O nama Marketing   |   Kontakt   |   English

Medicina rada za pomorce ne poznaje toleranciju kod korištenja svih vrsta opijata

U najavi Pomorske večeri Hrvatskog radija izdvajamo razgovor s Dr. Tajanom Ivanović Biočić koja je nedavno obnovila svoju licencu za rad u ordinaciji medicine rada u poliklinici Petrović i to za preglede pomoraca koje ukrcavaju brojne norveške kompanije. Tečajevi su nužni jer Norvežani mijenjaju pravila prema određenim kriterijima, u nečemu su stroži, a neki kriteriji su začudo i blaži…no jedno je sigurno, tolerancije za uzimanje svih vrsta opijata NEMA!, prenosi HRT Radio Split.

Izvor: LinkedIN / HRT Radio Split

“Po meni su to čak blaži kriteriji nego hrvatski. Recimo, za vađenje laboratorijskih nalaza njima je dovoljan urin i test na trakice, a mi uvijek svakom pomorcu radimo kompletnu krvnu sliku, šećer, jetrene enzime, unatoč tome što to Norvežani ne traže. To nam je bitno da bi donijeli adekvatnu procjenu radne sposobnosti.”, kazala je doktorica Ivanović Biočić, istaknuvši da pomorci ipak nisu baš oduševljeni time jer je jetra uvijek upitna. “Sami znate da svatko voli malo popiti i pojesti. Ljudi vole hedonistički način života, a neću reći kakve su droge u opticaju.”

Što se generalno tiče zdravlja pomoraca, doktorica Ivanović Biočić navodi da primjećuje više ljudi koji su razvili nekakvu psihičku bolest. “Zna se da je za ljude koji idu na brod ili se idu školovati za poslove pomoraca, jedan od kriterija da nemaju nikakvu psihičku bolest. Sad su se dogodili razni incident i neki ljudi očito nisu bili dovoljno jaki ili je to bilo toliko stresno da je prešlo njihove granice prilagodbe. Dolazili su s akutnim psihozama, delirijima, halucinacijama, tako da pretpostavljam da je stres bio izrazito velik i nisu se mogli nositi s tim.”, kazala je.

Noviji, moderniji brodovi i njihovi moderni strojevi imaju puno više elektronike i elektromagnetskog zračenja, što prije na brodovima nije bilo. Utječe li to na razvoj kakvih bolesti, možda karcinoma ili pak nekih drugih, doktorica Ivanović Biočić upozorava:

“Za sada ništa nije dokazano, tako da nikakvih značajnih dokaza nema, ali struka uvijek preporučuje oprez. Primjer je, recimo, ako netko nosi pacemaker, a radi kao pomorac, unatoč tome što nema dokaza. iskustveno se utvrdilo da se javljaju nekakvi poremećaji u funkciji pacemakera ako su osobe u blizini elektromagnetskog zračenja. Stoga se preporučuje prilagoditi okruženje, znači ne raditi tamo gdje postoji izrazito elektromagnetsko zračenje.”

S obzirom na norveške standarde, hrvatski su ipak puno stroži. “Danas ako radite na norveškom brodu i ako se držimo kriterija norveške licence, što je mene osobno iznenadilo, ako vam je nakon pretrpljenog infarkta ugrađen stent i ako je stanje sanirano i stabilno, tri mjeseca nakon toga možete ići na brod. Glavni problem nije infarkt, ni stent, nego ako pacijenti, odnosno pomorci, koriste antikoagulanse koji se koriste uglavnom godinu dana nakon infarkta. Onda je povećana opasnost od krvarenja pri nekakvim ozljedama. Takvi pomorci ne bi smjeli ići na brod, ili eventualno, u najtolerantnijem slučaju mogu raditi u nekakvim priobalnim područjima na radnim mjestima gdje ne postoji velika mogućnost ozljede.”

Što se tiče vida, laserske korekcije su danas dosta popularne, pa ljudi više niti ne nose leće i naočale, ali po norveškim standardima, netko tko je napravio lasersku korekciju vida trebao bi donijeti nalaz okuliste kojom se potvrđuje da nema nikakvih problema s razlikovanjem kontrasta, da nema problema sa zamagljivanjem i nekakvim nuspojavama koje mogu biti posljedica laserske korekcije vida.

