O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Eduard Hibšer: “Hrvatski pomorci priznati su kao jedni od najkompetentijih na pomorskom tržištu”

Nedostatak kvalificirane radne snage kronični je problem s kojim se već dulje vrijeme moraju hvatati u koštac u gotovo svim sektorima domaćeg gospodarstva. Mnoge tvrtke proaktivno pristupajući tom problemu pokušavaju pronaći kvalitetan odgovor, a jedna od njih je i pulski brodar Alpha Adriatic koji je još krajem 2021. godine s partnerima osnovao tvrtku ASP Adriatic koja u fokusu svoga rada ima upravo upravljanje ljudskim resursima.

Ideja o osnivanju nove agencije je postojala već neko vrijeme, a usko je vezana uz nedostatak pomoraca na svjetskom tržištu te potrebe za istim od strane partnera. Trenutno agencija ima pet zaposlenika koji svojim iskustvom mogu odgovoriti na sve zahtjeve koji se ispred njih postave, a vezane su uz ljudske resurse u pomorstvu, javlja Glas Istre.

Predsjednik Uprave i jedan od suvlasnika ASP Adriatica je Eduard Hibšer koji je po završetku studija na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2001. godine prvim zaposlenjem započeo svoju vezu s pomorstvom koja traje još i danas. Na poslovima vezanim uz zapošljavanje pomoraca aktivan je od 2006. godine kada je, kako kaže, dobio priliku raditi u jednoj renomiranoj agenciji radeći za koju je, između ostalih renomiranih svjetskih kompanija, ostvario suradnju i s Uljanik Plovidbom, odnosno današnjim Alpha Adriaticom. Dobra iskustva iz tog razdoblja i uspostavljene poslovne veze dovele su do suradnje i na ovom novom projektu.

Tržište trpi posljedice rata

“Alpha Adriatic je inicijalno bio glavni partner kod osnivanja s udjelom od 80 posto, dok sam ja držao preostalih 20 posto. Ujedno je Alpha Adriatic i jedan od glavnih klijenata društva. Potkraj prošle godine tvrtka je dokapitalizirana od strane trećeg partnera, društva ASP Crew Management Singapore iz Singapura, koje djeluje na tržištu već dugi niz godina i koje ima vlastitu mrežu ureda u gotovom svim zemljama iz kojih dolazi većina pomoraca kao što su Filipini, Indija, Ukrajina, Myanmar, Vijetnam, te su kroz ovaj posao postali prisutni i u Hrvatskoj. Nakon dokapitalizacije ulozi u društvu su podijeljeni tako da Alpha Adriatic i ASP Crew Management Singapure drže svaki po 45 posto udjela, dok ja držim preostalih 10 posto. Uz to, obnašam i funkciju predsjednika Uprave društva, dok je direktor Alpha Adriatica Igor Budisavljević član Uprave ASP Adriatica”, pojašnjava Eduard Hibšer.

Tržište radne snage u pomorstvu je, kaže on, značajno osjetilo posljedice rusko ukrajinskog sukoba jer je značajan broj iskusnih i stručnih pomoraca dolazio upravo iz tih zemalja.

“U idealnim uvjetima, dakle prije pandemije i prije rata u Ukrajini, već je nedostajalo preko 20 tisuća, i to samo časnika u pomorstvu. Uz sve logističke poteškoće oko ukrcaja i iskrcaja pomoraca zbog pandemije brodari su se morali nositi i s privremenim nestankom indijskih pomoraca s tržišta zbog širenja delta varijante korona virusa u toj zemlji. Budući da su indijski pomorci treći u svijetu po brojnosti, jako se osjetio njihov nedostatak. Rat u Ukrajini praktički je preko noći ponovno promijenio uvjete poslovanja za mnogobrojne brodare koji zapošljavaju ukrajinske i ruske posade ali i za sve ostale. Ukrajinski pomorci bili su peti po brojnosti u svijetu prema podacima iz Drewry maritime research-a, odnosno bilo ih je gotovo 80 tisuća, što je predstavljalo vrlo značajan udio na svjetskom tržištu. Ako tome pridodamo i činjenicu da su jedno mjesto ispred njih te po brojnosti odmah iza Filipinaca, Kineza i Indijaca, s 90 tisuća pomoraca bili Rusi, postaje još jasnija razina problema koji se nakon izbijanja tog rata našla pred brodarima.

