O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Najmlađi istraživač morskih dubina

IZVORHRT
IZVORHRT

Petnaestogodišnji Kristijan Gligora iz Mandra na otoku Pagu jedan je od najmlađih istraživača amatera. Ne samo da voli more i podmorje već je i otkrio nekoliko podvodnih arheoloških lokaliteta. Istraživanje podmorja njegova je strast i neprestano je u potrazi za novim komadićima povijesti pod morem.

– Otkad sam bio mali gledao sam svog oca uvijek, kako je išao na ribe, kako je ronio. To me jednostavno zainteresiralo. Vidio sam kako ide svaki dan roniti pa sam mislio, mogao bih i ja s njime, govori Kristijan Gligora.

U početku je to možda bila igra, otkrivanje nečeg novog, drugačijeg. No, bio je to ujedno i početak novih otkrića u podmorju otoka Paga, piše HRT.

– Ja sam otac jednog 15-godišnjaka, koji je najmlađi podvodni arheolog amater u Hrvatskoj. Pošto sam ja od rođenja sam u moru, bavim se podvodnim ribolovom, njega kao malenog sam uvijek uzimao sa sobom. On je kroz masku vidio taj prekrasni podvodni svijet, dok nije pronašao svoju prvu antičku rivu koja je priznato otkriće, rekao je Željan Gligora, otac.

– Za sada smo našli antičku rivu na obali Girenice, i antički brod sa stražnje strane Mauna. Vidjeli smo komadiće gline svuda oko jedne uvale i kako smo dolazili do punte te uvale, našao sam tri segmenta zdrobljenih amfora. Sve zalijepljene zajedno. Utvrdilo se da je to antički brod jer smo našli dijelove antičke kuhinje, od broda, naglasio je Kristijan.

Od igre, do velike ljubavi i potrage u podmorju, nije bio dug put. Krenulo je to gotovo odmah, u trenutku prvog dodira nekog davnog utihnulog vremena koje čeka na dnu mora.

– Najveća vrijednost u tome je da svako malo nešto pronađemo i kad se sve te informacije stave u nekakvu kartu, u nekakvi tok vremena, mogu nam pružiti jako puno podataka o životu, trgovini i tome što su ljudi u povijesti radili na ovome otoku, rekao je Vedran Dorušić.

Najmlađi naš arheolog amater ipak više voli roniti na dah. Ljeti, ne propušta biti u moru i pod morem. Ali, i kad krene škola, iako tada u dan kreće ranim jutrom, vremena i tada nađe, jer arheologija je ljubav koju živi.

– On svako jutro se diže u 5.20, nešto pojede na brzinu, pripremi se i ide na autobus koji ga vodi do Zadra u školu. Škola mu završava u 1 ili 2. Dolaskom doma je ručak, a zatim slijedi ili ronjenje, ili školske obaveze, govori Željan Gligora.

Pa uglavnom, opet ronjenje. To voli, u tome uživa, kad god može, pliva, roni, lovi ribu.

– To mi je jedna od ljubavi. U školi mi nije išla povijest, ali ovo me stvarno zainteresiralo za podvodnu arheologiju, nakon što sam našao taj brod i tu antičku rivu. Osjećam se sretno jer polagano spajamo segmente naše povijesti i interesira me to pošto sam tu rođen, govori Kristijan.

Petnaestogodišnji Kristijan Gligora iz Mandra na otoku Pagu jedan je od najmlađih istraživača amatera. Ne samo da voli more i podmorje već je i otkrio nekoliko podvodnih arheoloških lokaliteta. Istraživanje podmorja njegova je strast i neprestano je u potrazi za novim komadićima povijesti pod morem.

– Otkad sam bio mali gledao sam svog oca uvijek, kako je išao na ribe, kako je ronio. To me jednostavno zainteresiralo. Vidio sam kako ide svaki dan roniti pa sam mislio, mogao bih i ja s njime, govori Kristijan Gligora.

U početku je to možda bila igra, otkrivanje nečeg novog, drugačijeg. No, bio je to ujedno i početak novih otkrića u podmorju otoka Paga, piše HRT.

– Ja sam otac jednog 15-godišnjaka, koji je najmlađi podvodni arheolog amater u Hrvatskoj. Pošto sam ja od rođenja sam u moru, bavim se podvodnim ribolovom, njega kao malenog sam uvijek uzimao sa sobom. On je kroz masku vidio taj prekrasni podvodni svijet, dok nije pronašao svoju prvu antičku rivu koja je priznato otkriće, rekao je Željan Gligora, otac.

– Za sada smo našli antičku rivu na obali Girenice, i antički brod sa stražnje strane Mauna. Vidjeli smo komadiće gline svuda oko jedne uvale i kako smo dolazili do punte te uvale, našao sam tri segmenta zdrobljenih amfora. Sve zalijepljene zajedno. Utvrdilo se da je to antički brod jer smo našli dijelove antičke kuhinje, od broda, naglasio je Kristijan.

Od igre, do velike ljubavi i potrage u podmorju, nije bio dug put. Krenulo je to gotovo odmah, u trenutku prvog dodira nekog davnog utihnulog vremena koje čeka na dnu mora.

– Najveća vrijednost u tome je da svako malo nešto pronađemo i kad se sve te informacije stave u nekakvu kartu, u nekakvi tok vremena, mogu nam pružiti jako puno podataka o životu, trgovini i tome što su ljudi u povijesti radili na ovome otoku, rekao je Vedran Dorušić.

Najmlađi naš arheolog amater ipak više voli roniti na dah. Ljeti, ne propušta biti u moru i pod morem. Ali, i kad krene škola, iako tada u dan kreće ranim jutrom, vremena i tada nađe, jer arheologija je ljubav koju živi.

– On svako jutro se diže u 5.20, nešto pojede na brzinu, pripremi se i ide na autobus koji ga vodi do Zadra u školu. Škola mu završava u 1 ili 2. Dolaskom doma je ručak, a zatim slijedi ili ronjenje, ili školske obaveze, govori Željan Gligora.

Pa uglavnom, opet ronjenje. To voli, u tome uživa, kad god može, pliva, roni, lovi ribu.

– To mi je jedna od ljubavi. U školi mi nije išla povijest, ali ovo me stvarno zainteresiralo za podvodnu arheologiju, nakon što sam našao taj brod i tu antičku rivu. Osjećam se sretno jer polagano spajamo segmente naše povijesti i interesira me to pošto sam tu rođen, govori Kristijan.

Intervju

Kolumna

Službene informacije

Foto / video