O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Pomorcima iz susjedne države stižu porezna rješenja iz 2017. godine: Duguju državi tisuće eura, a nemaju ni zdravstveno i mirovinsko!

Porezna uprava Srbije poslala je pomorcima i brodarima iz Srbije rješenja o naplati poreza i doprinosa na prihode iz 2017. godine, čija osnovica dostiže i 12 tisuća eura

Potvrdio je to za N1 Srbija predsjednik Granskog sindikata pomoraca i lađara Srbije (GSPLS) Branislav Vajda. On je upozorio da pomorci ne spadaju u freelancere, ali da je, po svemu sudeći, Porezna uprava iskoristila istu metodu kada je riječ o utvrđivanju visine prihoda. To, međutim, ne znači da će pomorci moći automatski iskoristiti „freelance modele“ naplate poreza na prihod.

Čekaju ih rješenja i za iduće godine

Mladen Carević iz Udruženja pomoraca Republike Srbije ističe da su pomorcima posljednjih dana počela stizati porezna rješenja od tisuću pa do desetak tisuća eura. Ističe da se radi samo o dugu za 2017. godinu, a onda ih očekuje 2018., pa i sljedeće godine. Također, napominje i da nitko od njih nikad nije dobio nikakvu opomenu ili obavijest od Porezne uprave, piše Danas.rs.

“Kako smo čuli, svi koji su u 2017. imali priljev na devizni račun veći od 1.000 eura dobili su rješenje. Trpaju nas u isti koš s freelancerima, ali pomorci nisu freelanceri. Veći dio godine nismo u zemlji, radimo u inozemstvu i sve što zaradimo unosimo u ovu zemlju. Sada država od nas traži 20 do 25 posto prihoda za poreze i doprinose. Osim toga, većina nas nema ni mirovinu ni staž, a nemaju ni zdravstveno osiguranje”, rekao je Carević.

U njegovom slučaju, Porezna uprava izdala je rješenje 14. prosinca, a poštar ga je uručio 21. prosinca.

“Imamo rok od 15 dana za žalbu, a ja već kasnim šest dana. Preostaje nam još samo ta žalba, ali ona ne odgađa ovrhu. Dobili smo mogućnost plaćanja u 120 mjesečnih rata, a ako prvu ratu ne platimo na vrijeme, zaračunavaju se kamate. Ako to platimo, onda to znači da prihvaćamo sve obveze i onda pišemo žalbe za ništa”, objašnjava nezavidnu situaciju u kojoj su se našli.

Dodaje da među onima koji su dobili rješenja ima i onih koji su prestali ploviti, kao i da Udruga sada pokušava kontaktirati i ljude koji su na morima i rijekama diljem svijeta.

“Mi ne izbjegavamo svoje obaveze, ali želimo i da država preuzme svoje obaveze prema nama. Prije svega, želimo da regulira status pomoraca, da se regulira polaganje certifikata koje sada možemo dobiti samo u inozemstvu”, napominje on.

Ministarstvu predlagali hrvatski model

Prekooceanski brodovi, tankeri, brodovi za prijevoz plina, kruzeri, trajekti i drugi su radna mjesta za tisuće ljudi iz Srbije. Prema tvrdnjama Udruženja pomoraca Srbije, u Srbiji ima oko 2.000 časnika, još oko 3.000 brodskog osoblja, a zajedno s kuharima, lučkim radnicima i ostalim radnicima ima ih čak i do 10.000.

Kako Carević navodi, sada svi pokušavaju od svojih kompanija dobiti neke potvrde da su im plaćeni porezi na prihode, ali je problem što je većina brodarskih kompanija registrirana po poreznim oazama gdje je porez minimalan ili se uopće ne plaća.

Ovaj problem bio je aktualan i prošle godine i tada je, kako piše kapetan Aleksandar Radić za stranicu Unije pomoraca i brodara Srbije, predložen Ministarstvu financija hrvatski model reguliranja njihovog statusa, ali nikada nisu dobili odgovor.

U zemljama poput Hrvatske, visina poreza na dohodak se obračunava u odnosu na položaj na brodu ili u odnosu na visinu dohotka, kao na primjer u Nizozemskoj. U tim zemljama postoji hrvatskim pomorcima dobro znano pravilo od 183 dana, čime su pomorci oslobođeni plaćanja doprinosa. U nekim siromašnim zemljama i pomorskim silama, poput Filipina i Indonezije, porez se uopće ne plaća jer pomorci u zemlju unose “živu” devizu.

Pomorci nisu freelanceri!

Porezna uprava je, prema riječima Branislav Vajde, i na osnovu primjera rješenja koje je ustupio portalu Biznis.rs, razrezala porez i doprinose na osnovu podataka poslovnih banaka o priljevu novca iz inozemstva fizičkim osobama, dok je kao osnovu za oporezivanje navela prihode po osnovu autorskih i srodnih prava i izvršenog rada – kao i Freelancerima, piše N1 Srbija.

Na tom mjestu za pomorce sličnost s freelancerima prestaje.

