Iako je podvodni arheološki lokalitet Trstenik uz samu obalu u Kaštel Sućurcu poznat već više od dva desetljeća, i dalje iznenađuje. Proteklih desetak dana ronioci, arheolozi i muzealci istražili su i treći brod pronađen u podmorju, a sva tri, i danas izvrsno očuvana, još u rimsko doba namjerno su potopljena kako bi se učvrstila obala, piše HRT Magazin.
Zapanjujuće su snimke iz zraka jer ovaj brod u kaštelanskom plićaku – rebra pokazuje nakon dvije tisuće godina!
– Fino smo ga očistili, djelomično obilježili, dijelove njegove konstrukcije obilježili posebnim etiketama. Zatim smo proveli fotogrametrijsko dokumentiranje koje će nam pomoći da zapravo obradimo nalaz, rekla je Irena Radić Rossi, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Dug je 14 metara, a svako od 34 očuvana rebra izdržalo je tone kamenja kojim su ga davni graditelji luke nakon namjernog potapanja napunili.
– Brodovi su stvarno zanimljivi, zato što su nekakve vremenske kapsule. Vidi se kako su neki ljudi prije 2000 godina izrađivali brodove, vide se tragovi alata i onda kad si jako dugo, a mi budemo poprilično dugo dolje. Onda se uživiš u tu priču, naglasio je ronilac Vedran Dorušić.
Uz pražnjenje broda 3, uzorkovan je brod 2. Taj je najmanji pa se sanja o njegovu vađenju i izlaganju. No, novca nikad dosta. Arheološka su istraživanja skupa, zato i traju desetljećima. Ovu su malu ekspediciju potpomogli Splitsko-dalmatinska županija i Ministarstvo kulture.
– Plan je da napravimo još cjelovitija istraživanja kako bismo mogli dobiti jednu zaokruženu sliku o lokalitetu i na kopnu i u moru, rekao je Ivan Šuta, ravnatelj Muzeja grada Kaštela.
Zna se da je na kopnu bila i gospodarska zona i velika ladanjska vila. Potvrđuju to ostaci amfora i dolija, koji su, pak, imali rupe.
– Prošupljeni doliji su u stvari fenomen koji je zabilježen na 6 ili 7 nalazišta u hrvatskom podmorju i za sada ih još nema na drugim dijelovima Mediterana, naglasila je Irena Radić Rossi, Odjel za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Dolije su, inače, keramičke posude za čuvanje hrane, kapaciteta i 1000 litara, a u tim s rupama, nađenima samo u rimskoj Dalmaciji, pretpostavlja se da su se čuvale žive jegulje.