Nastao je ogroman pritisak i potražnja za svim ostalim pomorcima, uključujući naravno i hrvatske kojih ukupno ima oko 18 tisuća, od čega oko 13 tisuća, odnosno 70 posto ukupnog broja hrvatskih pomoraca čine časnici. Zbog navedenih problema i nedostatka pomoraca na svjetskom tržištu naši klijenti i principali primorani su tražiti kvalitetne pomorce na svim važnim svjetskim tržištima, a mi im to kroz našu poslovnu mrežu i osiguravamo. Osim hrvatskih pomoraca, nudimo im i pomorce iz Filipina, Indije, Indonezije, Vijetnama, Myanmara, ali i ostalih zemalja”, kaže Hibšer.

Šesti po broju pomoraca

Na pitanje kako naši pomorci trenutno kotiraju na tržištu rada, te koliko su on kao posrednik i njegovi principali kao poslodavci zadovoljni kvalitetom naših pomorskih škola, Hibšer kaže da su hrvatski pomorci poznati i priznati na pomorskom tržištu kao jedni od najkompetentnijih, te se redovno susreću na zapovjednim pozicijama, ali i na drugim junior pozicijama, čak i na najsuvremenijim i najsofisticiranijim brodovima koji danas plove.

“Po ukupnom broju pomoraca šesta smo zemlja u EU, ispred Hrvatske su samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Poljska, Francuska i Italija, koje imaju daleko veći broj stanovnika. Hrvatska po broju pomoraca prema ukupnom broju stanovnika nadmašuje sve te zemlje, ali ne samo njih nego čak i Filipine koji daju najviše pomoraca na svijetu. Zanimljiv je podatak da hrvatski pomorci čine dva posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Stoga su dobre pomorske škole glavni preduvjet da i nadalje hrvatski pomorci zadrže ugled i zaposlenja na najboljim svjetskim kompanijama”, kaže Hibšer.

ASP Adriatic kao posrednik a i njihovi najveći klijenti poput društva Alpha Adriatic iz Pule kao tvrtke koja pruža sve vrste usluga vezanih uz pomorsku djelatnost, uglavnom su, dodaje, zadovoljni kvalitetom naših pomorskih škola. Jedna od prednosti je, navodi, i to da svi učenici koji pohađaju pomorske škole dobivaju potvrdnice za STCW tečajeve. Gotovo svi vježbenici se u zaposle nakon završetka školovanja i pribavljanja potrebnih ovlaštenja i dokumenata u vrlo kratkom roku.

“Programi hrvatskih pomorskih škola i fakulteta u načelu su usklađeni sa zahtjevima STCW i drugih međunarodnih konvencija. Svakom vježbeniku pristupamo individualno i procjenjujemo razinu usvojenosti osnova tijekom školovanja te motivaciju i količinu uloženog truda. Naravno, što je navedeno na većoj razini, za očekivati je da će se oni lakše i brže prilagoditi specifičnostima svake kompanije, broda i njegovih procedura. U sustavu izobrazbe pomoraca svakako bi trebalo više vremena posvetiti praktičnom dijelu nastave i obuci učenika na brodu. Držim da bi značajnije uključivanje stručnjaka iz prakse u nastavu također bilo korisno, posebice na temu suvremenih zahtjeva i standarda industrije koje nameću tržišni lideri poput naftnih kompanija i ostalih”, kaže prvi čovjek ASP Adriatica, koji smatra da naše pomorske škole vrlo dobro prate razvoj i implementaciju novih tehnologija u djelatnost pomorstva.

Nužno više praktične nastave

Budući pomorci nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja ipak još nisu osposobljeni za samostalno obavljanje poslova, ali to se od njih ni ne očekuje. Njihovo predznanje stečeno tijekom srednjoškolskog obrazovanja daje im temelje koji se nadograđuju tijekom kadeture na brodu. Brzina usvajanja potrebnih znanja, pojašnjava Hibšer, ovise najviše o samoj osobi, njegovoj želji i motivaciji za stjecanjem znanja, prijašnjim vještinama, ali i o iskusnijim članovima posade koji obučavaju buduće pomorce, kao i o trening programima samih kompanija.