Vajda kaže da su rješenja poslana, a da Porezna uprava nije razmatrala njihov zahtjev da se prethodno utvrdi jesu li pomorci i brodari koji su dobili rješenja uopće stanovnici Srbije prema važećim propisima, o čemu ovisi i jesu li obveznici poreza na prihod. Stanovnikom se, prema važećem zakonu, smatra svatko tko u Srbiji provede više od 183 dana tijekom godine.

“Međutim, u tom propisu nalazi se još jedan kriterij – stanovnikom se smatra i onaj tko ima prebivalište ili centar poslovnih i ekonomskih interesa u Srbiji, iako veći dio godine provodi u inozemstvu. Što to znači – da nam roditelji žive u Srbiji, pa je to naš ‘ekonomski interes’? Zatražili smo tumačenje pitanja stanovništva, platili taksu i nismo dobili odgovor”, tvrdi Vajda, koji je i sam dobio rješenje o naplati poreza na prihod iz 2017. godine.

U konkretnom rješenju u koje je Biznis.rs imao uvid, obvezniku je na bruto prihod od 3,74 milijuna dinara (nešto manje od 32 tisuće eura) obračunat neoporezivi iznos od 384.000 dinara (oko 3.300 eura) i normirani troškovi od 1,8 milijuna dinara (oko 15.300 eura), pa je tako utvrđena porezna osnovica od 1,48 milijuna dinara (oko 12.600 eura). Na osnovu toga, Porezna uprava traži naplatu 297.622 dinara (2.500 eura) u ime poreza na prihod od ugovorene naknade na osnovu autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad, kao i još oko 372.000 dinara (3.200 eura) za mirovinsko i 153.000 dinara (1.300 eura) za doprinos za zdravstvo.

Nekima koji su radili na brodovima širom svijeta, međutim, odgovaralo bi da dobiju status freelancera barem kada je riječ o naplati poreza i doprinosa, jer njihov radnopravni status također nije reguliran srpskim zakonima – ali iskustvo jedne čitateljice govori da pomorci neće moći automatski platiti svoje obaveze prema freelancerskom modelu.

“Jučer sam zvala lokalnu poreznu upravu za informaciju kako prijaviti prihode s broda, dostaviti izvještaje i konačno završiti s tim. Međutim, rečeno mi je kako se ne mogu samostalno prijaviti. Ukoliko sama podnesem poreznu prijavu, dobit ću rješenje kao da sam bila redovno zaposlena, s kamatama za sve prethodne godine. Napominjem, ovo je informacija iz moje lokalne Porezne uprave”, navela je u pismu redakciji portala.

Porezna uprava Srbije poslala je pomorcima i brodarima iz Srbije rješenja o naplati poreza i doprinosa na prihode iz 2017. godine, čija osnovica dostiže i 12 tisuća eura

Potvrdio je to za N1 Srbija predsjednik Granskog sindikata pomoraca i lađara Srbije (GSPLS) Branislav Vajda. On je upozorio da pomorci ne spadaju u freelancere, ali da je, po svemu sudeći, Porezna uprava iskoristila istu metodu kada je riječ o utvrđivanju visine prihoda. To, međutim, ne znači da će pomorci moći automatski iskoristiti „freelance modele“ naplate poreza na prihod.

Čekaju ih rješenja i za iduće godine

Mladen Carević iz Udruženja pomoraca Republike Srbije ističe da su pomorcima posljednjih dana počela stizati porezna rješenja od tisuću pa do desetak tisuća eura. Ističe da se radi samo o dugu za 2017. godinu, a onda ih očekuje 2018., pa i sljedeće godine. Također, napominje i da nitko od njih nikad nije dobio nikakvu opomenu ili obavijest od Porezne uprave, piše Danas.rs.

“Kako smo čuli, svi koji su u 2017. imali priljev na devizni račun veći od 1.000 eura dobili su rješenje. Trpaju nas u isti koš s freelancerima, ali pomorci nisu freelanceri. Veći dio godine nismo u zemlji, radimo u inozemstvu i sve što zaradimo unosimo u ovu zemlju. Sada država od nas traži 20 do 25 posto prihoda za poreze i doprinose. Osim toga, većina nas nema ni mirovinu ni staž, a nemaju ni zdravstveno osiguranje”, rekao je Carević.

U njegovom slučaju, Porezna uprava izdala je rješenje 14. prosinca, a poštar ga je uručio 21. prosinca.

“Imamo rok od 15 dana za žalbu, a ja već kasnim šest dana. Preostaje nam još samo ta žalba, ali ona ne odgađa ovrhu. Dobili smo mogućnost plaćanja u 120 mjesečnih rata, a ako prvu ratu ne platimo na vrijeme, zaračunavaju se kamate. Ako to platimo, onda to znači da prihvaćamo sve obveze i onda pišemo žalbe za ništa”, objašnjava nezavidnu situaciju u kojoj su se našli.

Dodaje da među onima koji su dobili rješenja ima i onih koji su prestali ploviti, kao i da Udruga sada pokušava kontaktirati i ljude koji su na morima i rijekama diljem svijeta.

