O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Jadran je more s dva lica: Plava vedrina nerijetko postane obavijena crnim oblacima i neverama

Prema nekim procjenama uz istočnu obalu Jadrana je u proteklih tri tisuće godina potopljeno više od dvije tisuće brodova

Knjigu Danijela Frke “Potonulo blago Jadrana” (Naklada Val/Hanza Media 2023.) čine 75 zarona od Savudrije do Prevlake, olupine sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, 590 stranica, njegovih 70 originalnih ilustracija, 1000 fotografija, 80 karata s koordinatama, nevjerojatne priče i nova otkrića, pravila ponašanja ronjenja na olupinama, originalni dizajn.

Jadran s dva lica – pitomim i opasnim

Hrvatska obala Jadranskog mora, ako se uračunaju i svi njegovi otoci, omeđuje više od osam tisuća kilometara obale. Čovjek koji je živio na njegovim obalama oduvijek je bio okrenut moru koje je bilo izvor njegova opstanka, njegova riznica hrane i njegov put ka udaljenim krajevima kojima je težio. Jadran, koji sliči na jedan veliki zaljev Sredozemnoga mora, dugačak 423 nautičke milje i na samim vratima uzak tek četrdeset i jednu nautičku milju, pomorcima koji su plovili uzduž njegovih obala pružao je varljivu sigurnost. Stotine otoka i otočića, zaljeva i uvala, prirodnih luka i drugih zaklona značili su pomorcima dodatnu sigurnost u plovidbi. No onima koji ga nisu poznavali, podvodne hridi, oštri grebeni i plitki prolazi prijetili su kao opasni neprijatelji da zauvijek zaustave njihovu plovidbu, piše Jutarnji.

Plava vedrina sunčanih ljetnih dana, proljetne bonace i blagi maestrali tisućljećima su pozivali mornare na čarobnu plovidbu prekrasnim predjelima. Ali nije Jadran uvijek takav. Nerijetko on pokazuje i svoje drugo lice, zapjenjeno orkanskom burom, crnim niskim oblacima nadolazeće nevere, valovima olujnog juga ili snježnim vijavicama. Tada taj pitomi zaljev postaje smrtonosna klopka ravna biskajskim olujama u kojima se bezazlena plovidba pretvara u očajničku borbu na život i smrt.

Nikada neće biti točno poznato koliko je brodova i pomoraca stradalo na Jadranu od početaka plovidbe do danas. Prema nekim procjenama uz istočnu obalu Jadrana je u proteklih tri tisuće godina potopljeno više od dvije tisuće brodova. To jasno pokazuje da je Jadran oduvijek bio izuzetno važan prometni put. Za prevlast na tom relativno uskom morskom području nisu se borili samo narodi koji su obitavali na njegovim obalama već i mnoge strane sile čiji je politički utjecaj povremeno dostizao do Jadrana. Također, jadranska obala i otoci tisućljećima su mjesto života ljudi. Od špiljskih naseobina, grčke i rimske kolonizacije do srednjevjekovnih komuna i modernih gradova. Tako potonuli brodovi govore i o povijesnom vremenu u kojem su plovili ili završili svoju plovidbu na morskom dnu.

Prema nekim procjenama uz istočnu obalu Jadrana je u proteklih tri tisuće godina potopljeno više od dvije tisuće brodova

Knjigu Danijela Frke “Potonulo blago Jadrana” (Naklada Val/Hanza Media 2023.) čine 75 zarona od Savudrije do Prevlake, olupine sjevernog, srednjeg i južnog Jadrana, 590 stranica, njegovih 70 originalnih ilustracija, 1000 fotografija, 80 karata s koordinatama, nevjerojatne priče i nova otkrića, pravila ponašanja ronjenja na olupinama, originalni dizajn.

Jadran s dva lica – pitomim i opasnim

Hrvatska obala Jadranskog mora, ako se uračunaju i svi njegovi otoci, omeđuje više od osam tisuća kilometara obale. Čovjek koji je živio na njegovim obalama oduvijek je bio okrenut moru koje je bilo izvor njegova opstanka, njegova riznica hrane i njegov put ka udaljenim krajevima kojima je težio. Jadran, koji sliči na jedan veliki zaljev Sredozemnoga mora, dugačak 423 nautičke milje i na samim vratima uzak tek četrdeset i jednu nautičku milju, pomorcima koji su plovili uzduž njegovih obala pružao je varljivu sigurnost. Stotine otoka i otočića, zaljeva i uvala, prirodnih luka i drugih zaklona značili su pomorcima dodatnu sigurnost u plovidbi. No onima koji ga nisu poznavali, podvodne hridi, oštri grebeni i plitki prolazi prijetili su kao opasni neprijatelji da zauvijek zaustave njihovu plovidbu, piše Jutarnji.

Plava vedrina sunčanih ljetnih dana, proljetne bonace i blagi maestrali tisućljećima su pozivali mornare na čarobnu plovidbu prekrasnim predjelima. Ali nije Jadran uvijek takav. Nerijetko on pokazuje i svoje drugo lice, zapjenjeno orkanskom burom, crnim niskim oblacima nadolazeće nevere, valovima olujnog juga ili snježnim vijavicama. Tada taj pitomi zaljev postaje smrtonosna klopka ravna biskajskim olujama u kojima se bezazlena plovidba pretvara u očajničku borbu na život i smrt.

Nikada neće biti točno poznato koliko je brodova i pomoraca stradalo na Jadranu od početaka plovidbe do danas. Prema nekim procjenama uz istočnu obalu Jadrana je u proteklih tri tisuće godina potopljeno više od dvije tisuće brodova. To jasno pokazuje da je Jadran oduvijek bio izuzetno važan prometni put. Za prevlast na tom relativno uskom morskom području nisu se borili samo narodi koji su obitavali na njegovim obalama već i mnoge strane sile čiji je politički utjecaj povremeno dostizao do Jadrana. Također, jadranska obala i otoci tisućljećima su mjesto života ljudi. Od špiljskih naseobina, grčke i rimske kolonizacije do srednjevjekovnih komuna i modernih gradova. Tako potonuli brodovi govore i o povijesnom vremenu u kojem su plovili ili završili svoju plovidbu na morskom dnu.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video