O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Državni ACI kupio skupe jedrilice bez natječaja: Projekt je sada bankrotirao

Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić potpisao je bez provedenog javnog natječaja ugovor s jednom od najprestižnijih kompanija na svijetu tvrdeći da će poslovni rezultati opravdati riskantnu investiciju, doznaje Telegram. Kupoprodajni ugovor vrijedan 2,28 milijuna eura potpisan je prije četiri godine, njime je ACI nabavio šest jedrilica Club Swan 36. To je iznosom jedan težih ugovora koji neki od predsjednika Uprava poduzeća u većinskom državnom vlasništvu može potpisati. Država, inače, u ACI-ju ima 78 posto udjela.

Iznos je utrošen za nabavu sportskih jedrilica bez WC-a i kabina. U vrijeme kada se vrh ACI-ja odlučio za ovaj šoping, kritičari tog poslovnog poteza govorili su da ta plovila nemaju nikakve veze s temeljnom djelatnošću ACI-ja. Upozoravali su i da nema dovoljno jahtaša koji bi mogli platiti najam takve, specifične jedrilice prilagođene za sport, te da ne vjeruju kako će projekt biti profitabilan, navodi Telegram.

“Ne govorimo o kupnji nego o paketu koji ide. Govorimo o brandingu s Nautorom Swanom i razvoju nautičke akademije, gdje imamo ekskluzivno pravo i za Hrvatsku i za svijet, da razvijemo takav proizvod. Najprije idemo u Hrvatsku, a kasnije u svijet”, odgovorio mi je tada za RTL-ovu Potragu, tadašnji i sadašnji predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, kada smo propitivali nabavu provedenu bez javnog natječaja. Tvrdio je da je ugovor s Nautorom, tvrtkom koja proizvodi Swanove, povoljan za ACI, te da nije samo riječ o investiciji u nove brodove nego i ulaznici u prestižni klub jahtaša.

Šef Nadzornog odbora ACI-ja Dražen Ivanušec tada je izjavi za RTL-ovu Potragu najavljivao izuzetnu dobit. “Čak znamo i koliko bismo novca trebali zaraditi. Na kraju 10-godišnjeg razdoblja zarada od ovog projekta trebala bi biti 40 milijuna kuna”, rekao je Ivanušec najavljujući dobit od gotovo 5,3 milijuna eura.

Četiri godine od nabave jedrilica rezultati su porazni, a prognoze predsjednika Nadzornog odbora o pet milijuna eura čiste dobiti Telegramov izvor iz ACI-ja naziva “nebulozama”. Ističe da je projekt nabave šest Swanova doživio pravi fijasko. “Taj je projekt bankrotirao”, veli upućeni izvor. Financijski izvještaji to potvrđuju.

Poslovna jedinica ACI Sail, koja pored šest Swan jedrilica ima i katamaran koji inače postiže bolje rezultate od Swanova, u 2022. godini ostvarila je gubitak od 170.571 euro. Projekt je u ovoj godinu (do kraja kolovoza) doživio potop. Prihodi u prvih osam mjeseci ove godine, praktički na samom kraju turističke sezone, iznose svega 123.000 eura. Niti milijun kuna. Procjenjuje se da će gubitak na kraju godine doseći gotovo 300.000 eura.

Nova je ovo afera kada je riječ o poslovanju kompanija u većinskom državnom vlasništvu. ACI je tvrtka od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, ima preko 600 dioničara, dobar je dio u rukama mirovinskih fondova, kotira na Zagrebačkoj burzi. Je li, stoga, realno očekivati da će naknadu štete zbog propalog ulaganja tražiti i mali dioničari koji su nabavom drastično oštećeni? Jesu li članovi Uprave i Nadzornog odbora u obavljanju svoje dužnosti postupili s dužnom pozornošću te hoće li solidarno odgovarati za štetu koju je pretrpjelo Društvo?


Cijeli članak pročitajte >>OVDJE<<.


