O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Predstavljen pretisak knige “Hrvati na ledenom moru”

Dvanaest Hrvata vođe ekspedicije nazvali su Quarneroli, označavajući time izuzetno sposobne pomorce.

U sklopu izložbe “Jadranski pomorci na Artiku”, koja se ovih dana može razgledati na Korzu, u Gradskoj vijećnici u Rijeci održana je i promocija pretiska knjige Petra Kuničića “Hrvati na ledenom moru” iz 1893. godine, prenosi portal Novi list.

Pretisak ove knjige objavljen je u proljeće 2021. godine, u nakladi Lions kluba Quarneroli Lovran i Ex Libris Rijeka, kao svojevrsna najava i uvod u obilježavanje trostruke 150. obljetnice austrougarske ekspedicije po Sjevernom moru u kojoj je, među 24 članova posade, bilo i dvanaest Hrvata, mahom s Kvarnera i iz Istre te po jedan mornar s otoka Hvara i Brača.

Riječka promocija bila je u znaku 150. godišnjice od otkrivanja arktičkog otočnog arhipelaga Zemlja Franje Josipa, na kojem otad postoji i Rt Fiume, o čemu je govorio autor izložbe i urednik pretiska Miljenko Smokvina.

Foto: Novi list

Ovaj dotad nepoznati Zemljin kutak otkriven je upravo tijekom Weyprecht-Payerove ekspedicije, u kojoj su sudjelovali i hrvatski pomorci, o kojima govori Kuničićeva knjiga.

Austrougarska znanstveno-istraživačka ekspedicija trajala je dvije godine i tri mjeseca. Put Arktika isplovili su iz Njemačke na brodu “Admiral Tegetthoff” 1872. godine.

Dvanaest Hrvata vođe ekspedicije nazvali su Quarneroli, označavajući time izuzetno sposobne pomorce. Nakon samo dva mjeseca putovanja, brod je ostao zakovan u ledu i tako ostao sljedeće dvije godine dok su članovi ekspedicije nastavili s istraživanjima. Brod su koristili kao sigurno utočište od kojeg su se udaljavali u svojim putovanjima koja su znala trajati od 7 do 28 dana. Nakon dvije godine i tri mjeseca, kad su je već svi otpisali kao izgubljenu, ekspedicija se krajem ljeta 1874., uz pomoć ruskih ribara, iskrcala u Norveškoj, obogaćena mnogim znanstvenim i geografskim otkrićima.

Organizatori riječkih događanja posvećenih ovoj povijesnoj ekspediciji koja zorno svjedoči o doprinosu hrvatskih mornara u istraživanjima, kao i o dugoj i značajnoj tradiciji hrvatskog pomorstva su Lions klub Quarneroli Lovran i riječka podružnica Hrvatske matice iseljenika.

Miljenko Smokvina i Milorad Stanić autori su i izložbe “Jadranski pomorci na Arktiku”, koja se do petka može razgledati u samostojećim vitrinama na Korzu, a nakon toga seli na Sveučilišni kampus na Trsatu gdje će biti postavljena do kraja ožujka.

Foto: Novi list

Dvanaest Hrvata vođe ekspedicije nazvali su Quarneroli, označavajući time izuzetno sposobne pomorce.

U sklopu izložbe “Jadranski pomorci na Artiku”, koja se ovih dana može razgledati na Korzu, u Gradskoj vijećnici u Rijeci održana je i promocija pretiska knjige Petra Kuničića “Hrvati na ledenom moru” iz 1893. godine, prenosi portal Novi list.

Pretisak ove knjige objavljen je u proljeće 2021. godine, u nakladi Lions kluba Quarneroli Lovran i Ex Libris Rijeka, kao svojevrsna najava i uvod u obilježavanje trostruke 150. obljetnice austrougarske ekspedicije po Sjevernom moru u kojoj je, među 24 članova posade, bilo i dvanaest Hrvata, mahom s Kvarnera i iz Istre te po jedan mornar s otoka Hvara i Brača.

Riječka promocija bila je u znaku 150. godišnjice od otkrivanja arktičkog otočnog arhipelaga Zemlja Franje Josipa, na kojem otad postoji i Rt Fiume, o čemu je govorio autor izložbe i urednik pretiska Miljenko Smokvina.

Foto: Novi list

Ovaj dotad nepoznati Zemljin kutak otkriven je upravo tijekom Weyprecht-Payerove ekspedicije, u kojoj su sudjelovali i hrvatski pomorci, o kojima govori Kuničićeva knjiga.

Austrougarska znanstveno-istraživačka ekspedicija trajala je dvije godine i tri mjeseca. Put Arktika isplovili su iz Njemačke na brodu “Admiral Tegetthoff” 1872. godine.

Dvanaest Hrvata vođe ekspedicije nazvali su Quarneroli, označavajući time izuzetno sposobne pomorce. Nakon samo dva mjeseca putovanja, brod je ostao zakovan u ledu i tako ostao sljedeće dvije godine dok su članovi ekspedicije nastavili s istraživanjima. Brod su koristili kao sigurno utočište od kojeg su se udaljavali u svojim putovanjima koja su znala trajati od 7 do 28 dana. Nakon dvije godine i tri mjeseca, kad su je već svi otpisali kao izgubljenu, ekspedicija se krajem ljeta 1874., uz pomoć ruskih ribara, iskrcala u Norveškoj, obogaćena mnogim znanstvenim i geografskim otkrićima.

Organizatori riječkih događanja posvećenih ovoj povijesnoj ekspediciji koja zorno svjedoči o doprinosu hrvatskih mornara u istraživanjima, kao i o dugoj i značajnoj tradiciji hrvatskog pomorstva su Lions klub Quarneroli Lovran i riječka podružnica Hrvatske matice iseljenika.

Miljenko Smokvina i Milorad Stanić autori su i izložbe “Jadranski pomorci na Arktiku”, koja se do petka može razgledati u samostojećim vitrinama na Korzu, a nakon toga seli na Sveučilišni kampus na Trsatu gdje će biti postavljena do kraja ožujka.

Foto: Novi list

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video