“Uzimajući u obzir specifičnost ovog poziva, smatram da bi povećanjem praktičnog dijela nastave imalo višestruke dobrobiti za učenike. Uz lakše usvajanje znanja iz školskih kurikuluma, imali bi bolji uvid što znači biti pomorac, a što bi im pomoglo da u što ranijoj fazi zaključe da li je to pravi životni poziv za njih”, kaže Hibšer.

Što se početka rada na brodu tiče mladi ljudi koji se odmah nakon srednje škole žele ukrcati na brod, u pravilu, kaže, teže pronalaze ukrcaj za kadeta, a razlog tome je što većina kompanija traže kadete sa završenim fakultetom ili višom školom. Tu se prije svega misli na velike tržišne igrače koji upravljaju velikim flotama tankera i LNG brodova. Osim toga, dodaje, karijera pomoraca sa srednjoškolskim obrazovanjem se u pravilu sporije razvija u odnosu na karijere onih sa završenim pomorskim fakultetom ili višom školom.

“Za kraj bih želio kazati da je zvanje pomorca vrlo tražen i dobro plaćen posao koji nudi relativno brzo napredovanje. Stručni i profesionalni pomorci puno lakše rješavaju neka važna životna i materijalna pitanja, poput stambenog. To je prije svega vrlo časno zanimanje gdje se poštuje znanje, profesionalnost, ali i gdje postoji jasno određena hijerarhija i zapovjedni lanac. Pomorstvo je idealan posao za ljude koji su spremni neprestano učiti i usavršavati se tijekom cijele svoje karijere uz mogućnost ostvarivanja višeg životnog standarda. Postoji naravno i druga strana medalje jer se radi o pozivu koji zahtijeva velika odricanja poput dugotrajnog izbivanja od obitelji i prijatelja”, kazao je predsjednik Uprave tvrtke ASP Adriatic, zaključujući da je i taj problem danas puno manji nego nekad jer moderne komunikacijske tehnologije i dostupnost interneta na brodovima, omogućavaju bolja povezanost pomoraca sa svojim bližnjima što im svakako olakšava boravak na brodu.

Nedostatak kvalificirane radne snage kronični je problem s kojim se već dulje vrijeme moraju hvatati u koštac u gotovo svim sektorima domaćeg gospodarstva. Mnoge tvrtke proaktivno pristupajući tom problemu pokušavaju pronaći kvalitetan odgovor, a jedna od njih je i pulski brodar Alpha Adriatic koji je još krajem 2021. godine s partnerima osnovao tvrtku ASP Adriatic koja u fokusu svoga rada ima upravo upravljanje ljudskim resursima.

Ideja o osnivanju nove agencije je postojala već neko vrijeme, a usko je vezana uz nedostatak pomoraca na svjetskom tržištu te potrebe za istim od strane partnera. Trenutno agencija ima pet zaposlenika koji svojim iskustvom mogu odgovoriti na sve zahtjeve koji se ispred njih postave, a vezane su uz ljudske resurse u pomorstvu, javlja Glas Istre.

Predsjednik Uprave i jedan od suvlasnika ASP Adriatica je Eduard Hibšer koji je po završetku studija na Pomorskom fakultetu u Rijeci 2001. godine prvim zaposlenjem započeo svoju vezu s pomorstvom koja traje još i danas. Na poslovima vezanim uz zapošljavanje pomoraca aktivan je od 2006. godine kada je, kako kaže, dobio priliku raditi u jednoj renomiranoj agenciji radeći za koju je, između ostalih renomiranih svjetskih kompanija, ostvario suradnju i s Uljanik Plovidbom, odnosno današnjim Alpha Adriaticom. Dobra iskustva iz tog razdoblja i uspostavljene poslovne veze dovele su do suradnje i na ovom novom projektu.

