Kako je sa svjetskih mora nestao Slamat, putnički brod čija olupina i danas leži u dubinama Egejskog mora, a u svojim rijetkim kružnim putovanjima nije propustio priliku posjetiti i Dubrovnik
Na navozima brodogradilišta Koninklijke Maatschappij De Schelde u nizozemskom Vlissingenu predana je 1924. godine brodaru Rotterdamsche Lloyd novogradnja broj 176 koja dobiva ime Slamat. Bio je to putničko-teretni lajner od 11 406 bruto tona, dug 155 i širok 19 metara. Dvije Kon Maats de Schelde parne turbine ukupne snage 9200 KS preko dvije propele omogućavale su mu plovidbenu brzinu od 17 čvorova.
Na svojim palubama mogao je prihvatiti 404 putnika i to 144 putnika u prvom razredu, 160 u drugom, 69 u trećem i 31 u četvrtom razredu. Svoje prve plovidbe započinje iz Rotterdama prema nizozemskim dalekoistočnim kolonijama (Dutch East Indies) uključujući luke Southampton i Marseille te Sueski kanal. Do 1940. godine je ostvario ukupno 43 prekooceanske plovidbe i veoma je rijetko poduzimao kružna putovanja, piše Ivo Batričević za Dubrovački dnevnik.
Kad je počeo Drugi svjetski rat, Nizozemska je bila neutralna. Sredinom listopada 1939. godine, Slamat je napustio Rotterdam za Istočnu Indiju, zaustavio se u Lisabonu, Cape Verdeu, Cape Townu, Mauricijusu, Sabangu i Singapuru prije nego što je 30. studenog stigao u Bataviu, glavni grad nizozemske Istočne Indije gdje je preuređen u brod za prijevoz vojnika.
U svibnju 1940. Njemačka je osvojila Nizozemsku u jednom tjednu, a nizozemska monarhija i vlada evakuirali su se u London. Njemačka je zarobila generalnog direktora brodarske kompanije Rotterdamsche Lloyda, a brodarska tvrtka je prenijela registraciju svojih brodova uključujući Slamat iz Rotterdama u Bataviu.
Nažalost, nakon uspješnih ratnih plovidbi Slamat stradava. U plovidbi Egejskim morem, u konvoju između luke Nauplion na Peloponezu i otoka Krete, 27. travnja 1941. godine, nakrcan engleskim, australskim i novozelandskim vojnicima biva pogođen avio bombom njemačkog Luftwaffea od 250 kila između komandnog mosta i prve ciminjere i još nekoliko bombi. Brod je zahvatio veliki požar, nagnuo se na lijevi bok, a zapovjednik Slamata naredio je napuštanje broda.
Agonija broda i nesretnih ljudi trajala je dva sata, nakon čega je Slamat oko 14 sati potonuo na morsko dno. Britanski razarači Wryneck i Diamond uspjeli su spasiti oko 500 preživjelih putnika-vojnika i članova posade, a njih 203 je stradalo.
Ivo Batričević / Dubrovački dnevnik
