ali ne možemo biti nezadovoljni, jer je rast prometa ostvaren paralelno s građevinskim radovima koji se izvode na području riječkog lučkog bazena, zbog čega je otežana manipulacija teretom unutar luke. U ovoj godini smo dijelom povećali cijene naših usluga, a posebno nas raduje više nego dobro poslovanje kontejnerskog Depoa na Škrljevu, gdje bilježimo troznamenkasti rast prometa. Pokazala se ispravnom odluka da taj dio poslovanja zadržimo u Luci Rijeka d.d., odnosno da depo ne damo u koncesiju. Vjerujem da će dobri rezultati biti nastavljeni do kraja ove godine, rekao je Grabovac, ističući kako je Luka Rijeka u zadnjih godinu dana i kadrovski konsolidirana.

Grabovac ističe i potrebu ulaganja u nove strojeve i opremu, pri čemu je Luka pokrenula postupak nabave jedne nove mobilne lučke dizalice, no za značajniji rast prometa potrebno je sveobuhvatno ulaganje u radna sredstva na gotovo svim terminalima.

Za takvo ulaganje neophodna je odluka vlasnika tvrtke o dokapitalizaciji društva, a takvu je odluku, sa sadašnjom vlasničkom strukturom ipak teško očekivati. Poslovanje Luke i dalje je opterećeno vlasničkim odnosima. Poljski OTL koji je bio najveći pojedinačni dioničar Luke, za čije je uprave bilo poslovanje Luke Rijeka d.d. značajno palo, u prometnom, financijskom i kadrovskom smislu i dalje drži 7,87 posto dionica, Rubicon Partner Ventures, također iz Poljske, ima 17,51 posto, država, odnosno Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) drži 25,02 posto dionica, AZ obvezni mirovinski fond, zajedno s OTP bankom upravlja s 15,02 posto, na skrbničkom računu, PBZ također putem skrbničkog računa 8,75 posto, PBZ/Croatia osiguranje obvezni mirovinski fond 7,60 posto, uz brojne male dioničare.

Neriješeni međudioničarski odnosi

S obzirom na neriješene međudioničarske odnose Luke, posebno između poljskog OTL-a i AZ obaveznog mirovinskog fonda, od kojega je OTL bio dužan otkupiti dionice, što nije učinio, čak ni nakon odluke arbitraže, dokapitalizacija je slabo vjerojatno rješenje, a vjerojatnije je da će se u modernizaciju opreme ići putem komercijalnih kredita, odnosno zaduženja, što će proces zasigurno usporiti, posebno ne ostanu li okolnosti na tržištu povoljne za Luku Rijeka d.d