O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Presuda: 3. maj mora platiti 2,8 milijuna kuna Učilištu Uljanik

Višemilijunski spor između riječkog “3. maja” i nekadašnjeg Uljanikovog Učilišta dobio je i svoj sudski epilog. Na Trgovačkom sudu u Rijeci donesena je nepravomoćna presuda prema kojoj riječko brodogradilište mora tvrtki bivših uljanikovih menadžera platiti 2,8 milijuna kuna na račun glavnice po osnovi ugovora o pozajmnicama iz 2017. i 2018. godine, uvećano za zakonske kamate. Ovome još valja pridodati i blizu 415.000 kuna troškova parničnog postupka.

Taj pozamašan novac već je, uvjetno rečeno, izvučen iz financijskih tokova riječkog škvera i leži na posebnom računu u Fini, na koji je pospremljen još u ljeto prošle godine temeljem prethodne mjere koju je izdao sud radi osiguranja novčane tražbine tužitelja odnosno Učilišta Uljanik.

Hoće li će se taj novac preliti na račun Uljanik Učilišta, ustanovu koju je za 101.000 kuna kupila tvrtka B.&G. Solutions, u vlasništvu bivših uljanikovih menadžera Borisa Dvoršaka i Gorana Pikota, ovisit će o daljnim pravnim koracima i eventualnoj žalbi koja će uslijediti na ovu prvostupanjsku presudu, piše Novi list.

Direktor “3. maja” Edi Kučan ne krije razočaranje ovakvom odlukom suda te najavio daljnju pravnu borbu.

Valja podsjetiti da su iz Učilišta Uljanik na račun tih istih pozajmnica prije dvije godine već naplatili oko 200.000 kuna. Naplatili bi bili cjelokupni dug da je kojim slučajem, u trenutku kad su aktivirali mjenice, na trećemajskim računima bilo dovoljno novca.

Na ovakav njihov potez Nadzorni odbor “3. maja” reagirao je kaznenom prijavom protiv Pikota, Dvoršaka, ali i stečajnog upravitelja Uljanikovog društva Poslovno informacijski sustavi (PIS), kao bivšeg osnivača Učilišta. Nije poznato u kojoj je fazi ta kaznena prijava, ali se zato ovih dana po pitanju jedne druge kaznene prijave koja je išla iz “3. maja” oglasio riječki DORH koji pokreće istragu oko nenamjenskog trošenja sredstava državne potpore u vrijeme dok se “3. maj” restrukturirao pod kapom Uljanika.

U kontekstu aktualne istrage Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci oko nenamjenskog trošenja državnog novca koji je trebao služiti restrukturiranju riječkog brodogradilišta, a završio je na adresama drugih Uljanikovih društava kroz pozajmice, vrijedi spomenuti da je u jesen 2015. godine “3. maj” posudio novac i Uljanik PIS-u. U pitanju je 44,5 milijuna kuna i trebala je to biti kratkoročna pozajmica, ali ista nikad nije vraćena riječkom škveru. Istovremeno, PIS je 2014. Uljanik brodogradilištu dao pozajmicu od 32 milijuna kuna, koja isto tako nije vraćena.

Ovaj milijunski kostur iz ormara, ali za koji je Trgovački sud u Rijeci ocijenio da ima valjane argumente u rukama, bolan je udarac trećemajcima, ali još više bivšim radnicima PIS-a koji su od svih radnika u Uljanik grupi najgore prošli. I dok su zaposlenici drugih Uljanikovih društava dobili ili se mogu nadati da će doći do svojih neisplaćenih plaća, dijelom ili u cjelosti, zaposlenici PIS-a, njih oko 150, morali su se zadovoljiti minimumom koji u slučaju blokade ili stečaja poslodavca osigurava Agencija za osiguranje radničkih tražbina (AORT).

Cijeli članak pročitajte >>ovdje<<.


Orjana Antešić / Novi list

Višemilijunski spor između riječkog “3. maja” i nekadašnjeg Uljanikovog Učilišta dobio je i svoj sudski epilog. Na Trgovačkom sudu u Rijeci donesena je nepravomoćna presuda prema kojoj riječko brodogradilište mora tvrtki bivših uljanikovih menadžera platiti 2,8 milijuna kuna na račun glavnice po osnovi ugovora o pozajmnicama iz 2017. i 2018. godine, uvećano za zakonske kamate. Ovome još valja pridodati i blizu 415.000 kuna troškova parničnog postupka.

Taj pozamašan novac već je, uvjetno rečeno, izvučen iz financijskih tokova riječkog škvera i leži na posebnom računu u Fini, na koji je pospremljen još u ljeto prošle godine temeljem prethodne mjere koju je izdao sud radi osiguranja novčane tražbine tužitelja odnosno Učilišta Uljanik.

Hoće li će se taj novac preliti na račun Uljanik Učilišta, ustanovu koju je za 101.000 kuna kupila tvrtka B.&G. Solutions, u vlasništvu bivših uljanikovih menadžera Borisa Dvoršaka i Gorana Pikota, ovisit će o daljnim pravnim koracima i eventualnoj žalbi koja će uslijediti na ovu prvostupanjsku presudu, piše Novi list.

Direktor “3. maja” Edi Kučan ne krije razočaranje ovakvom odlukom suda te najavio daljnju pravnu borbu.

Valja podsjetiti da su iz Učilišta Uljanik na račun tih istih pozajmnica prije dvije godine već naplatili oko 200.000 kuna. Naplatili bi bili cjelokupni dug da je kojim slučajem, u trenutku kad su aktivirali mjenice, na trećemajskim računima bilo dovoljno novca.

Na ovakav njihov potez Nadzorni odbor “3. maja” reagirao je kaznenom prijavom protiv Pikota, Dvoršaka, ali i stečajnog upravitelja Uljanikovog društva Poslovno informacijski sustavi (PIS), kao bivšeg osnivača Učilišta. Nije poznato u kojoj je fazi ta kaznena prijava, ali se zato ovih dana po pitanju jedne druge kaznene prijave koja je išla iz “3. maja” oglasio riječki DORH koji pokreće istragu oko nenamjenskog trošenja sredstava državne potpore u vrijeme dok se “3. maj” restrukturirao pod kapom Uljanika.

U kontekstu aktualne istrage Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci oko nenamjenskog trošenja državnog novca koji je trebao služiti restrukturiranju riječkog brodogradilišta, a završio je na adresama drugih Uljanikovih društava kroz pozajmice, vrijedi spomenuti da je u jesen 2015. godine “3. maj” posudio novac i Uljanik PIS-u. U pitanju je 44,5 milijuna kuna i trebala je to biti kratkoročna pozajmica, ali ista nikad nije vraćena riječkom škveru. Istovremeno, PIS je 2014. Uljanik brodogradilištu dao pozajmicu od 32 milijuna kuna, koja isto tako nije vraćena.

Ovaj milijunski kostur iz ormara, ali za koji je Trgovački sud u Rijeci ocijenio da ima valjane argumente u rukama, bolan je udarac trećemajcima, ali još više bivšim radnicima PIS-a koji su od svih radnika u Uljanik grupi najgore prošli. I dok su zaposlenici drugih Uljanikovih društava dobili ili se mogu nadati da će doći do svojih neisplaćenih plaća, dijelom ili u cjelosti, zaposlenici PIS-a, njih oko 150, morali su se zadovoljiti minimumom koji u slučaju blokade ili stečaja poslodavca osigurava Agencija za osiguranje radničkih tražbina (AORT).

Cijeli članak pročitajte >>ovdje<<.


Orjana Antešić / Novi list

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video