Ono što norveške kompanije danas zahtijevaju na pregledima je i ultrazvuk abdomena kako bi se otkrilo imaju li ljudi bilo kakve žučne ili bubrežne kamence, jer ih ima mnogo koji cijeli život imaju kamence, ali su asimptomatski. U tom slučaju je pravilo da se ne može ići na brod jer postoji određena šansa da se oni mogu aktivirati, uzrokujući jake bolove koji su teško izdržljivi. “Onda osoba nije funkcionalna na brodu. Očito da su se događali takvi incidenti koji su uzrokovali veliki trošak i probleme za kompaniju, pa su zbog toga odlučili biti strogi, jer ako se dogodi na nekoj poziciji gdje nema zamjene, nastanu problemi i brod ne može nastaviti ploviti.”, objašnjava doktorica.

Prije odlaska na brod, pomorac mora obaviti zdravstveni pregled, što je apsolutno jasno, koji mora pokazati da je ta osoba funkcionalna na brodu. No do koje se mjere bolesti toleriraju, HRT je upitao doktoricu Ivanović Biočić.

“Mi gledamo period u razdoblju od dvije godine, znači osoba mora dvije godine biti potpuno funkcionalna, da ne bude na štetu sebi i ljudima oko sebe. Ovisi o poziciji, što radi i o samom brodu, pa odlučujemo što može i što ne može.”, zaključila je.

No, ono što je doktorica željela istaknuti je pojava ADHD sindroma, vrlo popularne dijagnoze u većini zemalja poput Amerike ili skandinavskih zemalja.

“Kod nas je bilo kakva psihička bolest kontraindikacija za odlazak na brod, a oni uredno puštaju osobe koje imaju ADHD da idu raditi na brod ako su pod terapijom, norveška pravila. Mene je iznenadilo, osobito zato što terapija koja se koristi spada na listu nedozvoljenih supstanci, znači opojnih lijekova. I onda kad idete u određene zemlje, tu nastaje problem. U Arabiji je malo toga dozvoljeno tako da u takvom slučaju ako je pomorac pod norveškom zastavom, mi se moramo raspitati u koje zemlje ide, jer ako ide u neke zemlje gdje je to zabranjeno, onda ne može ići, a službeno je dozvoljeno.”, pojašnjava doktorica.

Problem nastaje i na aerodromu kod pregleda lijekova koji se nose, jer su neki uvršteni na listu zabranjenih. U tim slučajevima postoji potvrda od liječnika, koja se upisuje u svjedodžbu samog pomorca. Uz to, liječnik obiteljske medicine mora napisati koju terapiju koristi, u koju svrhu i točno u kojoj dozi. Neke zemlje su rigidne, tako da ni to ne prolazi, pa se sve treba uzeti u obzir.”

Kriteriji u području sluha su pak malo popustili. Prije je na bolje uho sluh trebao biti u 20 decibela, a na slabije uho maksimalno 30 odstupanje. Sada na bolje uho može biti 30, a na slabije 40 decibela.

“Prije su bili problematični slušni aparati, a s obzirom na to da tehnologija napreduje, sad netko tko ima slušni aparat koji dobro funkcionira, potrebno je samo da donese od specijalista za uho, grlo, nos potvrdu da je napravio audiometriju u kojem se testira sluh u područjima buke i ako osoba funkcionira tako sa slušnim aparatom, može ići na brod.”, ističe doktorica.

Svim pomorcima koji dolaze na preglede u medicinu rada, s obzirom na to da su sada aktualne porezne olakšice, ovisno koliko imaju radnih i slobodnih dana, dosta pomoraca uzima bolovanje jer na temelju toga mogu dobiti nekakve olakšice. S obzirom na to da po zakonu liječnik obiteljske medicine vodi bolovanje, za bolovanje je potrebna ta potvrda na temelju čega medicina rada otvara bolovanje i izdaje potvrde za Lučku kapetaniju.

“Druga važna stvar koju želim napomenuti je da nama dolaze ljudi koji nisu naši pacijenti i očekuju da im mi otvaramo bolovanje, a pregled radne sposobnosti su obavili u nekoj drugoj medicini rada. To je totalno apsurdno. Morate ići kod svog liječnika koji vas poznaje, koji ima vaš karton i koji vas je pregledao. On može odlučiti je li bolovanje potrebno ili ne. Imamo dosta problema zbog toga, stoga bih molila da pomorci otvaraju bolovanje kod svog liječnika kod kojeg rade preglede za brod.”, poručuje.