“Mi ne izbjegavamo svoje obaveze, ali želimo i da država preuzme svoje obaveze prema nama. Prije svega, želimo da regulira status pomoraca, da se regulira polaganje certifikata koje sada možemo dobiti samo u inozemstvu”, napominje on.

Ministarstvu predlagali hrvatski model

Prekooceanski brodovi, tankeri, brodovi za prijevoz plina, kruzeri, trajekti i drugi su radna mjesta za tisuće ljudi iz Srbije. Prema tvrdnjama Udruženja pomoraca Srbije, u Srbiji ima oko 2.000 časnika, još oko 3.000 brodskog osoblja, a zajedno s kuharima, lučkim radnicima i ostalim radnicima ima ih čak i do 10.000.

Kako Carević navodi, sada svi pokušavaju od svojih kompanija dobiti neke potvrde da su im plaćeni porezi na prihode, ali je problem što je većina brodarskih kompanija registrirana po poreznim oazama gdje je porez minimalan ili se uopće ne plaća.

Ovaj problem bio je aktualan i prošle godine i tada je, kako piše kapetan Aleksandar Radić za stranicu Unije pomoraca i brodara Srbije, predložen Ministarstvu financija hrvatski model reguliranja njihovog statusa, ali nikada nisu dobili odgovor.

U zemljama poput Hrvatske, visina poreza na dohodak se obračunava u odnosu na položaj na brodu ili u odnosu na visinu dohotka, kao na primjer u Nizozemskoj. U tim zemljama postoji hrvatskim pomorcima dobro znano pravilo od 183 dana, čime su pomorci oslobođeni plaćanja doprinosa. U nekim siromašnim zemljama i pomorskim silama, poput Filipina i Indonezije, porez se uopće ne plaća jer pomorci u zemlju unose “živu” devizu.

Pomorci nisu freelanceri!

Porezna uprava je, prema riječima Branislav Vajde, i na osnovu primjera rješenja koje je ustupio portalu Biznis.rs, razrezala porez i doprinose na osnovu podataka poslovnih banaka o priljevu novca iz inozemstva fizičkim osobama, dok je kao osnovu za oporezivanje navela prihode po osnovu autorskih i srodnih prava i izvršenog rada – kao i Freelancerima, piše N1 Srbija.

Na tom mjestu za pomorce sličnost s freelancerima prestaje.

Vajda kaže da su rješenja poslana, a da Porezna uprava nije razmatrala njihov zahtjev da se prethodno utvrdi jesu li pomorci i brodari koji su dobili rješenja uopće stanovnici Srbije prema važećim propisima, o čemu ovisi i jesu li obveznici poreza na prihod. Stanovnikom se, prema važećem zakonu, smatra svatko tko u Srbiji provede više od 183 dana tijekom godine.

“Međutim, u tom propisu nalazi se još jedan kriterij – stanovnikom se smatra i onaj tko ima prebivalište ili centar poslovnih i ekonomskih interesa u Srbiji, iako veći dio godine provodi u inozemstvu. Što to znači – da nam roditelji žive u Srbiji, pa je to naš ‘ekonomski interes’? Zatražili smo tumačenje pitanja stanovništva, platili taksu i nismo dobili odgovor”, tvrdi Vajda, koji je i sam dobio rješenje o naplati poreza na prihod iz 2017. godine.

U konkretnom rješenju u koje je Biznis.rs imao uvid, obvezniku je na bruto prihod od 3,74 milijuna dinara (nešto manje od 32 tisuće eura) obračunat neoporezivi iznos od 384.000 dinara (oko 3.300 eura) i normirani troškovi od 1,8 milijuna dinara (oko 15.300 eura), pa je tako utvrđena porezna osnovica od 1,48 milijuna dinara (oko 12.600 eura). Na osnovu toga, Porezna uprava traži naplatu 297.622 dinara (2.500 eura) u ime poreza na prihod od ugovorene naknade na osnovu autorskih i srodnih prava i ugovorene naknade za izvršeni rad, kao i još oko 372.000 dinara (3.200 eura) za mirovinsko i 153.000 dinara (1.300 eura) za doprinos za zdravstvo.

Nekima koji su radili na brodovima širom svijeta, međutim, odgovaralo bi da dobiju status freelancera barem kada je riječ o naplati poreza i doprinosa, jer njihov radnopravni status također nije reguliran srpskim zakonima – ali iskustvo jedne čitateljice govori da pomorci neće moći automatski platiti svoje obaveze prema freelancerskom modelu.

“Jučer sam zvala lokalnu poreznu upravu za informaciju kako prijaviti prihode s broda, dostaviti izvještaje i konačno završiti s tim. Međutim, rečeno mi je kako se ne mogu samostalno prijaviti. Ukoliko sama podnesem poreznu prijavu, dobit ću rješenje kao da sam bila redovno zaposlena, s kamatama za sve prethodne godine. Napominjem, ovo je informacija iz moje lokalne Porezne uprave”, navela je u pismu redakciji portala.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video