Silvana Menđušić / Telegram

Predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić potpisao je bez provedenog javnog natječaja ugovor s jednom od najprestižnijih kompanija na svijetu tvrdeći da će poslovni rezultati opravdati riskantnu investiciju, doznaje Telegram. Kupoprodajni ugovor vrijedan 2,28 milijuna eura potpisan je prije četiri godine, njime je ACI nabavio šest jedrilica Club Swan 36. To je iznosom jedan težih ugovora koji neki od predsjednika Uprava poduzeća u većinskom državnom vlasništvu može potpisati. Država, inače, u ACI-ju ima 78 posto udjela.

Iznos je utrošen za nabavu sportskih jedrilica bez WC-a i kabina. U vrijeme kada se vrh ACI-ja odlučio za ovaj šoping, kritičari tog poslovnog poteza govorili su da ta plovila nemaju nikakve veze s temeljnom djelatnošću ACI-ja. Upozoravali su i da nema dovoljno jahtaša koji bi mogli platiti najam takve, specifične jedrilice prilagođene za sport, te da ne vjeruju kako će projekt biti profitabilan, navodi Telegram.

“Ne govorimo o kupnji nego o paketu koji ide. Govorimo o brandingu s Nautorom Swanom i razvoju nautičke akademije, gdje imamo ekskluzivno pravo i za Hrvatsku i za svijet, da razvijemo takav proizvod. Najprije idemo u Hrvatsku, a kasnije u svijet”, odgovorio mi je tada za RTL-ovu Potragu, tadašnji i sadašnji predsjednik Uprave ACI-ja Kristijan Pavić, kada smo propitivali nabavu provedenu bez javnog natječaja. Tvrdio je da je ugovor s Nautorom, tvrtkom koja proizvodi Swanove, povoljan za ACI, te da nije samo riječ o investiciji u nove brodove nego i ulaznici u prestižni klub jahtaša.

Šef Nadzornog odbora ACI-ja Dražen Ivanušec tada je izjavi za RTL-ovu Potragu najavljivao izuzetnu dobit. “Čak znamo i koliko bismo novca trebali zaraditi. Na kraju 10-godišnjeg razdoblja zarada od ovog projekta trebala bi biti 40 milijuna kuna”, rekao je Ivanušec najavljujući dobit od gotovo 5,3 milijuna eura.

Četiri godine od nabave jedrilica rezultati su porazni, a prognoze predsjednika Nadzornog odbora o pet milijuna eura čiste dobiti Telegramov izvor iz ACI-ja naziva “nebulozama”. Ističe da je projekt nabave šest Swanova doživio pravi fijasko. “Taj je projekt bankrotirao”, veli upućeni izvor. Financijski izvještaji to potvrđuju.

Poslovna jedinica ACI Sail, koja pored šest Swan jedrilica ima i katamaran koji inače postiže bolje rezultate od Swanova, u 2022. godini ostvarila je gubitak od 170.571 euro. Projekt je u ovoj godinu (do kraja kolovoza) doživio potop. Prihodi u prvih osam mjeseci ove godine, praktički na samom kraju turističke sezone, iznose svega 123.000 eura. Niti milijun kuna. Procjenjuje se da će gubitak na kraju godine doseći gotovo 300.000 eura.

Nova je ovo afera kada je riječ o poslovanju kompanija u većinskom državnom vlasništvu. ACI je tvrtka od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, ima preko 600 dioničara, dobar je dio u rukama mirovinskih fondova, kotira na Zagrebačkoj burzi. Je li, stoga, realno očekivati da će naknadu štete zbog propalog ulaganja tražiti i mali dioničari koji su nabavom drastično oštećeni? Jesu li članovi Uprave i Nadzornog odbora u obavljanju svoje dužnosti postupili s dužnom pozornošću te hoće li solidarno odgovarati za štetu koju je pretrpjelo Društvo?


Cijeli članak pročitajte >>OVDJE<<.


Silvana Menđušić / Telegram

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video