U zadnje vrijeme povećana je učestalost pomoraca koji koriste nedozvoljene opojne supstance, pa doktorica napominje da su se pravila norveških kompanija tu vrlo postrožila.

“Ako vam se otkrije da koristite bilo kakvu nelegalnu supstancu, uključujući marihuanu koju ljudi banaliziraju, osoba se proglašava nesposobnom za rad na tri godine, što nekome ugrožava cijeli život i egzistenciju. Nakon te tri godine mora donijeti potvrde, bilo od psihijatra, redovite kontrole, praćenja da je osoba čista i da nema nikakvih problema. Isto tako bih molila pomorce koji dolaze na testiranje za droge da dođu pripremljeni, a ne nakon nekakvog provoda.”

Doktorica ističe i da se ne podmeću tuđi urini jer oni to sve vide na laboratorijskim testovima.

“Svaki urin kod nas se obavlja, odlažemo ga u čašice koje mjere temperaturu, tako da ne može netko nadoliti vode ili donijeti tuđi urin jer će se ohladiti i neće biti adekvatna temperatura. Vrlo je teško za prevariti jer znamo kolika je tjelesna temperatura. Ako i kažu da nisu konzumirali nešto, a droga test pokazuje da je osoba pozitivna, mi uzorak šaljemo na plinsku kromatografiju. To nitko ne voli, prvenstveno zato što se nalazi čekaju desetak dana, a pomorci najčešće idu sutradan ili prekosutra na brod i zbog toga im se odgodi odlazak na brod i onda su im svi krivi.”

Prije svakog pregleda, doktorica ističe, uvijek pitaju uzima li osoba kakve lijekove, pogotovo u slučaju kad se pokaže pozitivan test jer se često dogodi da se ljudi ne sjete da su koristili sirup za kašalj ili kapi koje mogu pokazati lažno pozitivan nalaz. “Neka dobro razmisle o tome što su uzimali prije nego dođu na pregled tako da se mogu obraniti od lažnih optužbi. Primjerice, Max flu je jako popularan, a pokazuje pozitivne reakcije, kao i Caffetin kojeg naši ljudi isto vole, itd. Molim vas, pripremite se da ne bude problema.”, zaključila je doktorica.

U najavi Pomorske večeri Hrvatskog radija izdvajamo razgovor s Dr. Tajanom Ivanović Biočić koja je nedavno obnovila svoju licencu za rad u ordinaciji medicine rada u poliklinici Petrović i to za preglede pomoraca koje ukrcavaju brojne norveške kompanije. Tečajevi su nužni jer Norvežani mijenjaju pravila prema određenim kriterijima, u nečemu su stroži, a neki kriteriji su začudo i blaži…no jedno je sigurno, tolerancije za uzimanje svih vrsta opijata NEMA!, prenosi HRT Radio Split.

Izvor: LinkedIN / HRT Radio Split

“Po meni su to čak blaži kriteriji nego hrvatski. Recimo, za vađenje laboratorijskih nalaza njima je dovoljan urin i test na trakice, a mi uvijek svakom pomorcu radimo kompletnu krvnu sliku, šećer, jetrene enzime, unatoč tome što to Norvežani ne traže. To nam je bitno da bi donijeli adekvatnu procjenu radne sposobnosti.”, kazala je doktorica Ivanović Biočić, istaknuvši da pomorci ipak nisu baš oduševljeni time jer je jetra uvijek upitna. “Sami znate da svatko voli malo popiti i pojesti. Ljudi vole hedonistički način života, a neću reći kakve su droge u opticaju.”

Što se generalno tiče zdravlja pomoraca, doktorica Ivanović Biočić navodi da primjećuje više ljudi koji su razvili nekakvu psihičku bolest. “Zna se da je za ljude koji idu na brod ili se idu školovati za poslove pomoraca, jedan od kriterija da nemaju nikakvu psihičku bolest. Sad su se dogodili razni incident i neki ljudi očito nisu bili dovoljno jaki ili je to bilo toliko stresno da je prešlo njihove granice prilagodbe. Dolazili su s akutnim psihozama, delirijima, halucinacijama, tako da pretpostavljam da je stres bio izrazito velik i nisu se mogli nositi s tim.”, kazala je.