Tržište trpi posljedice rata

“Alpha Adriatic je inicijalno bio glavni partner kod osnivanja s udjelom od 80 posto, dok sam ja držao preostalih 20 posto. Ujedno je Alpha Adriatic i jedan od glavnih klijenata društva. Potkraj prošle godine tvrtka je dokapitalizirana od strane trećeg partnera, društva ASP Crew Management Singapore iz Singapura, koje djeluje na tržištu već dugi niz godina i koje ima vlastitu mrežu ureda u gotovom svim zemljama iz kojih dolazi većina pomoraca kao što su Filipini, Indija, Ukrajina, Myanmar, Vijetnam, te su kroz ovaj posao postali prisutni i u Hrvatskoj. Nakon dokapitalizacije ulozi u društvu su podijeljeni tako da Alpha Adriatic i ASP Crew Management Singapure drže svaki po 45 posto udjela, dok ja držim preostalih 10 posto. Uz to, obnašam i funkciju predsjednika Uprave društva, dok je direktor Alpha Adriatica Igor Budisavljević član Uprave ASP Adriatica”, pojašnjava Eduard Hibšer.

Tržište radne snage u pomorstvu je, kaže on, značajno osjetilo posljedice rusko ukrajinskog sukoba jer je značajan broj iskusnih i stručnih pomoraca dolazio upravo iz tih zemalja.

“U idealnim uvjetima, dakle prije pandemije i prije rata u Ukrajini, već je nedostajalo preko 20 tisuća, i to samo časnika u pomorstvu. Uz sve logističke poteškoće oko ukrcaja i iskrcaja pomoraca zbog pandemije brodari su se morali nositi i s privremenim nestankom indijskih pomoraca s tržišta zbog širenja delta varijante korona virusa u toj zemlji. Budući da su indijski pomorci treći u svijetu po brojnosti, jako se osjetio njihov nedostatak. Rat u Ukrajini praktički je preko noći ponovno promijenio uvjete poslovanja za mnogobrojne brodare koji zapošljavaju ukrajinske i ruske posade ali i za sve ostale. Ukrajinski pomorci bili su peti po brojnosti u svijetu prema podacima iz Drewry maritime research-a, odnosno bilo ih je gotovo 80 tisuća, što je predstavljalo vrlo značajan udio na svjetskom tržištu. Ako tome pridodamo i činjenicu da su jedno mjesto ispred njih te po brojnosti odmah iza Filipinaca, Kineza i Indijaca, s 90 tisuća pomoraca bili Rusi, postaje još jasnija razina problema koji se nakon izbijanja tog rata našla pred brodarima.

Nastao je ogroman pritisak i potražnja za svim ostalim pomorcima, uključujući naravno i hrvatske kojih ukupno ima oko 18 tisuća, od čega oko 13 tisuća, odnosno 70 posto ukupnog broja hrvatskih pomoraca čine časnici. Zbog navedenih problema i nedostatka pomoraca na svjetskom tržištu naši klijenti i principali primorani su tražiti kvalitetne pomorce na svim važnim svjetskim tržištima, a mi im to kroz našu poslovnu mrežu i osiguravamo. Osim hrvatskih pomoraca, nudimo im i pomorce iz Filipina, Indije, Indonezije, Vijetnama, Myanmara, ali i ostalih zemalja”, kaže Hibšer.

Šesti po broju pomoraca

Na pitanje kako naši pomorci trenutno kotiraju na tržištu rada, te koliko su on kao posrednik i njegovi principali kao poslodavci zadovoljni kvalitetom naših pomorskih škola, Hibšer kaže da su hrvatski pomorci poznati i priznati na pomorskom tržištu kao jedni od najkompetentnijih, te se redovno susreću na zapovjednim pozicijama, ali i na drugim junior pozicijama, čak i na najsuvremenijim i najsofisticiranijim brodovima koji danas plove.

“Po ukupnom broju pomoraca šesta smo zemlja u EU, ispred Hrvatske su samo Ujedinjeno Kraljevstvo, Grčka, Poljska, Francuska i Italija, koje imaju daleko veći broj stanovnika. Hrvatska po broju pomoraca prema ukupnom broju stanovnika nadmašuje sve te zemlje, ali ne samo njih nego čak i Filipine koji daju najviše pomoraca na svijetu. Zanimljiv je podatak da hrvatski pomorci čine dva posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Stoga su dobre pomorske škole glavni preduvjet da i nadalje hrvatski pomorci zadrže ugled i zaposlenja na najboljim svjetskim kompanijama”, kaže Hibšer.