Noviji, moderniji brodovi i njihovi moderni strojevi imaju puno više elektronike i elektromagnetskog zračenja, što prije na brodovima nije bilo. Utječe li to na razvoj kakvih bolesti, možda karcinoma ili pak nekih drugih, doktorica Ivanović Biočić upozorava:

“Za sada ništa nije dokazano, tako da nikakvih značajnih dokaza nema, ali struka uvijek preporučuje oprez. Primjer je, recimo, ako netko nosi pacemaker, a radi kao pomorac, unatoč tome što nema dokaza. iskustveno se utvrdilo da se javljaju nekakvi poremećaji u funkciji pacemakera ako su osobe u blizini elektromagnetskog zračenja. Stoga se preporučuje prilagoditi okruženje, znači ne raditi tamo gdje postoji izrazito elektromagnetsko zračenje.”

S obzirom na norveške standarde, hrvatski su ipak puno stroži. “Danas ako radite na norveškom brodu i ako se držimo kriterija norveške licence, što je mene osobno iznenadilo, ako vam je nakon pretrpljenog infarkta ugrađen stent i ako je stanje sanirano i stabilno, tri mjeseca nakon toga možete ići na brod. Glavni problem nije infarkt, ni stent, nego ako pacijenti, odnosno pomorci, koriste antikoagulanse koji se koriste uglavnom godinu dana nakon infarkta. Onda je povećana opasnost od krvarenja pri nekakvim ozljedama. Takvi pomorci ne bi smjeli ići na brod, ili eventualno, u najtolerantnijem slučaju mogu raditi u nekakvim priobalnim područjima na radnim mjestima gdje ne postoji velika mogućnost ozljede.”

Što se tiče vida, laserske korekcije su danas dosta popularne, pa ljudi više niti ne nose leće i naočale, ali po norveškim standardima, netko tko je napravio lasersku korekciju vida trebao bi donijeti nalaz okuliste kojom se potvrđuje da nema nikakvih problema s razlikovanjem kontrasta, da nema problema sa zamagljivanjem i nekakvim nuspojavama koje mogu biti posljedica laserske korekcije vida.

Ono što norveške kompanije danas zahtijevaju na pregledima je i ultrazvuk abdomena kako bi se otkrilo imaju li ljudi bilo kakve žučne ili bubrežne kamence, jer ih ima mnogo koji cijeli život imaju kamence, ali su asimptomatski. U tom slučaju je pravilo da se ne može ići na brod jer postoji određena šansa da se oni mogu aktivirati, uzrokujući jake bolove koji su teško izdržljivi. “Onda osoba nije funkcionalna na brodu. Očito da su se događali takvi incidenti koji su uzrokovali veliki trošak i probleme za kompaniju, pa su zbog toga odlučili biti strogi, jer ako se dogodi na nekoj poziciji gdje nema zamjene, nastanu problemi i brod ne može nastaviti ploviti.”, objašnjava doktorica.

Prije odlaska na brod, pomorac mora obaviti zdravstveni pregled, što je apsolutno jasno, koji mora pokazati da je ta osoba funkcionalna na brodu. No do koje se mjere bolesti toleriraju, HRT je upitao doktoricu Ivanović Biočić.

“Mi gledamo period u razdoblju od dvije godine, znači osoba mora dvije godine biti potpuno funkcionalna, da ne bude na štetu sebi i ljudima oko sebe. Ovisi o poziciji, što radi i o samom brodu, pa odlučujemo što može i što ne može.”, zaključila je.

No, ono što je doktorica željela istaknuti je pojava ADHD sindroma, vrlo popularne dijagnoze u većini zemalja poput Amerike ili skandinavskih zemalja.

“Kod nas je bilo kakva psihička bolest kontraindikacija za odlazak na brod, a oni uredno puštaju osobe koje imaju ADHD da idu raditi na brod ako su pod terapijom, norveška pravila. Mene je iznenadilo, osobito zato što terapija koja se koristi spada na listu nedozvoljenih supstanci, znači opojnih lijekova. I onda kad idete u određene zemlje, tu nastaje problem. U Arabiji je malo toga dozvoljeno tako da u takvom slučaju ako je pomorac pod norveškom zastavom, mi se moramo raspitati u koje zemlje ide, jer ako ide u neke zemlje gdje je to zabranjeno, onda ne može ići, a službeno je dozvoljeno.”, pojašnjava doktorica.