ASP Adriatic kao posrednik a i njihovi najveći klijenti poput društva Alpha Adriatic iz Pule kao tvrtke koja pruža sve vrste usluga vezanih uz pomorsku djelatnost, uglavnom su, dodaje, zadovoljni kvalitetom naših pomorskih škola. Jedna od prednosti je, navodi, i to da svi učenici koji pohađaju pomorske škole dobivaju potvrdnice za STCW tečajeve. Gotovo svi vježbenici se u zaposle nakon završetka školovanja i pribavljanja potrebnih ovlaštenja i dokumenata u vrlo kratkom roku.

“Programi hrvatskih pomorskih škola i fakulteta u načelu su usklađeni sa zahtjevima STCW i drugih međunarodnih konvencija. Svakom vježbeniku pristupamo individualno i procjenjujemo razinu usvojenosti osnova tijekom školovanja te motivaciju i količinu uloženog truda. Naravno, što je navedeno na većoj razini, za očekivati je da će se oni lakše i brže prilagoditi specifičnostima svake kompanije, broda i njegovih procedura. U sustavu izobrazbe pomoraca svakako bi trebalo više vremena posvetiti praktičnom dijelu nastave i obuci učenika na brodu. Držim da bi značajnije uključivanje stručnjaka iz prakse u nastavu također bilo korisno, posebice na temu suvremenih zahtjeva i standarda industrije koje nameću tržišni lideri poput naftnih kompanija i ostalih”, kaže prvi čovjek ASP Adriatica, koji smatra da naše pomorske škole vrlo dobro prate razvoj i implementaciju novih tehnologija u djelatnost pomorstva.

Nužno više praktične nastave

Budući pomorci nakon završetka srednjoškolskog obrazovanja ipak još nisu osposobljeni za samostalno obavljanje poslova, ali to se od njih ni ne očekuje. Njihovo predznanje stečeno tijekom srednjoškolskog obrazovanja daje im temelje koji se nadograđuju tijekom kadeture na brodu. Brzina usvajanja potrebnih znanja, pojašnjava Hibšer, ovise najviše o samoj osobi, njegovoj želji i motivaciji za stjecanjem znanja, prijašnjim vještinama, ali i o iskusnijim članovima posade koji obučavaju buduće pomorce, kao i o trening programima samih kompanija.

“Uzimajući u obzir specifičnost ovog poziva, smatram da bi povećanjem praktičnog dijela nastave imalo višestruke dobrobiti za učenike. Uz lakše usvajanje znanja iz školskih kurikuluma, imali bi bolji uvid što znači biti pomorac, a što bi im pomoglo da u što ranijoj fazi zaključe da li je to pravi životni poziv za njih”, kaže Hibšer.

Što se početka rada na brodu tiče mladi ljudi koji se odmah nakon srednje škole žele ukrcati na brod, u pravilu, kaže, teže pronalaze ukrcaj za kadeta, a razlog tome je što većina kompanija traže kadete sa završenim fakultetom ili višom školom. Tu se prije svega misli na velike tržišne igrače koji upravljaju velikim flotama tankera i LNG brodova. Osim toga, dodaje, karijera pomoraca sa srednjoškolskim obrazovanjem se u pravilu sporije razvija u odnosu na karijere onih sa završenim pomorskim fakultetom ili višom školom.

“Za kraj bih želio kazati da je zvanje pomorca vrlo tražen i dobro plaćen posao koji nudi relativno brzo napredovanje. Stručni i profesionalni pomorci puno lakše rješavaju neka važna životna i materijalna pitanja, poput stambenog. To je prije svega vrlo časno zanimanje gdje se poštuje znanje, profesionalnost, ali i gdje postoji jasno određena hijerarhija i zapovjedni lanac. Pomorstvo je idealan posao za ljude koji su spremni neprestano učiti i usavršavati se tijekom cijele svoje karijere uz mogućnost ostvarivanja višeg životnog standarda. Postoji naravno i druga strana medalje jer se radi o pozivu koji zahtijeva velika odricanja poput dugotrajnog izbivanja od obitelji i prijatelja”, kazao je predsjednik Uprave tvrtke ASP Adriatic, zaključujući da je i taj problem danas puno manji nego nekad jer moderne komunikacijske tehnologije i dostupnost interneta na brodovima, omogućavaju bolja povezanost pomoraca sa svojim bližnjima što im svakako olakšava boravak na brodu.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video