Problem nastaje i na aerodromu kod pregleda lijekova koji se nose, jer su neki uvršteni na listu zabranjenih. U tim slučajevima postoji potvrda od liječnika, koja se upisuje u svjedodžbu samog pomorca. Uz to, liječnik obiteljske medicine mora napisati koju terapiju koristi, u koju svrhu i točno u kojoj dozi. Neke zemlje su rigidne, tako da ni to ne prolazi, pa se sve treba uzeti u obzir.”

Kriteriji u području sluha su pak malo popustili. Prije je na bolje uho sluh trebao biti u 20 decibela, a na slabije uho maksimalno 30 odstupanje. Sada na bolje uho može biti 30, a na slabije 40 decibela.

“Prije su bili problematični slušni aparati, a s obzirom na to da tehnologija napreduje, sad netko tko ima slušni aparat koji dobro funkcionira, potrebno je samo da donese od specijalista za uho, grlo, nos potvrdu da je napravio audiometriju u kojem se testira sluh u područjima buke i ako osoba funkcionira tako sa slušnim aparatom, može ići na brod.”, ističe doktorica.

Svim pomorcima koji dolaze na preglede u medicinu rada, s obzirom na to da su sada aktualne porezne olakšice, ovisno koliko imaju radnih i slobodnih dana, dosta pomoraca uzima bolovanje jer na temelju toga mogu dobiti nekakve olakšice. S obzirom na to da po zakonu liječnik obiteljske medicine vodi bolovanje, za bolovanje je potrebna ta potvrda na temelju čega medicina rada otvara bolovanje i izdaje potvrde za Lučku kapetaniju.

“Druga važna stvar koju želim napomenuti je da nama dolaze ljudi koji nisu naši pacijenti i očekuju da im mi otvaramo bolovanje, a pregled radne sposobnosti su obavili u nekoj drugoj medicini rada. To je totalno apsurdno. Morate ići kod svog liječnika koji vas poznaje, koji ima vaš karton i koji vas je pregledao. On može odlučiti je li bolovanje potrebno ili ne. Imamo dosta problema zbog toga, stoga bih molila da pomorci otvaraju bolovanje kod svog liječnika kod kojeg rade preglede za brod.”, poručuje.

U zadnje vrijeme povećana je učestalost pomoraca koji koriste nedozvoljene opojne supstance, pa doktorica napominje da su se pravila norveških kompanija tu vrlo postrožila.

“Ako vam se otkrije da koristite bilo kakvu nelegalnu supstancu, uključujući marihuanu koju ljudi banaliziraju, osoba se proglašava nesposobnom za rad na tri godine, što nekome ugrožava cijeli život i egzistenciju. Nakon te tri godine mora donijeti potvrde, bilo od psihijatra, redovite kontrole, praćenja da je osoba čista i da nema nikakvih problema. Isto tako bih molila pomorce koji dolaze na testiranje za droge da dođu pripremljeni, a ne nakon nekakvog provoda.”

Doktorica ističe i da se ne podmeću tuđi urini jer oni to sve vide na laboratorijskim testovima.

“Svaki urin kod nas se obavlja, odlažemo ga u čašice koje mjere temperaturu, tako da ne može netko nadoliti vode ili donijeti tuđi urin jer će se ohladiti i neće biti adekvatna temperatura. Vrlo je teško za prevariti jer znamo kolika je tjelesna temperatura. Ako i kažu da nisu konzumirali nešto, a droga test pokazuje da je osoba pozitivna, mi uzorak šaljemo na plinsku kromatografiju. To nitko ne voli, prvenstveno zato što se nalazi čekaju desetak dana, a pomorci najčešće idu sutradan ili prekosutra na brod i zbog toga im se odgodi odlazak na brod i onda su im svi krivi.”

Prije svakog pregleda, doktorica ističe, uvijek pitaju uzima li osoba kakve lijekove, pogotovo u slučaju kad se pokaže pozitivan test jer se često dogodi da se ljudi ne sjete da su koristili sirup za kašalj ili kapi koje mogu pokazati lažno pozitivan nalaz. “Neka dobro razmisle o tome što su uzimali prije nego dođu na pregled tako da se mogu obraniti od lažnih optužbi. Primjerice, Max flu je jako popularan, a pokazuje pozitivne reakcije, kao i Caffetin kojeg naši ljudi isto vole, itd. Molim vas, pripremite se da ne bude problema.”, zaključila je doktorica.

Intervju

Kolumna

Lifestyle

Foto / video